Forum Udruge 051
Rijeka i okolica danas => Putopisi, reportaže... => Autor teme: milić - 22.02.2016., 11:15:17
-
Eto nas opet na izletu. Ovom prilikom posjetismo davno, davno napuštena naselja otoka Krka. Nažalost, danas su to nakupine kamenja obrasle raslinjem razne vrste, koje malo koga zanimaju. Među tim malobrojnim, koje to zanima, su i naš vodič Damir Crnčić i dobar poznavatelj otoka Krka Petar Kopanica.
Prije nego se ''uhvatim'' teme, samo malo razmišljanja na temu izleta u organizaciji Udruge 051.
Ma kakve vremenske prognoze bile, pa i one najcrnje, mi sve izlete na kojima sam bio (a bio sam skoro na svim) obavismo po lijepom vremenu. Pače, neka topla svjetlost prati i grije naše pute.
Prvo smo obašli Ponikve. Kažu da su postojala dva naselja: Vele Ponikve i Male Ponikve.
Evo nekoliko prizora:
-
Potom nam je na ruti bilo Gračišće.
-
Ovo su ostaci crkvice svetoga Martina, nedaleko Trnovice.
-
Pa ostaci neke kuće u samoj Trnovici. Uz te zidine (ako ćemo biti dobrohotni) našli smo i ovaj lavor koji je ipak znatno kasnije proizveden nego što je ova kuća postojala.
-
Dalje nas je zacrtani put vodio u Sveti Martin. I tu bi više uživali botaničari nego građevinari.
Evo što zabilježi moja Narančasta Zvijer.
-
E sad, za kraj, dočekalo nas je najnezgodnije. Najduži i najblatnjaviji put. Ali što je nama pregaziti i rijeku ako treba doći do novih spoznaja.
A ovdje je nova spoznaja da je tu kraj crkvice sv. Jurja, čiji se ostaci još kako- tako drže, postojalo naselje Plužine. Od naselja i nema baš nekih značajnijih tragova.
-
Na samom kraju oficijelnog druženja prođosmo i pored jezera pokraj Njivica.
-
Eto, to je sve za sada. Nadam se da nemam toliko pogrešaka kao prošli put kad sam reportirao s Tramuntane. :wavey
Bilo bi dobro, čak štoviše jako dobro, da se postave koordinate ovih naselja kojih nema ucrtanih osim u posebnim starim kartama, kako sam načuo. Dakle vi sa iphonima, pitonima ili kako se to već naziva - na vama je red.
I za sam kraj, jerbo mi je drugo ime Murat, nemrem izdurat, a da ne stavim ova 3 kopita u raznim oblicima. :lol1 :toyou
-
Ajde, dajte ljudi, pucajte. Mislit ću da sam nepogrešiv. Ne mogu vjerovati da ništa nisam pogriješio. Nešto sam i namjerno, samo da vidim čitate li što. :o090
-
:shame
Previše sam iživciran sad onim bolom pa ne pazim, al' kolko sam popazio sve je OK :wavey
Moje slikice će malo počekati.
-
Kako sam i ja bio spreman poć na izlet ali eto nisam, a sudeći po prošlom izletu čekala bi me gomila kamenja koja sama po sebi ne bi bila interesantna ako nema povijesnih slikica i podataka. Kako starih slikica nema, evo nešto podataka na brzinu skupljenih o prošlosti tih sela koje sam pripremio za sebe, a sad i za Vas dok vam je sjećanje još friško.
Ponikve
Smatra se da su Ponikve, iako smještene na prilično nepristupačnom mjestu nastale zbog tradicije naseljavanja Ilirskih gradina čiji ostaci su i danas vidljivi u Svilovu i Zagrajini. Godine 1569. se spominju prezimena obitelji: Bošnjak,Bošnjačić i Divnić.
Kako su Hrvati bili jedini stanovnici ovog područja otoka Krka negdje čak i ranije od 13. stoljeća, tako je i Stolni Kaptol morao za ovo područje naći i svećenike koji su znali hrvatski. Tako su kanonici izabrali 1590. godine svećenika Petra Čeperića za dušebrižnika Punta koji će imati dužnost služiti misu jedne nedjelje u crkvi sv. Andrije u Puntu, a druge nedjelje u crkvi sv. Silvestra u Ponikvama.
Godine 1564. spominju se u Ponikvama dva sela: Vele i Male Ponikve. Godine 1603. apostolski vizitator Mihovil Priuli spominje uz crkvu bratovština koja broji 30 članova, odnosno toliko obitelji koje su se brinule za uzdržavanje te crkve.. Kasnije se crkva zove sv. Jakov, a podaci govore da su u Ponikvama triput gradili crkvu i to uvijek na drugom mjestu. Još 1713. je postojalo nešto žitelja, jer onamo polazi ubirač desetina da od vjernika ubere desetinu. Biskup Hijacint Pelegrini 1781. spominje u Ponikvama crkvu sv. Jakova te kaže da se u njoj misi 24 puta godišnje.
Već 1795. biskup Ivan Šintić u popisu naselja na Krku koji šalje Dandolovoj kancelariji u Zadar uopće više ne spominje Ponikve.
Očito je selo nestalo krajem 18. stoljeća, vjerovatno zbog malarije, ali i zbog nepodesnog položaja pa se pretpostavlja da se dio stanovnika preselio u okolna sela. Crkva se još neko vrijeme održala, a čini se da su njezin inventar podijelili između Vrha i Kornića, najkasnije 1866. kad je bila sagrađena nova crkva na Korniću.
