Forum Udruge 051
Povijest Rijeke => Ostaci prošlosti => Autor teme: Rijeka - 03.10.2017., 15:35:16
-
Gradski toranj uz kupolu predstavlja ključni arhitektonski spomenik koji je preostao na mjestu nekadašnjih gradskih zidina. Na Valvasorovom djelu iz 1689. god., Gradski je toranj s krovom na četiri vode, toranj je povišen, a na njega je postavljen sat, te se udomaćio naziv Satni toranj, Torre d` orologio.
-
Na slici "Dolazak cara Karla VI. u Rijeku" iz 1728. god., Gradski je toranj jaka kvadratna kula razdijeljena na dva kata sa satom a prekrivena je piramidalnim krovom obloženim crijepom.
-
1750. god. veliki je potres oštetio toranj te je isti obnovljen 1753. ( 1775. su skinute vratnice s vrata) Godine 1756. kupljen je novi sat a 1784. taj je zamijenjen satom na sve četiri strane tornja, rad ljubljanskog urara Johanna G. Widmana. Satovi su funkcionirali sve do 1873. godine, kada su zamijenjeni satnim mehanizmom koji je pokazivao vrijeme u Beču na međunarodnoj izložbi. Taj je sat i danas u funkciji.
1801. god., se ponovno vrše značajniji radovi na popravku kupole čija se konstrukcija raspadala a oplata padala po susjednim kućama. Restauraciju je vodio Antun Gnamb čija se tadašnja kupola, u obliku lukovice, izvrsno uklopila s postojećim baroknim slojem Gradskog tornja
-
Promjenu izgleda kupola opet doživljava 1890. god., prema projektu Filiberta Bazariga; izvedena je jajolika kupola čime je toranj dobio masivniji izgled. Tada se s kupole skida jednoglavi orao (postavljen 1754.) te se na njegovo mjesto postavlja jarbol za zastavu.
-
.
-
1906. god., kupola se kiti dvoglavim orlom koji je uništen 1919. god.
-
A potpuno demoliran 1949. god.
-
Toranj je u cijelosti restauriran 80-tih godina 20 st. kada je na kupolu ponovno postavljen jarbol za zastavu.
U travnju 2017. kupola nepromijenjenog oblika -dobiva repliku dvoglavog orla kao stari simbol našega grada a čiju sliku nemam :kap
Slobodno netko doda
(Izvor: dr.sc.Damir Tulić, Riječki orao u povijesno-umjetničkomu kontekstu, Wikipedija)
:wavey
-
Sa zadovoljstvom ću umetnuti par slikica kako bih pripomognuo ovako lijepoj temi.
Ovo je fotografirano 19. 4. 2017. oko 12.26 po satu na fotoaparatu. (Vjerojatno nije baš precizno namješten.)
-
A ovo je uslikano 21. 4. 2017. s vatrogasnih ljestava, kojima je Profesionalna vatrogasna jedinica podizala snimatelje do razine orla. Među podignutima je bio i moj sinko s mojim fotićem, od milja nazvanim by Sabina Narančasta Zvijer. U opisu fotke piše da je uslikano u 13.59 što opet treba s rezervom primiti. :wavey
-
1906. god., kupola se kiti dvoglavim orlom koji je uništen 1919. god.
A ja, ničim izazvan, mislio da je ta ptičurina stajala tamo barem par stotina godina. :skartoc
-
Nedavno sam pročitala knjigu "Area 051", autora Borisa Rošića. Knjiga je opisana kao drugačiji vodič kroz Rijeku, za znalce, neznalice, putnike i namjernike. Opisani su detalji grada, skriveni na javnim mjestima.
Između svega pročitanog, za oko mi je zapeo jedan fun fakt:
Osim orla koji je imao sve samo ne mirnu povijest, brojne promjene imao je i
satni mehanizam. Dugo vremena u tornju se nalazio satni mehanizam kojeg je
bilo potrebno navijati. Posao je to kojeg su, kroz vrijeme, obavljale brojne osobe,
a s obzirom na to da sat nije smio stati, u tom poslu nije bilo odmora. Sat se navijao i
praznicima i subotama i nedjeljama. Kako više nije bilo moguće naći osobu
spremnu za takve obaveze, satni je mehanizam djelomično zamijenjen
elektronikom. U sadašnjem je satu zadržano sve što se moglo od stare
tehnologije pa je to danas jedan od tri takva sata u svijetu. Druga dva nalaze se
u Kanadi i Australiji.
Kako nije naveden izvor te činjenice, pisala sam samom autoru gosp. Borisu. On je bio ljubazan i pregledao bilješke koje je vodio dok je knjiga nastajala i napisao mi da je izvor Velid Đekić: "Volite li Rijeku",stranice 15. i 16.
