Forum Udruge 051
Povijest Rijeke => Ostaci prošlosti => Autor teme: zokxy - 11.09.2020., 14:45:15
-
Kopka me već neko vrijeme - točnije od 2013. godine kad sam prvi puta na noge prošao suho korito Rječine od zapornice uzvodno do poznatog fotogeničnog slapa pod negdanjim mostom za mlin Žakalj. Cca stotinjak metara nizvodno od jezera ispod slapa nalaze se s obje strane Rječine ostaci zidova, s desne riječke obale impozantniji, primjetljiviji i odmah uz obalu i od pomno obrađenog krupnog kamena, a s lijeve sušačke obale manje primjetni zbog položaja na stijenama petnaestak metara ponad Rječine. Od prvog trena bili su mi sumnjivi jer nisam nalazio smisao u tim zidovima na tako nepristupačnom mjestu. Danas sam ih obišao ponovno sa još jednim zaljubljenikom u povijest našeg kraja koji ima teoriju da su to ostaci do sada nigdje zabilježenog mosta preko Rječine, po njemu vjerojatno rimskog. Desnoobalni upornjak je prilično dobro očuvan, kamen mu izbrušen stoljetnim povodnjima koji su protutnjali ovim kanjonom od njihove gradnje do danas, dok se lijevoobalni upornjak tek može zamisliti, jer je vjerojatno nizvodniji dio odnesen nizvodno ili je upor temeljen na višim stijena i otklizao u korito kroz za sada nemjerljivo vrijeme od gradnje. Slijedi fotoreportaža sa lica mjesta.
Slap Rječine gdje smo se spustili sa prilaznog puta koritu strmom nazovi stazom
-
Desni upornjak (?)
-
Ostaci na lijevoj obali
Pogled sa visine
-
Više fotografija kasnije ...
(Reportaža u nastanku ...)
-
Gdje je to točno?
-
Cca ovdje
-
Malo vidi s Koblerom, davno mi je o tome pričao i isprintao fotke, ne znam sad gdje da ih tražim. :pojmanemam
-
Kobler je i bio dolje. Misterija je i dalje neriješena. Arheolozi obaviješteni, ali ni jedan nije pokazao zanimanje da se spusti dolje i to istraži. Evo još slika ...
Korito nizvodno od jezerca ispod slapa
-
Korito kod ruševina, kanjon mjestimično širok samo desetak metara i strme litice rastu odmah iz korita
-
Upornjaci (?) lijeve ...
pa desne obale
-
Korito nizvodno od upornjaka (?)
Desnoobalni urušeni zid i upornjak ispod njega (?)
-
Desna ...
i lijeva obala iz drugog kuta
-
Desnoobalna građevina, impozantna, misteriozna. Kapija nije jer konfiguracija terene odouzada to nikako ne dopušta, iako istak i vertikalna fuga to daju naslutiti
-
Urezano uporište u kamenu ispod građevine, uporište za skelu ili podupirače ili konstrukciju za dizanje obrađenog kamena na visinu (?)
Lijevi dio desnoobalnog zida, visina cca 7-8 m
-
Desnoobalni zida, visina cca 7-8 m
-
Jezerce br 2, kod neidentificiranih struktura. Ima tragova divljači koja tu dolazi na pojilo
-
10 - 15 m više od korita, ostaci suhozida, podzida neke davne staze, sada nemilo obrasle šipražjem
-
Zadnji pogled na očišćen od šipražja i granja upornjak (?) na desnoj obali. Zid svakako.
-
I za zadnje - pogled sa pristupnog puta koritu Rječine.
-
I za zadnje - pogled sa pristupnog puta koritu Rječine. Usporedite prvu sliku i drugu na kojoj je naznačena pozicija ruševina dolje duboko u koritu Rječine, kao i pravac mogućeg puta koji je prelazio Rječinu preko tog nepotvrđenog, možda i nikad sagrađenog mosta. Uzorci morta kojim je vezivan kamen su kod mene uredno spremljeni, ako ima zainteresiranih dostupni za analize i datiranje.
Toliko za sada od mene.
-
Zokxy, da ipak nije riječ o ovome:
"Vrlo je zanimljiv na Orehovici most preko Rječine, koji je podignut na hridinama, gdje se je najviše primakao trsatski brijeg riječkom brijegu Kalvariji, tako da cijeli most izgleda kao da lebdi u zraku, a pod njim Rječina provaljuje kroz veliku kamenitu rupu, koja kamenita rupa faktično na ovom mjestu veže trsatski sa riječkim brijegom, i gdje pada voda nekoliko metara duboko. Ovaj se most nalazi na cesti, koja vodi od Lujzinske ceste do dioničarskog mlina. Ovdje je mladi Valerijo Matešić dao učiniti sa strane trsatskog brijega prorov (Tunel), da će ovdje podići neku tvornicu, dapače prikupio je već i kamen koji još i danas razbacan leži, ali do tvornice ipak nije došlo, jer nijesu novčane prilike toga dopuštale Matešiću." (Strohal, Rudolf: Uz Lujzinsku cestu, Rijeka, 1993-, str. 40).
"Onde gde Rečina iz pećinaste jedne pukotine bičeć i peneć se prodire, u najskrajnjem kutu ove japage (jamoliko udubljenje kojemu se vidi dno, dokojeg je teško doći jer su strane strme), stojat će takodjer jedna vodenica velikog ustroja. Temelji su bili već prigodom našeg ondi bavljenja sagradjeni. Tako se može očekivati, da će poduzetni duh Rečanah obertnost domaću svedjer čvrstje utemeljivati." (Nemčić: 1845., str. 128).
Očito je da je Nemčić vidio ono o čemu Strohal piše kada govori o neostvarenom projektu mladog Valerija Matešića. Zaista, i danas se kod žakaljskog klanca naziru ostaci nikad ostvarenog projekta.