Autor: milić - 08.01.2016., 07:34:33
Istražni sud u Madridu
Španjolska neće izručiti Vinka Sindičića Hrvatskoj
Autor: P. N.
Objavljeno: 7. siječnja 2016. u 17:58
Bivši agent jugoslavenske tajne službe Vinko Sindičić, uhićen u Španjolskoj prije dva mjeseca, neće biti izručen državnom odvjetništvu u Rijeci koje ga sumnjiči da je lažno svjedočio i prijavio kazneno djelo na suđenju u Münchenu gdje se vodi proces protiv bivših dužnosnika jugoslavenske tajne policije UDBA-e, odlučio je Istražni sud u Madridu
...http://www.novilist.hr/Vijesti/Crna-kronika/Spanjolska-nece-izruciti-Vinka-Sindicica-Hrvatskoj
---------------------------------
Točno se sjećam kako je u Novom listu objavljena vijest veličine pet, šest rečenica da je ubijen u sukobu među ustaškom emigracijom Stjepan Đureković pazi sad! koji je preusmjerio nekoliko! tankera nafte i novac spremio u džep.
Ma kakve su tu igre u pitanju to nitko živ ne zna. Brrr! :297
Autor: zokxy - 10.01.2016., 23:20:53
Autor: elvis - 13.06.2016., 11:23:22
Hrvati se udaljuju od Crkve, iako se ne bi reklo: Tek svaki četvrti brak sklopljen pred oltarom
[...]
U Primorsko-goranskoj županiji vjerskih je brakova još manje od državnog prosjeka, jer je u prva tri mjeseca ove godine od ukupno 116 sklopljenih brakova takvih samo 20, otprilike svaki šesti.
[...]
http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Hrvati-se-udaljuju-od-Crkve-iako-se-ne-bi-reklo-Tek-svaki-cetvrti-brak-sklopljen-pred-oltarom
Autor: milić - 20.06.2016., 07:11:13
VRGORAC - Ante Pranić s Nezavisne liste mladih (NLM) novi je gradonačelnik Vrgorca, a njegov zamjenik je Mile Herceg, izvijestilo je u nedjelju navečer vrgoračko Gradsko izborno povjerenstvo.
Na prijevremenim lokalnim izborima dva diplomirana inženjera građevine pobijedili su u 2. krugu glasovanja za gradonačelnika kandidatkinju HDZ-a Nadu Jelavić i njenog zamjenika Antu Radića.
Po službenim rezultatima iz vrgoračkog GIP-a, Ante Pranić dobio je 2.161 glas, odnosno 55,83 posto, a Nada Jelavić osvojila je 1.636 glasova birača, odnosno 42,26 posto.
Odaziv u drugom krugu izvanrednih izbora za vrgoračkog gradonačelnika bio je 67,36 posto, a na birališta je izišao 3.871 glasač od 5.747 upisanih u biračke popise. Nevažećih listića bilo je 74, tj. 1,91 posto.
Ante Pranić prvi je gradonačelnik Vrgorca koji nije iz HDZ-a.
U prvom krugu izvanrednih lokalnih izbora u Vrgorcu, 5. lipnja, izabrano je Gradsko vijeće od 15 članova, u kojem je najviše vijećnika osvojila NLM – 6, HDZ je osvojio 4 vijećnika, po jednog vijećnika u vijeću imaju HSP AS i HSS, a koalicija SDP-HNS tri vijećnika.