Ne bude mi teško, napišem mail gosp. Đekiću s upitom na isto. Nakon kratkog čuđenja što će mi to, odgovor kopiram u cijelosti:
"Na moju žalost, prošlo je 15-ak godina od tog izdanja i sada mi se doista teško sjetiti izvora. A to je pisano kao turističko štivo, gdje se u pravilu izvori ne spominju, da tekst bude turistima tečniji. Jer knjiga Volite li Rijeku? je turistički vodič.
Mislim da sam to preuzeo iz jednog članka u Novom listu, a li sada taj članak doista ne mogu tražiti u svojoj arhivi zbog ostalih obaveza, tražilo bi dosta vremena.
Eto, i to je signal koliko je dobro pisati bilješke…
Srdačno,
Velid"
Zanimanje za takav specifikum koji Rijeka ima, ne odustajem u potrazi, šaljem mail našem Kobleru, gosp. Nenadu Labusu. Nakon par dana dolazi odgovor koji zapravo i potvrđuje moju sumnju, ali potvrđuje i onu da sve treba dobro provjeriti, slijepo copy/paste možemo i bajke.
Odgovor kopiram u cijelosti:
Ura na tornjevima, pogotovo u crkvama ima na stotine, a potječu i iz XVII. st., pa i ranije. Govorim o onima koje funkcioniraju. Dakle, tvrdnja ne stoji. Velid se nešto zaračunao. Naša gradska ura je kupljena na izložbi u Beču 1873. Dakle, nije osobito staro.
Pozdrav,
Kobler
Toliko o uri na tornju. :wavey
-
A ovo je uslikano 21. 4. 2017. s vatrogasnih ljestava, kojima je Profesionalna vatrogasna jedinica podizala snimatelje do razine orla. Među podignutima je bio i moj sinko s mojim fotićem, od milja nazvanim by Sabina Narančasta Zvijer. U opisu fotke piše da je uslikano u 13.59 što opet treba s rezervom primiti. :wavey
Je, bio i ja, 21.04.2017. u 10:48 :-)
(https://i.imgur.com/6T8pkEd.jpg)
(https://i.imgur.com/71z2xH5.jpg)
(https://i.imgur.com/kBNG01i.jpg)
(https://i.imgur.com/AUyrhE7.jpg)
-
Posjetili smo unutrašnjost 28.12.2011. Gradski toranj (https://croinfo.net/vijesti-iz-regije/7282-virtualni-izlet-u-rijeki-gradski-toranj-i-uru-nad-korzom)
-
Posjetili smo unutrašnjost 28.12.2011. Gradski toranj (https://croinfo.net/vijesti-iz-regije/7282-virtualni-izlet-u-rijeki-gradski-toranj-i-uru-nad-korzom)
Tada ste još bili LPR-ci, a to se ne računa. Ogled treba ponoviti! :p015
-
Unutrašnjost je ista, i tada i sada :coolwink
____________________________________________
Negdje je pisalo da Gradski toranj nije na popisu kulturnog dobra, pa sam poslala upit u Grad da provjerim je li tome tko i zašto.
Stigao je odgovor:
Poštovani,
nastavno na Vaš upit, prema informacijama nadležnoga Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje, kulturu, sport i mlade, odluku o tome što je kulturno dobro, odnosno svojstvo kulturnog dobra, na temelju stručnog vrednovanja, utvrđuje nadležno Ministarstvo kulture i medija, rješenjem kojim se određuje sustav mjera zaštite kulturnog dobra i obveza upisa kulturnog dobra u Registar kulturnih dobara RH, kojeg vodi Ministarstvo. Gradska ura, nalazi se unutar zaštićene kulturno - povijesne cjeline grada Rijeke, koja je upisana u Registar kulturnih dobara RH i samim time podliježe svim odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, odnosno uživa status zaštićenog kulturnog dobra.
S poštovanjem,
Doris Šajn
Službenica za informiranje Grada Rijeke
Grad Rijeka
Upravni odjel za poslove Gradonačelnika,
Gradskog vijeća i mjesnu samoupravu
Korzo 16, Rijeka
-
Na samom početku studenog 2022. godine započeli su radovi na Riječkoj uri.
“Odjel gradske uprave za kulturu Grada Rijeke pokrenuo je projekt obnove kamene plastike portala Gradske ure uključujući i čišćenje cjelokupne površine portala.
Radove čišćenja portala na Gradskoj uri izvodi tvrtka Terracotta d.o.o., koja ima odobrenje Ministarstva kulture za izvođenje radova na kamenoj plastici. Vrijednost radova iznosi 138.750,00 kuna s PDV-om.
Radovi su započeli 8. studenog postavljanjem skele, a planirani završetak radova je 15. siječnja 2023. godine”, poručili su tada iz Grada Rijeke.
Rok za dovršenje radova se nekoliko puta pomicao, a to se svaki put pravdalo čekanjem konzervatora. Sredinom ovog tjedna nakon gotovo punih 13 mjeseci ipak je napokon počelo uklanjanje skele.
Izvor: Fiuman
-
Gradski toranj, izgrađen je na pravcu srednjovjekovnih i ranijih (kasnoantičkih) bedema.
