Forum Udruge 051

Povijest Rijeke => Osobe => Autor teme: kobler - 27.12.2022., 01:10:01

Naslov: Nadvojvoda Josip i njegov park
Autor: kobler - 27.12.2022., 01:10:01
Citat:
zokxy, Odgovori #105 : Siječanj 13, 2013, 22:38:49 » u: Odg: Povijesne priče i dogodovštine
NADVOJVODSKI PARK
Prvi riječki park kojeg se sjećam bio je Park Vladimira Nazora (danas Nikole Hosta), koji se strmo uspinjao od impresivnog kamenog podzida ulice Žrtava fašizma ka Kozali. Tamo me je od 1963., dakle kad sam imao samo dvije godine, šetao djed Ivo, koji je radio u Historijskom arhivu, svojevremeno vili nadvojvode Josipa. Zapravo cijeli taj park nastao je kao dokoni hir bratića moćnog cara Franje Josipa, koji je svoje dane na Kvarneru kratio sadnjom biljaka i pisanjem knjiga o mađarskim Ciganima.
Godine 1882. nadvojvoda, sa suprugom Klotildom, dolazi živjeti u Rijeku i otkupljuje vilu baruna Vranyczanyja. Razlog za doseljenje bila je nepoželjnost nadvojvode u Beču i njegova potreba da bude u ugarskom dijelu Monarhije, a, opet, dovoljno blizu Dvora – koji je odabrao Opatiju za svoje zimovalište. Kao vrsni botaničar podigao je park veličine 52.700 m2 ispunjen egzotičnim biljem koje su donosili pomorci brodarskih kompanija Adria i Ungaro-Croata...
O tom velikom zahvatu, u kojem mu je pomagao građevinar Isidor Wauchning, nadvojvoda Josip napisao je rad ”Essais d’aclimation des plantes à Fiume”.
Prenosim djelomice Zokxyjev post, zato što je u njemu sažeto manje-više sve što o nadvojvodi i njegovom parku znade naša javnost, čak i stručna javnost ne zna ništa bitno više.
Pođimo redom.
Naslov: Odg: Nadvojvoda Josip i njegov park
Autor: kobler - 27.12.2022., 01:24:21
Njegovo puno ime je Joseph Karl Ludwig von Habsburg, a 12.V.1864. vjenčao se za Marie Adelheid Amalie Clotilde Princess of Saxe-Coburg and Gotha, pa su ih svi zvali jednostavno Josip i Klotilda. Te 1864. godine mlada se obitelj trajno naselila u Alcsutu, što se čita naprosto Alčut.
Par se odmah prilježno uhvatio svojih demografskih obveza, pa im se već 18.III.1864. rodila prva kći imenom Elizabeta.

*Da to je ispravan datum. Šta ja tu mogu?
Naslov: Odg: Nadvojvoda Josip i njeov park
Autor: kobler - 27.12.2022., 01:42:37
Elizabeta se dogodila u žaru trenutka, a uslijedilo je njih još šestoro: Marija Doroteja (1867.), Margareta (1870.), pa sin Josip (1872.), još jedan Ladislav (1875.), Elisabeta Henrijeta (1883.), te najmlađa Klotilda Marija (1884.), rođena u Rijeci, koja je nažalost umrla 1905. s 19 godina.
Ostali su svi redom bili rođeni u Alcsutu.
Naslov: Odg: Nadvojvoda Josip i njeov park
Autor: kobler - 27.12.2022., 02:19:16
Kad smo ih upoznali slikom i prilikom kao obitelj, red je upoznati nadvojvodu malo bolje u njegovom djelovanju i razjasniti neke opaske koji mogu zavesti u bludnju.
Nadvojvoda je bio ugarski palatin, ali ne za pravo: ta funkcija je upražnjena još za revolucije 1848/1849., a posve je ukinuta austrijsko-mađarskom Nagodbom. I kao što se car Franjo Josip u svojim titulama nazivao kraljem Jeruzalema, tako je i Josip postao ugarski palatin, baš one godine kad je sklopljena Nagodba izmeđi Austrije i Mađarske. Kao takav, Josip nije imao stvarnih dužnosti ni ovlasti. Bio je za "lijepo vidit". Međutim, budući da je uz caricu Elizabetu tj. Sissy bio jedini od Habsburgovaca koga su Mađari zbilja voljeli, dobio je stvarnu zadaću da reformira mađarsku vojsku i da joj stoji na čelu.
Jer on je još od 1845. bio u vojsci i te 1868. imao je čin generala još od 1860., a 1874. stekao je još i čin konjičkog generala.
No, uz posve vojničku karijeru, stekao je i doktorat iz humanističkih znanosti. Dakle, bio je i znanstveno sasvim potkovan.
Naslov: Odg: Nadvojvoda Josip i njeov park
Autor: kobler - 27.12.2022., 02:54:02
Živjeli su dakle u Alcsutu, u dvorcu, koji je bio okružen imanjem. Tamo je nadvojvoda Josip dao izgraditi popriličan broj staklenika i cijeli arboretum. Smisao je bio pratiti kako će se biljke iz raznih krajeva aklimatizirati tj. prilagoditi na mađarsku kontinentalnu klimu.
Naslov: Odg: Nadvojvoda Josip i njeov park
Autor: kobler - 27.12.2022., 03:01:38
Ovaj plan prikazuje vrtlarske građevine u Alcsutu.
Dao je sagraditi i oranžeriju, tj. grijani staklenik za osjetljive biljke, kojeg se ne bi posramila ni kraljica Viktorija.
Treba li čuditi da je imao stalno zaposlenih 80 vrtlara!!!
Naslov: Odg: Nadvojvoda Josip i njegov park
Autor: kobler - 27.12.2022., 10:02:19
Možda ćete se sjetiti prastarog vica o Muji i Hasi, kad kroz prozor kancelarije gledaju i sline na nekog Ferrarija. Pa kaže Mujo:
"Im'o sam i ja jedan takav, samo roza i od Škode."