Simpatična je, inače, okolnost da je izborni pobjednik Pranić u dugogodišnjoj ljubavnoj vezi sa kćerkom svoje protukandidatkinje, tako da se može reći da je na izborima u Vrgorcu pobijedio punicu. [/b
:lol1 Nemoš falit. Win-win situacija za familiju. Jedino, možda da snube još nekoga iz SDP-a. :297
Autor: elvis - 20.06.2016., 09:10:45
:lol1 Nemoš falit. Win-win situacija za familiju. Jedino, možda da snube još nekoga iz SDP-a. :297
Ne znam da li "punica" baš tako pozitivno doživjela svoj poraz :greensmile
Imam osjećaj da bi obiteljski ručkovi mogli prolaziti u napetoj atmosferi :pet
Autor: elvis - 14.07.2016., 17:07:09
Područje Fužina i Lokava dobiva novu turističku atrakciju: na Špičunku, lokaciji u šumi u na kojoj je prošle godine sniman novi Winnetou, vestern gradić izgrađen za potrebe snimanja ostavljen je i sada će služiti kao tematski park. Domaći i strani posjetitelji, kojih se najviše očekuje iz Njemačke, moći će posjetiti ambijent Divljega zapada - salun, šerifov ured, prodavaonicu, pivnicu, sudnicu i stambene zgrade, kao i malu kapelicu te kaubojsku cestu i prugu. Film s prikazivanjem kreće za Božić, kada se očekuje i najveći priljev posjetitelja iz Njemačke. » Novi list
http://www.novilist.hr/Vijesti/Regija/node_1588/Divlji-Zapad-za-privlacenje-gostiju-Winnetouov-gradic-za-goranske-turiste
Autor: zokxy - 22.07.2016., 22:19:36
I posljednji proizvođač prestao proizvoditi videorekordere!
Nisam znao ni da se to još proizvodilo do sada! :wavey
Autor: zokxy - 24.07.2016., 08:56:17
http://www.novilist.hr/Kultura/Kazaliste/Spremni-za-otvorenje-Matuljci-ce-uskoro-imati-svoj-ljetni-teatar (http://www.novilist.hr/Kultura/Kazaliste/Spremni-za-otvorenje-Matuljci-ce-uskoro-imati-svoj-ljetni-teatar)
Autor: milić - 24.07.2016., 09:39:23
Fusher tuci svim oruđima po njima! Za tambure Uvodićeve ima, a za historijsku povijest :lol1 nema se. :97
Autor: milić - 15.08.2016., 11:13:43
Autor: milić - 24.08.2016., 07:49:38
Snažan potres
U potresu u Italiji najmanje četvero poginulih: U ruševinama ima još ozlijeđenih, prijeti rušenje mosta
U snažnom potresu magnitude 6,2 koji je u ranim satima u srijedu pogodio središnji dio Italije poginule su četiri osobe, srušene su brojne kuće a najteže je pogođen grad Amatrice.
Američki institut USGS priopćio je da se radi o potresu magnitude 6,2 koji je pogodio grad Norcia, u regiji Umbriji u 3,36 sati.
Sve četiri žrtve potresa zabilježene su u Amatriceu, koji je najteže pogođen zajedno s mjestima Accumoli i Arquata del Tronto.
http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/U-potresu-u-Italiji-najmanje-cetvero-poginulih-U-rusevinama-ima-jos-ozlijedenih-prijeti-rusenje-mosta
Autor: Fisko - 24.08.2016., 23:09:56
Poslano sa mog SM-G930F koristeći Tapatalk
Autor: zokxy - 26.08.2016., 07:02:41
A tek kad uz podrhtavanje ide i onaj potmuli zvuk iz dubina sam siguran da je to to.
Autor: elvis - 14.09.2016., 20:58:49
(http://i.imgur.com/eG2cwya.jpg)
U novogradnji u Kontuševoj još ima 26 neprodanih stanova, a investitor planira novi projekt kod Trsatskog parka. Novi projekt planira i Branko Papeš koji ima još tri neprodana stana na Trsatu
Stanovi u novogradnji u Ulici Martina Kontuša u blizini Orijentovog igrališta, a južno od trgovačkog centra Cash&Carry, koje je izgradila zagrebačka tvrtka Novogradnja, ipak nisu rasprodani, kao što je to bilo, primjerice, s projektom Žudika na Zametu. Iako je useljenje bilo još u travnju ove godine, do sada je prodano 19 stanova, jedan poslovni prostor i 16 parkirališnih mjesta. Prema podacima koji su dostupni na web stranicama ove tvrtke, slobodno je još 26 stanova (od toga ih je pet rezervirano) te dva poslovna prostora. Kada je riječ o parkirališnim mjestima, u prodaji ih je još 14, a rezervirano 8.
Cijena četvornog metra stana u ovoj zgradi kreće se od 2.150 pa do 2.280 eura, dok je cijena poslovnog prostora 1.800 eura za kvadrat. Ukupno objekt ima 45 stanova raznih kvadratura, od 43 pa do 94 metara četvornih te tri poslovna prostora i popriličan broj parkirnih mjesta, na koje je tržište čini se najbolje reagiralo. Inače, parkirna mjesta su se prodavala posebno.
