Posjet HE Vinodol 21.2.1019.

[Rijeka]

Jučer je nas 19 članova Udruge 051 posjetilo HE Vinodol a tamo smo svašta naučili ...

U hidroenergetskom sustavu Vinodol  su tri prirodna, tehnološki vezana sliva. Jedan je sliv Rječine, i to je HE Rijeka sa svojom akumulacijom Valići, zatim mali sliv, HE Zeleni vir koja je dio HE Gorski kotar- ona je isto zasebna tehnološka cjelina i to nisu povezane vode s ostatkom sustava Vinodol. Ono što je dominantno jest hidroenergetski sustav Vinodol a to su uglavnom sve ostale vode Gorskog kotara koje skupljaju osim Zelenog Vira, koje završavaju tu u ovoj elektrani i ta se potencijalna energija vode pretvara u električnu energiju koja se predaje sustavu. Taj HE sustav Vinodola sastoji se od 10 distribuiranih dijelova pogona u Gorskom kotaru i ovog jedanaestog koji je glavni, koji tako reći, poentira sve ono što se u Gorskom kotaru skupi na ovom padu od 660 m (točnije 658,5 m) i uz 18,6 m3 u sekundi daje svoju snagu 90 MW. Sva ta voda u Gorskom kotaru se skuplja u 3 glavne akumulacije: Bajer, Lokve i Lepenica. U jednoj manjoj retenciji, Potkoš, postoje 2 elektrane CHE Fužine reverzibilna HE Lepenica, pa dvije crpne postaje CP Lič i CP Križ. Imaju gravitacijski zahvat na lokaciji Kontrolorovo a to su vode Benkovca koje se skupljaju i sve skupa cca nepunih 19 km tunela i cjevovoda do ove lokacije.

[Rijeka]

Ono što je jedinstveno za ovu HE je tih 660 m pada; pad kakvog na prostoru bivše države pa sve do Alpa - nema. Takav pad omogućava za istu snagu manji protok, dakle, zahvaljujući tom velikom padu, zahtjeva manje volumene akumulacije, manje promjere cjevovoda i automatski za istu snagu i energiju je građevinski dio manje zahtjevan pa tako i jeftiniji.
Druga specifičnost ovog sustava Vinodola je ta da centralna akumulacija preko koje prolazi sva voda do Vinodola je jezero Bajer u centru Fužina, kao hidroenergetsko čvorište preko kojega prolaze vode iz Lokava i vode iz Lepenice u tunele i cjevovode prema Triblju. Specifično je to što je cijela ova akumulacija u biti najmanja, i zbog toga postoje većina tih objekata u Gorskom kotaru, te crpne hidroelektrane koje svu vodu koju ne može primiti Bajer, kod velikih vodnih valova, pohranjuje u Lepenicu ili Lokve.
Prije 60 i više godina kada je ovaj sustav bio planiran izgraditi se, na mjestu postojećeg Bajera je planirana akumulacija oko 25 milijuna kubika ali je nažalost izgrađeno na samo 1,2 milijuna kubika efektivnog volumena, zbog toga što je geološki rasjed blizu te lokacije i nije izvjesno da li je moguće tamo imati akumulaciju koja bi držala vodu a da se nema prevelika investicija u injektiranju i imanju održivosti zbog gubitaka vode stoga je napravljena akumulacija Lokve koja ima oko 35 milijuna kubika i to je glavno skladište vode i energije ali je na višoj koti od jezera Bajer i zato se višak vode crpi iz Velike Ličanke koja ide u jezero Bajer, crpi se voda prema Lokvama i onda se vraća nazad kad sustavu treba i kao takva je to puno vrjednija energija nego od protočne hidroelektrane.

[Rijeka]

Izgradnja ovog HE sustava Vinodola planirana je prije Drugog svjetskog rata, tada je i nešto opreme bilo nabavljeno, započeti su radovi ali tada je rat sve prekinuo, a nastavlja se graditi nakon, 1952. Tada je postepeno pušten jedan po jedan agregat, od tri agregata i većina sustava jest bila izgrađena sve osim Lepenice koja je krajem 80-tih i početkom 90-tih puštena u rad. 