E, pa točno to imaju i danas Mađari. Imaju i danas Alcsut, samo roza i od Škode ...
Alcsut je i danas park prirode, ali nema više oranžerije, a baš ni staklenika. Zapravo, kad bolje promotrite, nema ni dvorca, ostala je samo prednja fasada, kao kulisa. Narod, k'o narod i dalje marljivo dolazi, radi piknike na velikoj livadi, koja je zamijenila šumčugu - jednom riječi, stanje redovno.
Imate na izbor: ruševine palače, ruševine oranžerije, golemu tisu ...
Tisa živi više od 1.000 godina, pa će jedina svjedočiti bilo kojem sr*nju koje nas tek čeka.
Naslov: Odg: Nadvojvoda Josip i njegov park
Autor: kobler - 27.12.2022., 10:19:14
Ovo je današnji preostatak dvorca.
Objašnjenje nije, naravno, ideološko, kako bi to rado htjeli pobožni ljubitelji doma i obitelji, kao vrhunske vrijednosti. Narod je, kroz usta svojih izabranih perjanica zaključio da nema smisla hitat šoldi na povrtlarstvo ovolikih razmjera, bez obzira na 80 izgubljenih radnih mjesta. Ne može se ni pobrojati koliko je stanova za te novce sagrađeno, koliko dječjih vrtića ...
Jer, da su to dali botaničarima da nastave s pokusima i temeljnim istraživanjima u botanici i aklimatizaciji biljaka, tko zna koliko bi ovi slupali novaca do danas!?
Temeljna istraživanja, kao da to ikome treba ...
Naslov: Odg: Nadvojvoda Josip i njeov park
Autor: kobler - 27.12.2022., 13:21:38
Priča je da su to sve Rusi stukli u žaru oslobađanja ovih krajeva. No, jesu li im odrezali i noge i ruke, pa objektivno nisu mogli ništa obnoviti?
Samo u državama koje su bogate mogu nicati laboratoriji i instituti gdje ljudi nemaju pametnija posla nego sade bilje koje se ne može ni jesti.
Naslov: Odg: Nadvojvoda Josip i njeov park
Autor: kobler - 27.12.2022., 13:36:46
Nadvojvoda je poslom bio vezan za Budimpeštu, jer naravno, nije mogao zapovijedati iz Alcsuta, pa je za svoje boravište kupio veliku palaču u Budimpešti, a da ne ostane besposlen u slobodno vrijeme, kupio je još i otok u Dunavu, smješten između Budima i Pešte. Tamo je dao urediti još jedan rasadnik i park. A kad je građen drugi most da se Budim i Pešta bolje povežu, slučaj je htio da to bude baš pokraj tog otoka zvanog Margaretin otok (Margitsziget), pa kad se sve tako dobro poklopilo, most je dobio i odvojak na sredini, baš na sam otok. Pazi tog slučaja!
Naslov: Odg: Nadvojvoda Josip i njeov park
Autor: kobler - 27.12.2022., 13:47:53
Nemam mapu otoka, ali i iz ovih slika može se steći dojam.
Otok je uz glavnu zgradu imao i staklenike i vrtove na otvorenom, a u njima staklenik sa zbirkom orhideja, ali i zbirku ruža od 16.000 grmova, najveću u oom dijelu Europe.
Nešto postoji i danas, neka puno manja zbirka ruža, ali je glavno da uspomenu na nadvojvodu bar imenom čuva zabavni vodeni park. Staklenika, dakako, više nema.
Naslov: Odg: Nadvojvoda Josip i njeov park
Autor: ja moren - 27.12.2022., 14:41:10
25/08/2022