Dvije sačuvane matične knjige Ponikava koje počinju godinom 1765. se čuvaju u Zagrebu.
Gračišće
Selo koje je nastalo oko stare hrvatske utvrde kao utvrđene predstraže i obrane Dobrinja. Budući da grad Dobrinj nije bio zaštićen gradskim zidinama poput drugih krčkih kaštela, dobrinjsko područje i okolna sela su teško stradavala zbog upada gusara, a posebno uskoka u 16. i početkom 17. stoljeća. Upravo zbog pljačke i paleža čijom prilikom su se spalile i matične knjige župe u Dobrinju, nemam više podataka, osim da je selo iz raznih razloga postepeno napušteno tijekom 16.-18. stoljeća, kad i sela iz prvog izleta Šugare i drugi.
Sveti Martin i Plužine
Ova dva sela su osnovali Vlasi koji su polovicom 15. stoljeća došli na Krk na poziv kneza Ivana Frankopana, po svoj prilici iz sela Krmpote kod Klenovice pod vodstvom Grgura Bodulića i Vida Menkovića. Na te Vlahe iz Krmpota podsjeća i do danas sačuvana riječ karampotan - neugledan. Omišaljski Vlasi sagradiše selo Sveti Martin vjerovatno po imenu stare kapele sv. Martina (koja se spominje 1445. i čiji ostaci se vide ispod brežuljka Medulina) i selo Plužine, jugozapadno od Luga.
Selo Sv. Martin je 1540. imalo 17 ognjišta i 92 duše, a Plužine 17 kuća i 76 duša. Među stanovnicima se spominju obitelji: Grdinić, Susić i Milusić. Prigodom pastirskog pohoda biskupa Ivana Turijana 1590. godine, u crkvici sv. Martina se služila misa za seljane sela Sv. Martina koji plaćaju propisanu desetinu.Međutim, čini se da selo Plužine tada već ne postoji, a kapela sv. Jurja u Plužinama je u vrlo lošem stanju.
Selo Sv. Martin je nestalo negdje u prvoj polovici 17. stoljeća, nakon kojih 150 godina postojanja.
Za Trnovicu nemam pojma, osim da je to lokva negdje iznad Vrbnika, a za ovu crkvicu sv. Jurja bi mi trebale koordinate od ajfona ili ajpitona i više slikica da ne fulam.
Zokxy, get well soon.
-
hvala na šetnjici, lijepo je vidjeti da možemo još pronaći "arheološke" reperte...poput onog autohtonog pijata :bravo4 :bravo :cool2 :lol2
-
Da tema ne padne u zaborav. Slikice, slikice želim...I onaj prikazani put kuda smo prošli. Jel se to zove track Kigore? :thankyou
-
Zaboravio. Znaci pocinje od prvog mjesta i zavrsava kod u Kraljevici :)
http://www.sports-tracker.com/workout/kigor/56cae984e4b0475eaee25caf (http://www.sports-tracker.com/workout/kigor/56cae984e4b0475eaee25caf)
-
Odlična reportaža i hvala na fotografijama.
Pokušao sam prije neki dan pronaći Sveti Martin i crkvu sv.Jurja, ali nisam nažalost uspio... :)
-
Godine 1569. se spominju prezimena obitelji: Bošnjak,Bošnjačić i Divnić.
Tek napomena na nešto što uzimamo zdravo za gotovo, prezimena nastaju otprilike u to doba
https://hr.wikipedia.org/wiki/Prezime
Prva prezimena počinju se javljati krajem 12. stoljeća, a osobito nakon odluke s Tridentskog sabora u 16. stoljeću počinju se u zapadnoj crkvenoj ekumeni voditi matice i zapisom u maticama nastala su mnoga prezimena u onim dijelovima Hrvatske koji nisu bili pod osmanlijskom vlašću. Obvezatna prezimena uvedena su Jozefinskim patentom u 18. stoljeću.
Prezimena se javljaju izdvajanjem pojedinih, najprije feud. obitelji s određenim baštinjenim pravima, te se tvore najčešće po mjestu podrijetla (Zrinski, Blagajski i sl.). Pučka prezimena javljaju se poslije; za građ. obitelji često po zanimanju (Zvonar, Krojač i sl.), a najčešće po osobnom imenu roditelja koje se, također od Tridentskoga sabora, upisuje u župne knjige rođenih, vjenčanih ili umrlih. Tek jozefinskim patentom od 1780. obvezujuće je upisivanje prezimena, pa se tada formira i većina današnjih prezimena patronimskog postanja (na -ić, -ović, -ević, -inić); sličnog su postanja i eur. prezimena tipa npr. germ. Johan-son, -sen i dr. Nadijevanje i upotreba imena i prezimena regulira se zakonom; ime i prezime u pravilu djetetu određuju roditelji sporazumno, ili će to učiniti nadležno starateljsko tijelo uprave. Kod sklapanja braka prezimena se mogu zadržati, izabrati ili pridodati. Ime se može promijeniti, uz zaštitu od zloporabe (npr. kada se protiv osobe vodi kazneni postupak, ili kada se zahtjev podnosi radi otežavanja primjene neke zakonske obaveze i sl.).[4]
— Opća i nacionalna enciklopedija
-
Pozdrav!
Ima li netko koordinate ovih lokacija sa fotografija.
Unaprijed se zahvaljujem.
-
Elvis, Kigor, ostali?