Delfini - najpametnija bića na Zemlji iza ljudi (a i to je diskutabilno!). Saznajmo koju činjenicu o njima i uživajmo u galeriji slika ovih prekrasnih sisavaca.
Delfini spadaju u grupu sisara Monotremata-sisara koji nose jaja.
Postoji oko 40 vrsta delfina u 17 rodova. Veličina im varira od 1.2 m i 40 kg do 9.5 m i 10 tona. Mogu se naći posvuda, najčešće u plitkim morima kontinentalnih šelfova. Mesojedi su i hrane se uglavnom ribom i lignjama.
Delfin nastanjuje gotovo sva mora , odličan je plivač pa i nije čudo što može dostići brzinu čak do 40 km/h .
Pored morskih postoje i slatkovodni ili riječni delfini koji nastanjuju rijeke Azije i Južne Amerike .
Grupa delfina zove se jato.
Delfini provode čitav život u vodi, čak i radjaju tu.
Sliče ribama, ali imaju pluća, a ne škrge.
Za razliku od riba, delfini udišu zrak te moraju izlaziti na površinu svakih nekoliko minuta da bi udahnuli. Nosni otvor se nalazi na gornjoj strani glave i prekriven je mišićem koji omogućava potpuno zatvaranje nosnica prilikom urona.
Delfini u potrazi za ribom obično ostaju pod morem 4-5 minuta.
Delfini imaju tijelo prilagođeno za brzo plivanje. Mozak delfina je velik sa visoko strukturiranom moždanom korom, što se često koristi kao argument za njihovu visoku inteligenciju. Glava se zavrsava nekom vrstom uskog kljuna u kome se nalazi oko 200-250 ostrih zuba. Zubi su im raspoređeni u niz tako da funkcionišu kao antena koja sabira dolazeći zvuk. Osnovna boja im je siva, različitih nijansi, sa svijetlim donjim dijelom tijela.
Udaljenost određuju vidom i biosonderom (zvučnim radarom). Na čelu imaju masno tkivo koje im služi kao akustična leća pomoću koje usmjeravaju zvuk i određuju udaljenost. Zvukovi koje delfini ispuštaju mogu biti toliko jaki da njima omame ribu, ali služe i kao odgojna metoda kada mama 'viče' na svoju bebu delfina.
Običan delfin (Delphinus delphis) je raširen u toplim i umjerenim morima.
Hrane se uglavnom ribom, društveni su i žive u grupama od nekoliko jedinki ili od nekoliko stotina.
Ima dug i ravan nos, a vretenasto tijelo može narasti do dužine od 2,5 metara. Glatka koža ove vrste s leđne je strane tamno smeđe do crne boje, dok mu je trbušna strana bijela. Postoje i svjetliji primjerci.
Jako je česta vrsta u Sredozemnom moru.
Delfini su poznati po svojoj inteligenciji, razigranosti i prijateljskom odnosu prema čovjeku.
Kljunasti delfin (Tursiops Truncatus) je vrsta koja se najčešće sreće u akvarijumima, zato što je pristupačniji od običnog delfina.
Ostale poznate vrste su: sidrasti delfin(Stenella frontalis) , stanovnik Atlantskog i Indijskog okeana i u cijelom svijetu poznat Risov delfin(Grampus griseus) .
Delfin s bijelim bokovima i delfin s bijelim kljunom su atlantske vrste koje pripadaju rodu Lagenorhynchus.
Zubati delfin (Steno fluviatilis) nastanjuje rijeke na sjeveru Južne Amerike, a šest vrsta roda Sousa živi u obalnim, poluslanim vodama Južne Azije, Australije i Afrike.
Pilot-kitovi iz roda Globicephala izuzetno su inteligentni i mogu da se dresiraju. Društveni su, hrane se uglavnom lignjama, a često ih prate kljunati delfini.
Kit ubica ili orka(Orcinus orca) grabljivac je koji živi u okeanima od Arktika do Antarktika. Kreće se u grupama od po samo nekoliko jedinki pa do pedeset. Dostiže dužinu od preko 10 m; hrani se ribom, pingvinima i toplokrvnim morskim životinjama, kao što su morski prasići i delfini.
Platanisti (Platanistoidea) obuhvataju tri porodice slatkovodnih delfina Azije i Južne Amerike. Oni imaju duge uske kljunove i prilično slabo vide. Platanistima pripada Susu, delfin rijeke Gang u Indiji. Butu delfin, stanovnik riječnih slivova Orinoka i Amazona i kineski jezerski delfin.
Delfini nastanjuju gotovo sva mora i okeane širom svijeta. Međutim ne postoji potpuna procjena broja jedinki u svijetu. U Sredozemlju trenutni broj se procjenjuje na manje od 10.000 jedinki. Zagađenje, prekomjerni izlov ribe i uništavanje staništa, ne smanjuju samo broj ovih delfina već uništavaju i smanjuju područja gdje bi mogli živjeti. Više hiljada delfina svake godine nastrada u ribarskim mrežama, pogotovo u onima koje bacaju tunolovci u Tihom okeanu.
Ribari ne vole delfine u blizini jer im uništavaju mreže i kradu ribu, iako su oni dobar vodič- gdje ima delfina, ima i ribe.
U raznim krajevima svijeta delfini se love i ubijaju uprkos uvedenim mjerama zaštite.
Na ostrvima, između Škotske i Irske, postoji običaj “pokolja” stotine delfina svake godine. Ribari ih “opkole” barkama, hvataju u mrežu i ubijaju kako bi koristili njihovo meso i mast.
Drugu veliku opasnost za delfine predstavlja zagađenost mora. Razni otrovi hemijsko - industrijske materije koje se skupljaju na koži delfina i na ribi kojom se on hrani, izazivaju teške hormonalne poremećaje i onemogućavaju razmnožavanje.
Zanimljivosti
Uobičajeno je mišljenje da delfini žive u moru, zamišljamo ih na pučini, a oni žive i u slatkim vodama.U kineskoj rijeci Yangce žive slatkovodni delfini "Bajij", zapravo preživljavaju jer su u opasnosti izumiranja vrste zbog ribolova koji ih uništava u velikom broju i nema ih tko zaštititi s obzirom da se nalaze u zemlji u razvoju i nisu toliko poznati.
U Brazilu su slatkovodni delfini koji žive u rijeci Amazoniji, zovu ih "Botos", sveti kao što su svete krave u Indiji. Smatra se da štite ljude i da spašavaju utopljenike.
Za Maore, delfini "Taniwha", su isto božanstva a Etrušćani su uz pomoć delfina prevozili duše mrtvih prema osrtvima blaženih.
Delfini su najinteligentnije morske životinje
Zbog svoje inteligencije, delfini se često dresiraju za izvođenje predstava u bazenima, kao i za obavljanje podmorskih radova u brodogradilištima; brže zarone od ronilaca, služe kao glasnici za ljude na kopnu i one na dnu mora, pronalaze podmornice i izvršavaju prave vojne misije.
Osim te bitne zanimljivosti, postoji još jedna njihova karakteristika:
Delfini nikad ne spavaju! Jedna polovina mozga uvijek im je budna, a nakon dva sata aktivnosti prebacuje se na drugu polovinu
http://www.croinfo.net/budimo-im-prijatelji/4084-delfini-prekrasne-slike.html