Pasali hodeć Sabina i ja preko mosta-evo pogled na odvojak za otočić
Mene osobno fascinirale zakovice i stil gradnje mosta sa kraja 19tega stoljeća-Steampunk na najjače
Naslov: Odg: Nadvojvoda Josip i njegov park
Autor: kobler - 28.12.2022., 11:19:42
Most je projektirao francuski građevinski inžinjer Ernest Goüin (čita se Goejn, manje-više), a izvođenje na terenu vodio je također Francuz, Émile Nouguier (čita se Nuguer).
Skretanje na otok bilo je građeno 20 godina kasnije, 1892. ali nisam odolio komentirati.
Naslov: Odg: Nadvojvoda Josip i njegov park
Autor: kobler - 28.12.2022., 11:43:21
Nadvojvoda je bio kupio i farmu u Kisjenő (Chișineu-Criș) u Rumunjskoj, uz granicu s Mađarskom i tamo također uredio rasadnik i staklenike.
Nažalost nemam ilustracija.
Naslov: Odg: Nadvojvoda Josip i njegov park
Autor: kobler - 28.12.2022., 12:00:42
I sad dolazimo na 1881. kad nadvojvoda od Jurja Vranyczanyja kupuje vinograd s kućom preko puta riječkog kaštela.
Treba spomenuti da je Vranyczany još 1874. prodao gradu zemljište na kome je uređen gradski park na Mlaci.
Prvi impuls je bio uređenje arboretuma za aklimatizaciju suptropskih biljaka, ali je s vrremenom, nakon 9 godina dao preurediti kuću prema projektu Pietra i Raffaella Culottija za zimsku rezidenciju svoje obitelji.

Naslov: Odg: Nadvojvoda Josip i njegov park
Autor: kobler - 28.12.2022., 12:13:25
Iznutra je to ovako izgledalo.
Jedno je salon nadvojvodkinje Kotilde, drugo će biti još jedan od salona zvan soba za klavir.
Naslov: Odg: Nadvojvoda Josip i njegov park
Autor: kobler - 28.12.2022., 12:21:09
I na koncu, takozvani veliki salon.
Naslov: Odg: Nadvojvoda Josip i njegov park
Autor: kobler - 28.12.2022., 12:29:16
Ulaz u park je na crtežu izgledao gotovo romantično, kako to prikazuje prva slika, tj. crtež
No, budući da je nadvojvoda bio, kako se to danas kaže, djelatna vojna osoba, na ulazu je zapravo stajala vojna straža.
Ova kućica gdje je bivala straža postoji i danas, samo je u njoj kafić.
Naslov: Odg: Nadvojvoda Josip i njegov park
Autor: kobler - 28.12.2022., 12:36:41
Sam posjed bio je poprilične površine što se dade vidjeti i iz katastarskog plana.
Naslov: Odg: Nadvojvoda Josip i njegov park
Autor: kobler - 28.12.2022., 12:48:58
Park je imao i svoje jezerce u koje se povremeno slijevao slap.
Naslov: Odg: Nadvojvoda Josip i njegov park
Autor: kobler - 28.12.2022., 12:55:08
Park je bio gusto zasađen, ali je imao i neke slobodne prostore. Ova dva rezervoara služila su za stvaranje vodopada u jezerce, ali uopće i za zalijevanje biljaka.
Naslov: Odg: Nadvojvoda Josip i njegov park
Autor: kobler - 28.12.2022., 13:07:34
Ti rezervoari postoje i danas, a uz njih su i ostaci okrugle kule u kojoj je po mojoj pretpostavci, bila strojarnica za taj sustav, tj. parni stroj i pumpa za vodu.
Naslov: Odg: Nadvojvoda Josip i njegov park
Autor: kobler - 28.12.2022., 13:14:16
Sačuvale su se slike samog nadvojvode i njegove obitelji u parku. One su sve očito voljele pse, ne toliko biljke.
Naslov: Odg: Nadvojvoda Josip i njegov park
Autor: kobler - 28.12.2022., 13:31:34
Mislim da bi vrijedilo truda objaviti ovdje popis biljaka koje ze nadvojvida dao zasaditi u svom riječkom parku - arboretumu:

Popis biljaka u parku nadvojvode Josipa
objavljeno u "Varmegyei es varosai", Fiume és a Magyar-Horvát tengerpart
Növényhonositási kisérletek Fiuméban.
József csász. és kir. főherczeg közlése.
http://mek.oszk.hu/09500/09536/html/0007/26.html


Abies:
iz Sjeverne Amerike: A. balsamea, A. bracteata (Kalifornija), A. Engelmanni, A. lasiocarpa, A. nigra (vinska, hladna) na mjestima bez boje);
Iz Cefalonije: A. Cephalonica, A. Reginae Amaliae;
s planine Taurus: A. Cilicija;
s Himalaja: A. Morinda, A. Spectabilis (Webbiana);
s planine Atlas: A. Numidica;
Iz Španjolske: A. Pinsapo;
Iz Grčke: A. Apollinis;
s Krima: A. Nordmanniana;
Iz Njemačke: A. fastigiata (A. pectinata pyramidalis), A. foliata;
Iz Irske: A. Claubrasiliana.

Araucaria:
A. Brasiliensis (iz izvornog sjemena), A. imbricata (iz Čilea), A. Cunninghami.

Cedar:
Iz Afrike, planine Atlas: C. Atlantica;
Iz Azije, naime iz Libanona: C. Libani;
s Himalaja: C. Deodara, C. argentea, C. robusta, C. verticillata glauca, C. viridis, C. crassifolia.

Cephalotaxus:
Iz Kine: C. Fortunei femina, C. mascula;
Iz Japana: C. tardiva.

Chamaecyparis:
iz Kanade; i to: Ch. Lawsoniana, Ch. plumosa aurea.

Kriptomerija:
Iz Japana: C. elegans, C. Japonica.

Cupressus:
Od kineskih Tatara: C. funebris;
Iz Perzije: C. horizontalis;
Iz Istočne Indije: C. Lusitanica (Goa), C. religiosa, C. torulosa (Himalaja);
Iz Grčke: C. pyramidalis, C. pendula;
Iz Meksika: C. elegans;
Iz Kalifornije: C. Goveniana, C. Lambertiana.

Pinus.
Iz Europe: P. austriaca, P. maritima, P. monticola, P. Mughus, P. Pinea, P. sylvestris;
s Himalaja: P. excelsa (Strobus);
Iz Sirije: P. Halepensis;
Iz Kalifornije: P. insignis;
Iz Meksika: P. oocarpa.

Podocarpus.
Iz Koreje: P. Koroiana;
Iz Australije: P. spinulosa;
Iz Afrike, Rt dobre nade: P. Thunbergii.

Prumnopytis.
P. elegans iz Čilea.

Retinospora.
R. Ellwangeriana, R. juniperoides,
iz Japana: R. squarrosa

Sekvoja (Wellingtonia).
Iz sjeverne Kalifornije: S. gigantea, S. sempervirens.

Taxus.
T. baccata, T. b. var. uspravna, T. b. Hybernica (iz Irske).

Tuja.
Th. Biota aurea (iz Kine), Th. elegantissima, compacta, Th. orientalis;
Iz Sjeverne Amerike: Th. Ellwangeriana, Th. filicoides, Th. gigantea, Th. warreana. Torreya.
Iz Kalifornije: T. Myristica;
Iz Japana: T. nucifera.
Naslov: Odg: Nadvojvoda Josip i njegov park
Autor: kobler - 28.12.2022., 13:31:52

Chamaerops.
S Himalaja: Ch. excelsa (razmnožava se iz sjemena u vrtu);
Iz Kine: Ch. Fortunei;
Iz Španjolske: Ch. skroman. Feniks.
Iz Sjeverne Afrike: Ph. dactylifera (iz sjemena posijanog na otvorenom);
Iz Južne Afrike (Capeland) Ph. tenuis. Sabal. S. adansonii (Florida).

Cikade.
Cycas revoluta iz Japana.

Juke.
Iz Sjeverne Amerike, Kalifornije: Y. aleofolia, Y. filamentosa (flaccida);
Iz Karoline: Y. gloriosa, variegata, Y. recurvate;
Iz Kanade i Virginije: Y. longifolia;
Iz Južne Amerike, Perua: Y. quadricolor vera.

Bonaparte.
iz Meksika: B. gracilis.

Dracene.
s Novog Zelanda: Dracaena indivisa i D. ind. latifolia.

Agave.
Agave Americana, - variegata, A. filifera,
iz Meksika: A. Salmiana.

Gramineas.
iz Kine: Bambus. Bambusa Fortunei, B. Metakii, B. nigra.

Eulalija.
iz Japana: E. Zebriera.

Gynerium.
G. argenteum,
iz Sjeverne Amerike: G. roseum.

Kaktusi i opuncije.
Echinocactus iz Meksika.
Cereus Peruvianus iz Anda u Peruu.
Opuntia. O. de cumana, O. indica iz Južne Amerike;
O. leucotricha, O. Rafinesquiana, O. setacea iz Meksika;
O. vulgaris (divlji) iz južne Europe.

Paprati.
iz južne Europe: Adiantum capillus Veneris.
iz Sjeverne Amerike: Cyrtomium (Aspidium) falcatum.
iz Japana: Onychium Japonicum.

Pteris.
s Krete: Pteris Cretica, P. albo-lineata;
iz Istočne Indije: P. serrulata.
iz južne Europe: Selaginella denticulata.

Zimzeleno drveće, grmlje, trajnice.
Abelia:
iz Meksika: Abelia floribunda i rupestris.

Abutilon:
s Himalaja (?! Južna Amerika): A. striatum.

Akacija:
iz Australije: A. cultiformis, dealbata (mimoza), Sophorae (longifolia).

Akebia:
iz Kine, Koreje, Japana: A. quinata. (invazivna penjačica)

Arbutus:
iz zapadne Azije: A. Andrachne;
iz južne Europe: A. Unedo (=maginja), A. U. flore rubu.

Ardisia:
iz Japana: A. Japonica.

Orontium:
iz Japana: O. Japonicum.

Arum:
iz južne Europe: A. augustifolium, A. Dracunculus, A. Italicum (divlja);
iz Male Azije: A. oriental.

Aspidistra:
A. elatior,
iz Japana: A. lucida.

Aucuba:
s Himalaja: A. Hymalaica maculata femina, A. Hymalaica robus mascula, A. salicifolia femina;
iz Japana: A. Japonica picta femina.

Azaleja:
A. Indica i A. Pontica.

Azara:
iz Čilea: Azara microphylla.

Benthamia:
s Himalaja: B. fragifera.

Berberis:
s Himalaja: B. macrophylla sa istog mjesta.

Šimšir:
iz južne Europe: B. arborescens - angustifolia - foliis variegatis;
s Balearskih otoka: B. Balearica,
iz Kine: B. Chinensis.

Calla:
s rta Jóremény: Calla Aethiopica, u malim jezercima u vrtu.

Kalistemon:
iz Australije: Kalistemon. C. linearis, C. semperflorens.

Camellia:
Camellia japonica.

Casuarina:
s Novog Zelanda: Casuarina equisetifolia.

Centaurea:
sa Sicilije: Centaurea candidissima;
s južne europske obale: C. maritima;
iz Raguse: C. Ragusina.

Cerasus:
iz Karoline (Sjeverna Amerika): C. Caroliniana;
iz Pennsylvanije: C. Lusitanica.

Ceratonia:
iz Dalmacije: Ceratonia Siliqua.

Cista:
iz južne Europe: C. salvifolius, C. creticus;
iz južne Francuske: C. Monspeliensis.

Citrus:
iz Japana: Citrus trifoliata.

Choisya:
iz Meksika: Ch. ternata.

Cneorum:
iz Europe: Cneorum tricoccum (Daphne Cr. foliis variegatis).

Coccoloba:
iz Južne Amerike: Coccoloba complexa.

Cocculus:
s Himalaja: Cocculus (Sarcocon) (laurifolius) (Laurus trinervis).

Colletia:
C. Pictoniensis.

Correa:
iz Australije: Correa alba.

Cotoneaster:
iz istočne Indije: C. buxifolia;
s Himalaja: C. thymifolia.

Crataegus:
s Himalaja: C. crenulata; C. glabra (Photinia serrulata);
iz Japana: C. glauca

Ciklama:
iz Perzije: C. Persicum; C. sorta div.

Daphne:
s Himalaja: D. Indica, D. odora.

Eleagnus.
iz Japana: E. refleksa, E. r. foliis variegatis.

Efedra.
iz sjeverne Afrike: E. altissima;
iz južne Europe: E. distechya.

Erica.
iz južne Europe: E. arborea; E. herbacea E. i Epacris varietates div. iz Europe.


Escallonia.
iz Urugvaja: E. floribunda i E. macrantha.


Eukaliptus.
 E. globulus (iz sjemena), E. robusta,
iz Australije: E. linifolia.


Evonim.
iz Kine: E. Chinensis fimbriatus;
iz Japana: E. Japonica; E. Japonica fol. aureis marginatis, Conte Ludovigo, foliis variegatis, macrophyllus,
iz Japana: E. radicans foliis roseo marginatis.

Farfugium
iz Japana: Farfugium grande Ligularia (Kaempferi).

Ficus
iz Kine i Japana: Ficus repens (stipularis), umjesto hedere za oblaganje zidova.

Garrya
iz Meksika: Garrya macrophylla.

Gardenia.
iz Kine: G. florida flore pleno;
iz Japana: G. radicans.

Griselina
iz južne Europe: Griselina litoralis.

Hedera.
iz Alžira u planinama Atlas: H. Canariensis;
iz Irske: H. Hybernica;
s Kavkaza: H. Roegneriana.

Ilex.
iz Europe: I. Aquifolium, I. aqu. foliis variegatis;
iz Sang-hai, Kina: I. cornuta.

Ilicij.
iz Japana: I. anisatum, I. religiosum;
iz Zapadne Floride: I. Floridanum

Kalmia
iz Karoline: Kalmia latifolia.

Laurus.
iz Japana: L. camphora, L. glandulosa;
iz Istočne Indije: L. Indica major;
iz južne Europe: L. nobilis, L. n. salicifolia, L. n. tomentosa.

Ligustrum.
iz Japana: L. coriaceum, L. Japonicum, L. ovalifolium.

Lonicera.
iz Japana: L. brachypoda foliis aureo reticulatis;
iz južnog Sibira: L. Sibirica (sempervirens);
Iz Karoline i Meksika: L. sempervirens.

Magnolija.
jugoistok Sjedinjenih Država Sjeverne Amerike dio: M. grandiflora, M. Oxoniensis flore pleno, M. ferruginea;
iz Australije: M. Galionensis.

mahonija.
iz Sjeverne Amerike: M. aquifolium;
iz Japana i Himalaja: M. Beali;
iz Kine: M. Fortunei.

Mespilus
iz Japana: Mespilus japonica. (Njegov ukusni plod sazrijeva u srpnju.)

Myrsine
s rta Jóremény: Myrsine Africana.


Mirta.
iz južne Europe: M. communis flore pleno i M. latifolia.

Oleander
iz južne Europe: nerij;
Nerium Oleander - flore pleno - flore albo.

Olea.
obično se uzgaja oko Rijeke: O. Europaea,
iz Kine i Japana: O. fragrans;
Iz Australije: O. Australis.

Osmantus.
iz Japana: O. aquifolium;
 O. aquifolium foliis variegatis.

Persea
Persea Caroliniana.

Phillyraea
iz Italije: Phillyraea angustifolia.

Pistacia
iz južne Europe: Pistacia vera (lentiscus).

Phormium
s Novog Zelanda: Phormium tenax.

Physianthus
iz Brazila: Physianthus albens.


Pittosporum.
iz Japana: P. Tobira; P. Tobira foliis variegatis.

Plumbago.
iz Perua: P. coerulea;
iz sjeverne Kine: P. Larpentae.

Prunus.
iz južne Europe: P. Laurocerasus;
s Crnog mora: P. Colchica,
iz Pennsylvanije: P. Laur. Luzitanica (Cerasus Lusitanicus).

Quercus.
 Qu. dealbata, (-3° hladnoća štipa rubove lišća; ali -5° joj više nije naškodilo),
iz južne Europe: Qu. Ilex;
iz Kalifornije i Meksika: Qu. laurifolia (imbricaria);
iz južne Europe: Qu. Suber.

Raphi
Raphi olepis R. Indica i ovala iz istočne Indije.

Rhamnus
Rhamnus laternus iz južne Europe i sjeverne Afrike.

Rhinospermum
Rhinospermum jasminoides iz Šangaja.

Rododendron
Rododendron. R. arboreum, R. Nepalense, R. suave, R. komet s Himalaja.

Rodetia
Rodetia Amherstiana iz Istočne Indije.

Rosmarinus
Rosmarinus officinalis iz južne Europe.

Rubus
Rubus Australis iz Australije.

Ruscus
Ruscus R. aculeatus (divlji), R. hypoglossum iz Grčke; R. racemosus.

Smilax
Smilax. S. Neoseelandia s Novog Zelanda; S. aspera iz južne Europe (divlja)

Stauntonia
Stauntonia latifolia iz Istočne Indije.

Teucrium
Teucrium fruticans iz Španjolske.

Thea.
Th. Bohea i Th. viridis.

Tussilago
Tussilago japonica.

Verbena
iz Buenos Ayresa: Verbena citriodora (Lippia).

Naslov: Odg: Nadvojvoda Josip i njegov park
Autor: kobler - 28.12.2022., 13:42:56
Mislim da je popis impresivan. Bilo bi lijepo da se napravi istraživanje i ustanovi jesu li bar neke biljke preživjele do danas. Ja znam za dva stabla tise (thuja) i one danas imaju nekih 140 godine. S obzirom da tise žive i 1000 godina, recimo da su ušle u pubertet.
Nadvojvoda je o svom parku u Rijeci objavio i članak u Biltenu za prirodopis u Zagrebu. Nažalost, taj časopis nije dostupan na mreži, ali postoji francuski prijevod izdan u Alžiru, koji se čuva u riječkoj Sveučilišnoj knjižnici, a može se vidjeti i na netu.
Naslov će biti "Pokusi aklimatizacije biljaka i utjecaj jedne teške zime u Rijeci".
Naslov: Odg: Nadvojvoda Josip i njegov park
Autor: kobler - 29.12.2022., 00:00:00
To je mala knjižica od svega 30 stranica, od čega čak 16 čini popis biljaka zasađenih u parku, sličan ovom koji sam već objavio gore, samo što je detaljniji, pa je označeno koliko dugo je svaka biljka bila u procesu aklimatizacije do časa objave 1886. godine.