Faza stabilizacije
Na novinarski upit jesu li zadovoljni kako je riječko tržište reagiralo na njihov projekt, iz ove tvrtke nismo dobili odgovor. No zato saznajemo uskoro ulaze u novi projekt i to već ovih dana. Planiraju započeti gradnju još jedne građevine koja će se nalaziti na Trsatu, točnije kod Trsatskog parka.
No, pravo je pitanje za koje tržište? Je li riječko tržište spremno za priljev novogradnji čije su cijene poprilično visoke te nikada nisu ispod 2.000 eura? Prema podacima Odjela gradske uprave za provedbu dokumenta, novogradnji će biti sve više, a gradit će se čak i neboderi. Struka kaže da je tržište nekretnina u nekoj fazi stabiliziranja (lokacija i dalje drži cijenu), ali su za bitnije pomake neophodna ipak pozitivnija kretanja na tržištu rada i dovršetak procesa razduživanja stanovništva.
Predsjednik Udruženja strukovne skupine poslovanja za nekretnine pri HGK – Županijskoj komori Rijeka, Branko Papeš, rekao nam je da će svaka novogradnja u Rijeci naći kupca ako je sve u nekoj ravnoteži – i cijena kvadrata, i lokacija, i kvaliteta gradnje.
– Projekt novogradnje s manje stanova bolje će proći nego projekti s više stanova. Tako da mislim da sa stanovima na Trgu Ivana Klobučarića neće biti problema. Nadalje, novi stanovi će se bolje prodavati ako nude idealan omjer lokacije, cijene i kvalitete. Kupci su sve educiraniji i znaju što žele, odnosno prepoznaju ako im se nudi nešto što ne opravdava cijenu. Isto tako, prošla su vremena kada su investitori po projektu ostvarivali velike profite. Sada moraju biti zadovoljni i s 12 posto, veli Papeš, koji je i sam ušao u ambiciozan projekt izgradnje luksuzne novogradnje na Trsatu kod Kampusa.
Paradoksalni primjeri
Gradnja te građevine započela je 2011. godine, a pet godina poslije od 22 stana ostala su u prodaji tri i još dva poslovna prostora. Četvorni metar stana u tom objektu bio je i po 2.700 eura. Papeš otkriva da je ponovno u pregovorima za novi projekt, ali priznaje da će on biti nešto drugačijih proporcija nego ovaj na Trsatu.
– Hrvatsko tržište nekretnina je paradoksalno, komentira Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. I dok će se u jednoj ulici bez problema prodati stan od 200 ili 300 kvadrata po paprenoj cijeni, u ulici dalje jedva da će se naći kupac za stan koji se nudi po 1.300 eura po kvadratu. Mi smo imali slučajeve da su nekim nekretninama cijene rasle i u krizi, kaže Ranilović, koji je mišljenja da bolju prolaznost imaju objekti s »imenom i prezimenom«, odnosno ako iza investicije stoji posebna lokacija, poznata ličnost i slično.
http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijek...jekte-u-Rijeci
Autor: zokxy - 15.09.2016., 12:42:08
(http://www.novilist.hr/var/novilist/storage/images/vijesti/rijeka/sudbina-murtica-iz-poste-mozaik-na-zidovima-buduce-robne-kuce-ili-ide-u-bencic/9086232-1-cro-HR/Sudbina-Murtica-iz-poste-Mozaik-na-zidovima-buduce-robne-kuce-ili-ide-u-Bencic_ca_large.jpg)
Murtićevo djelo iz 1969. ne uklapa se u koncept novih vlasnika koji u bivšoj pošti žele robnu kuću pa su s nasljednicima pokojnog slikara već dogovorili da ga doniraju Fundaciji Murtić i spremni su financirati njegovo premještanje. S druge strane, struka se zalaže za ostanak mozaika na originalnoj lokaciji, a ako to već nije moguće, za preseljenje u budući Muzej moderne i suvremene umjetnosti
http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Sudbina-Murtica-iz-poste-Mozaik-na-zidovima-buduce-robne-kuce-ili-ide-u-Bencic (http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Sudbina-Murtica-iz-poste-Mozaik-na-zidovima-buduce-robne-kuce-ili-ide-u-Bencic)
Autor: zokxy - 23.10.2016., 11:57:29
http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Pokop-u-cetvrtak-Za-800-zrtava-Hude-jame-prestaje-posmrtno-progonstvo (http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Pokop-u-cetvrtak-Za-800-zrtava-Hude-jame-prestaje-posmrtno-progonstvo)
Kosturi izlaze iz ormara. A ja i dalje stojim uz svoj stav. Povijesne okolnosti, a i pobjednici uvijek pišu povijest. Bila ona ovako surova i krvava ili ne. Da je bilo obrnuto, krvoproliće bi bilo još gore, u to zaista ne sumnjam.
