Romaniziranje Vinodola, osobito prilimeskih i obalnih naselja, valja tražiti u cesti što od Akvileje vodi do Tarsatike i odatle preko Vinodola do Senije. Uz nju se grade postaje za izmjenu konja, opskrbu hranom i vodom te preuzimanje tereta sa brodova. Cesta je u doba gradnje utvrda na limesu i prilimeskih utvrda u Vinodolu postala osobito važnom kao trasa rimske civilizacije i kao strategijska veza između utvrda vinodolskog prilimeskog sedmograđa i Senije. Miljokazi iz okolice Bakarca na mjestu gdje se odvajala primorska cesta kroz dolinu su iz 3. i 4.st. kada se cesta obnavljala, a u doba provale barbara uz kanal na Krku i na kopnu grade se utvrde, a utvrđuje se i cesta. Jedna od kasnoantičkih utvrda je Lopar, nasuprot otočiću Sv.Marine u Novom. Utvrđeni vinodolski kanal postaje sigurna i vrlo prometna morska ruta rimskih brodova, o čemu svjedoče nalazi amfora u podmorju uvala u kojima su bila vrela pitke vode (Povile, Lopar, Jesenova, Selce, Jadranovo).
Ostatke ove ceste vidi se i danas u Viniodolskoj dolini, moje fotke fokusirale su se na dio kod Drivenika, gdje je tzv. rimski most i trasa kojom je cesta išla prema Driveniku u razmjerno dobrom stanju. Most je obnovljen i ojačan betonom pred desetak godina.
Crikvenička šetnica - staza Rimljana započinje u Crikvenici kod Gradske sportske dvorane, a najvećim dijelom prati tok rječice Dubračine, sve do izvora pokraj sela Čandrli iza Drivenika. Ukupna dužina staze je 15 km, a ime je dobila po tome što je u rimsko doba uz potok prolazila cesta koja je povezivala Tarsaticu (Trsat) sa Seniom (Senj). Vrijedi posjetiti konzervirani dio ceste iz doba Rimljana, ruševine kapelice Sv. Duha (14. st.), starohrvatsko groblje Stranče, mlinove u selu Cerovići i gradinu u Driveniku.
Most:
