Izložba ‘Suvremena makedonska fotografija’
U Utorak 25. rujna u 20 sati u Galriji Principij, Rijeka, Pod voltun 4 otvorenje izložbe Suvremena makedonska fotografija. Izložbu će otvoriti počasni konzul Republike Makedonije dr.sc. Goran Kalogjera. Predstavnik makedonske kulture bit će dr.sc. Vasil Tocinovski.
Izložba ‘Suvremena makedonska fotografija’
Sep 24th, 2012 | Kategorija: Mozaik
U Utorak 25. rujna u 20 sati u Galriji Principij, Rijeka, Pod voltun 4 otvorenje izložbe Suvremena makedonska fotografija. Izložbu će otvoriti počasni konzul Republike Makedonije dr.sc. Goran Kalogjera. Predstavnik makedonske kulture bit će dr.sc. Vasil Tocinovski.
Kolekciju fotografija Foto saveza Makedonije čini četerdeset i pet djela od trideset i jednog autora različitih poetika i različitih generacija. Umjetnička komisija koja djeluje unutar Foto saveza svojevrsni je korektiv i filter kvalitete fotografskog stvaralaštva u Makedoniji. Ova izložba nije temom niti snimateljskim zadatkom kompaktna, već je karakterizira institucionalna objedinjenost. Pred nama je niz fotografija estetski oblikovanih u ovovremenom duhu, što znači da su autori duboko uronjeni u trenutno aktualno stanje fotografskog stvaralaštva. Motivi ovih fotografskih slika su scene ambijenta iz svakodnevnog života uzete znalačkim okom i aparatom snimatelja i sada žive život umjetničke fotografije. To je najčešći način fotografova rada da sa svojim osnovnim sredstvom, aparatom u ruci, a produženim elementom svoje svijesti, kako to kaže Susana Sontag, traži i hvata prizore iz svakodnevlja. Poveznica ove kolekcije fotografija je ona početna ili praideja fotografije, a to je da fotografija treba uhvatiti i zadržati trenutak stvarnog života.
Ovih četerdeset i pet fotografija upravo su snažno povezane i umrežene izvornom praiskonskom idejom fotografije. Uhvatile su život ili pojedinost što život životom ljepšim čini. Je li taj život „uhvaćen“ na ulici, u hodu ili je režiran pa magičnošću snimateljskog nerva pretočen u trajnu fotografsku sliku, u konačnici je nebitno. Stvaralački putovi autora su različiti, a metodologije snažne i personalne. Rezultat ovih individualnosti je aktualna i suvremena fotografija koja činom odabira od strane stručnog tijela postaje povijesna činjenica i po ovom automatizmu prelazi u arhivsku građu. Ne samo arhivsku građu, već dobiva značenje kulturnog dobra jer predstavlja fotografski rad jedne zemlje. Duh i svježina neposrednosti na ovim fotografijama snažno se osjećaju.
Danas se po automatizmu fotografske opreme snima u boji, a i svijet je u svom manifestnom obliku obojen. Dakle, uobičajeno je da snimke bude u boji. Letimičnim pregledom u vrlo bogatu i živahnu izlagačku praksu u stvarnim ili virtualnim prostorima vidimo da nas autori svojim pristupima fotografskom radu demantiraju i često svjedočimo crno-bijelim fotografijama. U prvoj fazi rada, tj. dok autori snimaju, oni svakako vide, a možda i „misle u boji“, no u drugoj fazi stvaranja, u fazi dozrijevanja i konačnog oblikovanja svoga djela, dešava se promjena, prelazak na crno-bijeli registar. Ako je prva faza traženje, „hvatanje“, snimanje motiva, onda je druga faza, ili nadgradnja prve, obrada snimljenog materijala. U radu na ovoj razini ključna je odluka prelaska granice ili prostora boje u ambijent monokromatskog. Autor doista mora imati jake argumente kada bogati koloristički svijet želi zamijeniti sivim ili monokromatskim registrom. Već ovom intervencijom on jasno oblikuje poruku i postavlja estetsku mjeru. U ovoj drugoj fazi rada svojstveno je svim autorima da dorađuju konačni izrez i kompozicijsku strukturu. Evidentno je da su svi oni u nekom obliku oslonjeni na dobru praksu klasične estetske mjere, te svakako prepoznaju i primjenjuju suvremeni fotografski rez u kompoziciji.
Iskusni promatrač, uživajući u ovim fotografijama, prepoznaje napor i stvaralački nerv autora. Neupućeni promatrač neće prepoznati niti kreativne, a niti tehnološke intervencije, ali će, siguran sam u to, osjetiti smiraj, opuštenost ili posebnu vibraciju koja nas u času uveže s ambijentom ovih fotografskih slika. Ovo je vrijedan kulturni projekt međunarodne suradnje. Ova izložba ostaje u memoriji riječkih autora, a i šire kulturne javnosti kao ambijent u kojem dimenzioniramo svoje osobnosti. (Borislav Božić, prof., rijekadanas)