Na slici je ulaz u tunel koji vodi u podzemnu strojarnicu

[Rijeka]

Još jedna specifičnost ove elektrane, osim što ima jedinstveni pad i što je ta prirodna anomalija tog rasjeda definirala takvu konfiguraciju da imaju tri akumulacije, jedan relativno složen sustav je to da ova HE dobiva na vrijednosti u današnje vrijeme - što radi u sustavu sekundarne regulacije elektroenergetskog sustava. Količinski po energiji to nije velika energija u odnosu sa 143 prema Senjskih oko 1000 GW sati godišnje.
Dakle srednje mala HE po energiji ali po značaju u sekundarnoj regulaciji je u Hrvatskoj prva jer je akumulacijsko, brzo i fleksibilno postrojenje koje svoju vrijednost te energije u značaju, u sustavu automatski i u financijskom smislu poduplava vrijednost jer od jedne bazne energije ova elektrana ima po istom tom kilovat satu duplu vrijednost.
HE Vinodol je dio proizvodnog područja  hidroelektrane Zapad od čega je sjedište u Rijeci koje se sastoji od grupe Vinodol, grupe HE Senj i grupe HE Gojak.


Na slici turbina

[Rijeka]

Glede jezera, kada je prazno, tada se iskoristi prilika da se očiste naplavine koje se kroz godine nakupe, da se napravi pregled i servis kompletne hidromehaničke opreme a dio toga su i temeljni ispusti. Postoji ulazna građevina, zapornice na zahvatu vode  iz akumulacije prema elektrani. Sva ta hidromehanička oprema koja ima svoju antikorozivnu zaštitu koja se tada popravi ili obnovi u cijelosti. Sve se pregleda, podmaže i sve što se ne može u nekom stanju pune akumulacije.

[Rijeka]

Zanimali smo se i za riblji fond: svako od jezera ima u koncesiji neko od ribolovnog društva koje se pomaže s poribljavanjem; to je kao jedna obaveza jer one dobro dođu u akumulaciji jer ju na neki način čiste a i tu se zatvara biološki ciklus. Flora i fauna koju treba paziti a turbinama riba ne smeta! 

[Rijeka]

 I za kraj, komandna soba 

Molim ostale članove neka dodaju sve što sam zaboravila navesti i naravno slike jer moja navada jest poći svuda s praznim mobitelom   

[milić]

- Tribaljsko jezero u punom sjaju
- Spomen ploča  iz 1977. pri ulazu u tunel hE.

[milić]

- Zaposlenik HEP-a nam objašnjava funkcioniranje sustava koji je Rijeka lijepo zapamtila i napisala.
- Ovo je shema tog sustava.

[milić]

- Pogled kroz ostakljenu površinu kontrolne sobe

[RI898RR]

Lipo napisano i objašnjeno. 
 Možda bi trebalo u nastavku posjetit tunel ispod Veloga i Tića  sa glavnim zapornim ventilom....zatim od Tića prema Liču nać iskopine iz samoga tunela sa još postoječim gredama i i opremom za izvlačenje materijala...unutar Ličkog polja ima opet ulaz u tunel koji vodi na Tić. Zatim ona mala elektrana na Lepeničkom - Fužinarskom jezeru...itd itd velika je to priča koja predstavlja jedan veliki građevinski poduhvat u ono vrijeme...

Šta se tiče HE Senj  - Gusićko - Krušićsko jezero,  Markov ponor, Rijeka Gacka i Lika i njihova originalna korita  - sve je to jedan dio ne znam da li reć devastacije ili građevinske nauke uglavnom velika količina izleta i vremena posvećena ovom velikom građevinskom projektu od moje strane da uopće shvatim kako su ti ljudi pokorili rijeke u korist hvatanja električne energije...poslikat neke detalje HE Vinodol pa ubacit ovamo kada ulovim priliku...ovo je Markov Ponor unutar Lipovog polja.....

[ilirija]

Stara turbina iz HE Vinodol. Nalazi   se na ulazu u tehničkog muzeja Slovenije