Nad ulaznim vratima je habsburški dvoglavi orao i natpis iz 1695.g. koji evocira uspomenu na Leopolda I.. On je Rijeci 6. lipnja 1659. godine odobrio grb dvoglavog orla, s obje glave okrenute na istu stranu, kako stoji na posudi iz koje teče voda. Ispod grba je deviza INDEFICIENTER, koja treba simbolizirati nepresušiva vjernost caru. Taj je grb također na tornju.
Nakon katastrofalnog potresa koji je grad pogodio 1750.god., u okviru obnove grada, gradski je toranj dobio monumentalni portal na krunište kojega je riječki kipar A. Michelazzi postavio reljefna poprsja careva.
-
Natpis:
CULTUI LEOPOLDO PRIMO ROMANORUM IMPERATORIS
FLUMINESIS COM(m)UNITAS EXISTEN(te)
CAPITANEO CIVITATIS D(omi)NO FERDINANDO
LIB(ero) BAR(one) DE RUVERE IUDICIBVS D(omi)NO ANTONIO
ZANCHI ET D(omi)NO MARTINO DIMINICH
POSUIT ANNO 1654.
Prijevod:
Slavi Leopolda Prvog, rimskog cara,
Riječka općina u vrijeme gradskog kapetana g. Ferdinanda
baruna Dell Rovere i sudaca g. Antonija
Zanchija i g. Martina Diminića,
postavi godine 1654.
-
Drugi natpis evocira uspomenu na dolazak Karla VI. u Rijeku, 1728. godine.
Natpis:
HONORI ET GLORIAE CAROLI VI ROMANORUM IMPERATORIS
ET III HISPANIARUM REGIS HU(n)C ADVENIENTIS
FLUMINENSIS COMMUNITAS D(omi)NO ADELMO ANTONIO
S(acri) R(omani) I(mperii) COMITE PAETAZ S(acrae) C(aesareae) M(aiestatis) CUBICULARIO
PRAEFECTO REGENTE IUDICIBUS D(omi)NO ANTONIO BONO
ET D(omi)NO ANTONIO SPINGAROLI RESTAURANS
ET PERFICIENS REPOSUIT ANNO 1728
Prijevod:
Karlo VI. rimski imperator, kralj.
U počast i slavu Karla VI. rimskog cara i III. kao
kralja Španjolske, koji je ovamo došao, postavlja
Riječka općina u doba g. Adelma Antuna Petaza,
grofa sv.Rimskog carstva, kraljevskog i carskog
veličanstva komornika, kraljevskog namjesnika te
sudaca g.Antona Bona i g. Antona Spingarollija.
(Ploča) se ponovno postavlja 1728., nakon što je obnova dovršena.
(Prijevod latinskog: Kobler)
-
Ploča povodom restauracije gradskog tornja na Korzu iz 1801. godine
1750.g. Rijeku je zadesio strašan potres zbog kojeg je porušen veliki dio grada. Tom je prilikom srušen stari toranj sa satom. Riječani su preko godine dana živjeli u kolibama van gradskih zidina. Kad su se 1753. g. smirili potresi, gradska je općina izvršila najnužnije popravke na tornju, a tek je 1801.g. bio temeljito restauriran.
Originalna ploča pohranjena je u muzeju, a u tornju postavljena kopija.
Natpis glasi:
TVRRIM HANC
ANNO MDCCL TERRAE MOTIBUS QUASSATAM
SEDVLA DEINDE MAGISTRATVS
CVRA ANNO MDCCLIII
REFECTAM
NOVIS ANNO MDCCCI MOLITIONIBVS
ELEGANTIVS RESTAVRAVIT
S.P.Q.F.
ILLMO D. IOSEPHO A KLOBVSICZKY
PRAESIDE GVVERNIALI
ET
VRBIS CAPITANEO
EMANVELE GERGOTICH ET ANT. GAVSS
IVDICIB. RECTORIB.
U prijevodu:
Ova je kula godine 1750. potresima oštećena, zatim brižnim marom magistrata 1753. obnovljena. Skladnije su je obnovili novim dogradnjama 1801.g. Senat i narod riječki, [u doba] presvijetlog gospodina Josipa od Klobusiczky guvernera i gradskog kapetana, te sudaca i rektora Emanuela Grgotića i Antuna Gaussa.
Veličina: 92x74x12 cm
Lit.: Matejčić Radmila, Lapidarij PPMHR, 1964, str.16,17
Kobler; Memorie II., pag. 41.
Gigante Silvino; Un terremoto a Fiume nel 1750. Bullettino della deput. fium., Vol. II., Fiume 1912.
Kukuljević Saksinski Ivan; Nadpisi srednjovječni i novovjeki u Hrvatskoj i Slavoniji. Zagreb 1891.,
str. 223. broj natpisa 739.
Viezzoli Giuseppe: Contributi alla storia di Fiume nel Settecento. Fiume Rivista, 1932.. pag. 112 i 116.
Prijevod Kobler