Na koncu je na stranicama 27-30 opisano stradavanje biljaka zbog hladnoće i ledene kiše, u nepogodama 9. i 16. prosinca 1885. Prvo je 65 dana do 9. prosinca padala kiša za koju nadvojvoda kaže "kakvu u životu nismo vidjeli", a zatim su uslijedile hladnoće, a potrajalo je do 24. siječnja 1886. Takvo vrijeme nije bilo zapamćeno 75 godina. Što je najbolje, bilo je nekih šteta na biljkama, ali nijedna nije stradala.
Naslov: Odg: Nadvojvoda Josip i njegov park
Autor: kobler - 29.12.2022., 00:14:26
Najzanimljiviji podaci nalaze se na 8. stranici, gdje nadvojvoda kaže:

"Prije nego li sam počeo s uređenjem svog vrta, potražio sam dovoljno veliku rijeku koja, prema otkrićima gospodina inženjera Isidora Wauchniga teče ispod stijenja prema moru. Za dosezanje te vode·trebalo je bušiti 17 metara bijelog vapnenca koji ima otpornost mramora. Kad je bunar iskopan, u njega su ugrađena dva sustava za navodnjavanje i crpljenje vode, koje je pokretao motor od 8 konjskih snaga. Na najvišoj točki vrta dao sam iskopati dva rezervoara u stijeni u koje se slijeva voda dovedena u visinu i iz kojih se cijelim vrtom proteže sustav ili mreža akvaduktnih cijevi. Time sam svojim biljkama osigurao život na potpuno kamenitom tlu, čak i za velikih ljetnih vrućina. Zatim sam dao donijeti nešto na kojoj raste erica, pa čak i one od kornjaša iz Lopače, kao i zemlje iz lovranske kestenove šume. Tlo je transformirano za biljke podizanjem zidova na već opisani način u terase gdje su rupe i jarci kopani dinamitom i barutom, a zatim zatrpani zemljom.
Pokazalo se da materijala za podizanje ovih zidova nije nedostajalo. Bilo ga je čak toliko da su građevinski poduzetnici luke u Rijeci besplatno prevozili 17.000 do 20.000 kola kamenja, jer im je vrt bio bliži od kamenoloma. Bio je to težak posao, ali isplativ.


Isidoro Wauschnig (*Trieste 7. X. 1839. – Rijeka 8. IV. 1923.); 1876.-1923. radio kao inžinjer u gradskom Tehničkom uredu, kojemu je bio direktor 1876.-1896.
Naslov: Odg: Nadvojvoda Josip i njegov park
Autor: kobler - 29.12.2022., 00:27:17
I na kraju, tek jedna rečenica o famoznom "donošenju" biljaka koje su pomorci "poklanjali" vraćajući se s dalekih putovanja, što je kao poslužilo za formiranje parka kod vile Angioline, a i ovdje kod nadvojvode. On kaže:
Većinu biljaka dao sam ukrcati na brodove Mađarske brodarske kompanije “Adria”.
Naravno da je kupovao i plaćao prijevoz.

Pustimo li po strani činjenicu da su parkovi nastajali vrlo planirano i s jasnim ciljem svojih autora, gdje nema mjesta pristupu "daj bog veću hrpu", preostaje i pitanje pomorcima s našeg foruma: kad ste, ustvari zadnji put osjetili poriv da s putovanja donesete neko sjeme ili sadnicu!?
Naslov: Odg: Nadvojvoda Josip i njegov park
Autor: kobler - 29.12.2022., 01:22:30
Za one koji žele znati nešto više:

Car Leopold II. se svojski naradio, tako da je umro stvarno mlad proživjevši tek 45 godina. Mada je bio car samo dvije godine (1790-1792), još od 1767. bacio se na stvaranje potomstva, pa ih je 1788. sa svojom jedinom vjernom drugaricom Mariom Luisom rodom iz kuće Bourbon ukupno imao 16! I roditelji su mu imali 16-toro djece, isto 5 sinova, ali njima su se sve kćeri (dica?), zvale Maria.
Njegov najstariji sin (starija od njega bila je samo sestra Marija Terezija) zvao se Franz (Franjo), to ime je uzeo, kao drugi po redu i kod sjedanja na carsko prijestolje (1792), ali su ga Napoleon i njemačke zemlje saveznice Napoleona prisilili da odrekne krune Svetog rimskog carstva te postane samo car Austrije. Tu je bio Prvi. Njega spominjem tek stoga što je s drugom ženom rodio sina Ferdinanda, koji ga je 1835. godine naslijedio. Ferdinand je vladao baksuznih 13 godina, pa je morao abdicirati 1848.
Njega je naslijedio Franjo Josip, Francjozef ili kako vam drago.
A sad korak unazad. Spominjani car Leopold imao je i 7. sina imenom Josip, no Josip Anton (JOSEPH Anton Johann Baptist), postao je ugarski palatin nakon prerane smrti svog starijeg brata Aleksandra (1795) i potrajao je sve do 1847. Tu ga naslijedi njegov najstariji sin Stjepan (Stefan Franz Victor), ali samo na godinu dana jer je odstupio zajedno s višeupomenutim carem Ferdinandom. Drugi sin Josipov, Aleksandar, umro je još 1836., tako da je čast ugarskog palatina pripala Josipu Dragutinu (Josef Karl Ludwig), ovom našem, riječkom nadvojvodi.
Na koncu, veza među carem Franjom Josipom i nadvojvodom Josipom je:
Leopold II.
II
1. Franjo II. (I.)      7. Josip Anton
II   II
9. Franjo Dragutin   4. (7), 3. brak Josip Dragutin
II
1. Franjo Josip I.