Autor: eneo - 23.10.2016., 14:26:29
Ovo nije čin heroja već kukavica, kriminalaca i teških psihijatrijskih bolesnika
dirigiranih iz vrha komunističke partije i nije jedini. :facepalm
Autor: lappino - 31.10.2016., 05:07:51
"Riječ je kvalificiranim zavarivačima, cjevarima, brodomonterima i bravarima koje je ovo brodogradilište angažiralo posredstvom ukrajinskih tvrtki za posredovanje u pronalaženju radne snage."
Naježio sam se od ove rečenice.
Jer je ovo sve već bilo viđeno prije 15 godina. Kad su takve "ukrajinske tvrtke" u 3maj poslale pedesetak ljudi koji su na papiru svi bili brodograđevni terminatori s višestrukim doktoratima.
U stvarnosti, nisu znali ni kako se zovu.
Jer su im iste tvrtke uzele lovu, obećavši im "lagane poslove" u škveru.
U svakom slučaju, nakon što su testiranja kod nas pokazala da ljudi nisu bili kvalificirani, poslani su natrag vlakom, o trošku 3maja.
Autor: LLeon - 31.10.2016., 06:26:53
Jer je ovo sve već bilo viđeno prije 15 godina. Kad su takve "ukrajinske tvrtke" u 3maj poslale pedesetak ljudi koji su na papiru svi bili brodograđevni terminatori s višestrukim doktoratima.
U stvarnosti, nisu znali ni kako se zovu.
Isto kao što merkelica očekuje doktore znanosti, :lol1 a dobila je polupismene barabe. :97
Autor: elvis - 31.10.2016., 09:42:53
Isto kao što merkelica očekuje doktore znanosti, :lol1 a dobila je polupismene barabe. :97
Dobila je i toga, ali što je važnije dobila je gomilu ljudi koji će raditi poslove koje Nijemci neće i za novac za koji Nijemci ne bi.
Autor: zokxy - 06.11.2016., 09:16:04
Valja spomenuti i da su »Bonaformašice« na Tajlandu nastupile ne samo kao jedine predstavnice Hrvatske, već i Starog kontinenta, našavši se tako kao jedine Europljanke u konkurenciji zborova iz Kine, Malezije, Filipina, Indije, Šri Lanke, i zemlje domaćina – Tajlanda.
Krčki pjevački sastav predvođen njihovom voditeljicom Karmelom Vajdoher Žilić natjecao se u folk kategoriji i pri tom pred azijskom publikom izveo pet hrvatskih narodnih pjesama izvedba kojih im je donijela još jedno u sad već poduljem nizu njihovih međunarodnih ostvarenja – osvajanje srebrne diplome.
Kako doznajemo od sudionica ove premijerno upriličene zborske smotre, na Lanna International Choir Competition-u, okupljenim, redom azijskim zborovima i vokalnim skupinama podijeljeno je sveukupno 39 zlatnih, 33 srebrna te dva brončana priznanja.
Raspjevani i sad već iznimno trofejni krčki pjevački ženski septet, uz već spomenutu voditeljicu Karmelu Vajdoher Žilić, čine još i Lucija Kosić, Ivona Siddiqui, Ivana Crnić, Ema Buić, Gordana Borjanić te Dana Adžić Kapitanović.
