Japno se u našem kraju kroz povijest mnogo koristilo, pa su se stoga i gradile mnoge priručne japnenice. Hreljani su bili poznati proizvođači japna, a vrhunac proizvodnje dosegnut je između dva svjetska rata, i to proizvodnjom u zaseoku Plase. Ovo je vrlo detaljna i fotodokumentirana priča o tamošnjoj proizvodnji japna, sa prijedlogom revalorizacije ove zanimljive povijesne baštine.
JAPNENICE NA PLASI
Na cestovnom prijelazu stare Karolinske ceste preko pruge Zagreb – Rijeka, a na otprilike pola puta između Hreljina i Zlobina smjestile su se Plase.
Plase su dio Hreljina sa otprilike stotinu stanovnika, dvadesetak obiteljskih kuća i željezničkom stanicom s nekoliko pripadajućih objekata.
Putujući vlakom iz smjera Zagreba ili automobilom iz smjera Fužina neposredno prije Plasa otvaraju se prekrasni vidici na Kvarnerski zaljev, otoke i Učku. Nakon putovanja kroz brdoviti Gorski kotar na tom mjestu prvi puta vidimo more.
Danas mirno mjesto bez velikog prometa i bez društvenih događanja nekada je bilo živo čvorište na sjecištu jako važnih prometnica.
Željeznička stanica Plase nekada je imala velik značaj za okolna mjesta, zvala se stanica Plase – Crikvenica i gravitiralo joj je veliko područje od Hreljina do Senja. Današnji spokoj Plasa nekada je narušavala zaboravljena „industrija proizvodnje japna”. Tradicionalni način proizvodnje japna ovdje je doživio vrhunac.
Novo doba donosi i novi pogled na život, pa danas ne možemo razmišljati o obnovi proizvodnje japna nego o obnovi japnenica kao dio baštine koju su nam ostavili naši preci.
Javite mi svoje utiske.