Sedmi sin Leopolda II.:
Josip Antun Ivan Krstitelj (Josef Anton Johann Baptist) von Habsburg-Lotringen, *Firenze 9. 3. 1776. - + Buda 13. 1. 1847.;
I. brak oo Gačina 30.10.1799. Aleksandra Pavlovna Romanov. Kći ruskog cara Pavla I. Petroviča Romanova. *St. Petersburg (Carskoe Selo) 9. 8. 1783. - + Buda 16. 3. 1801. (Umrla je pri porodu). Imali su samo:
1. Alexandrine von Habsburg, *Buda 8. 3. 1801.
II. brak oo Schaumburg 30. 8. 1815. Hermine Princess von Anhalt-Bernburg-Schaumburg-Hoym, kći Viktora II. princa od Anhalt-Bernburg. *Hoym 2. 12. 1797. - + Buda 14. 9. 1817.  (Također je umrla pri porodu). Imali su blizance koji su oboje umrli neoženjeni i bez djece:
1. Hermine Amalie Marie von Habsburg, *Buda 14. 9. 1817. - +Wien 13. 2. 1842.
2. Stefan von Habsburg, *Buda 14. 9. 1817. - +Menton 19. 2. 1867.; ugarski palatin 13. 1. 1847.- 1848.
III. brak oo Kirchheim unter Teck 24. 8. 1819. Maria Dorotea Luise Wilhelmine Karoline Wuerttemberg, kći Ludwiga vojvode od Wuerttemberga. *Karlsruhe 1. 11. 1797. - +Buda 30. 3. 1855. Imali su petoro djece:
1. Franziska Marie Elisabeth von Habsburg-Lotringen, *Buda 31. 7. 1820. - +Buda 23. 8. 1820.
2. Alexander von Habsburg-Lotringen, *Buda 6. 6. 1825. - +Buda 12. 11. 1837.;
3. Elisabeth von Habsburg-Lotringen, *Buda 17. 1. 1831. - +Wien 14. 2. 1903. oo I. Ferdinando Carlo Vittorio von Habsburg-Este; II. Karl Ferdinand von Habsburg-Teschen.
4. Josip Dragutin (Joseph Karl Ludwig) von Habsburg, *Bratislava/Preßburg/Pozsony 2. 3. 1833. - +Rijeka 13. 6. 1905.; ugarski palatin 19. 2. 1867. - 13. 6. 1905.; oo Coburg 12. 5. 1864. Marie Adelheid Amalie Clotilde Princess of Saxe-Coburg and Gotha

Ukratko: nadvojvoda Josip Dragutin, dakle "naš" nadvojvoda je unuk cara Leopolda II. Kako je car Franjo Josip praunuk tog istog cara Leopolda II., "naš" nadvojvoda je zapravo bio carev stric u drugom koljenu. To vas je ustvari zanimalo, zar ne!?
Naslov: Odg: Nadvojvoda Josip i njegov park
Autor: kobler - 29.12.2022., 01:38:14
I sad zbilja za kraj. Nadvojvoda je umro u 72 godini 13. lipnja 1905. godine. Njegova smrt je odjeknula u javnosti, a ovdje ga vidimo i na posmrtnom odru. Mislim da bi i on trebao dobiti jednu ulicu, da ga se i kasnije generacije povremeno sjete. Jer zaslužio je to, zar ne!?

Konačno, bio je i počasni građanin Rijeke.
Naslov: Odg: Nadvojvoda Josip i njegov park
Autor: milić - 29.12.2022., 08:37:46
Mošda je bolje nazvati taj park po njemu. Park nadvojvode Josipa! Lijepo zvuči, ča ne?
Naslov: Odg: Nadvojvoda Josip i njegov park
Autor: zokxy - 29.12.2022., 10:37:03
A ovo da bi pomorci trebali osjećati poriv da donesu sjeme kakve egzotične biljke za posadit - nikad ne znaš što će iz tog izać! Mogla bi to biti kakva invazivna brzo rastuća i mnogorazmnožavajuća biljka poput alepskog bora koja će ugroziti naš autohtoni ili kakva čovjekožderna mesožderka pa smo nadrapali! Neka sjemenja tamo gdje pada!
Naslov: Odg: Nadvojvoda Josip i njegov park
Autor: ja moren - 29.12.2022., 11:26:25
slažen se

tako je u Europu došla i Pajacena-ili ti ga po domaći smrdejuha-ka se od egzotičnega dreva svojon invazivnošću pretvorila u korov kega se nemore istrijebiti-i ja se borin protiv nje va Leprincu

http://civ.iptpo.hr/ailanthus/