Pozivnicu za sudjelovanje na ovom velikom natjecanju otočanke zaslužile lani, u Šapanjolskoj kad su, sudjelujući na Međunarodnom natjecanju »Canta al Mar« održanom u Calelli (gradu pored katalonske prijestolnice Barcelone) osvojile čak dva druga mjesta – u folk i pop izvedbama. Valja spomenuti i da su odlazak članica »Bona forme« na natjecanje na drugi kraj svijeta financijskom podrškom omogućili predstvnici Grada Krka i TZ Grada Krka.
Sa http://www.novilist.hr/Vijesti/Regija/Otoci/Krcke-Bonaformasice-srebrne-na-natjecanju-na-Tajlandu (http://www.novilist.hr/Vijesti/Regija/Otoci/Krcke-Bonaformasice-srebrne-na-natjecanju-na-Tajlandu)
Autor: z355ko - 06.11.2016., 20:17:25
http://novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Kvarnerska-brodogradilista-muku-muce-s-nedostatkom-radnika-Stizu-stotine-ukrajinskih-skverana
"Riječ je kvalificiranim zavarivačima, cjevarima, brodomonterima i bravarima koje je ovo brodogradilište angažiralo posredstvom ukrajinskih tvrtki za posredovanje u pronalaženju radne snage."
Naježio sam se od ove rečenice.
Jer je ovo sve već bilo viđeno prije 15 godina. Kad su takve "ukrajinske tvrtke" u 3maj poslale
pedesetak ljudi koji su na papiru svi bili brodograđevni terminatori s višestrukim doktoratima.
U stvarnosti, nisu znali ni kako se zovu.
Jer su im iste tvrtke uzele lovu, obećavši im "lagane poslove" u škveru.
U svakom slučaju, nakon što su testiranja kod nas pokazala da ljudi nisu bili kvalificirani, poslani su natrag vlakom, o trošku 3maja.
To j bedastoća
Prije pol godine poslana je grupa s biroa na obuku u zmaj i kad su položili za recimo zavarivača rekli su im da za njih nema posla, poslije se pričalo da je zmaj dobio lovu od EU ropske unije za obuku. Pokupili lovu i vratili ljude nazad na biro. Neke su i ponovo zvali na istu obuku :o090
Autor: elvis - 07.11.2016., 11:10:35
Jer je ovo sve već bilo viđeno prije 15 godina. Kad su takve "ukrajinske tvrtke" u 3maj poslale
Prije pol godine poslana je grupa s biroa na obuku u zmaj i kad su položili za recimo zavarivača rekli su im da za njih nema posla, poslije se pričalo da je zmaj dobio lovu od EU ropske unije za obuku. Pokupili lovu i vratili ljude nazad na biro. Neke su i ponovo zvali na istu obuku :o090
Prije 15 godina nismo bili u EU.
Autor: z355ko - 07.11.2016., 11:45:28
Autor: elvis - 07.11.2016., 16:43:02
Autor: milić - 07.11.2016., 20:02:06
Pričala mi svojedobno (bit će pet godina odtad, čini mi se) koja živi u Italiji. Tamo se poljoprivrednicima jedne godine davao poticaj za masline. I svo drugo raslinje pomlatili i posadili ratari - masline. Druge godine evo poticaja za vinovu lozu. Masline čupaj, lozu sadi! Jasno da su ''mali '' seljaci zbunjeni ovom politikom, ali ''maheri'' nisu. Oni znaju da će to biti tako pa su spremni za nove izazove. Ne da znaju, pače oni kreiraju zakone, pravilnike...Evo nedavni naš primjer s poticajima dijeljenim za obvrađeno TUĐE zemljište.
U tom kontekstu treba gledati i ovo sa švajserima. Organizator predavanja je možda dobio kakav poticaj, a varioci mu i nisu potrebni. Ta uvesti će lako Bosance, Bugare, Makedonce - dok su jeftiniji od naših. (Uz pomoć političara - zna se!¨)
Autor: kobler - 07.11.2016., 23:11:26
Autor: milić - 08.11.2016., 07:10:26
Miliću, koncentriraj se i ti! Kod Zeke je riječ o tome kako je EU unija "ropska", a tvoja bivša firma "zmajevi" i lopovi, jer su bezveze zvali ljude i pokupili lovu za njih od te iste "ropske" unije, a neke nisu dovoljno opljačkali, pa su ih zvali ponovo ...
Budem! :wavey
Autor: z355ko - 08.11.2016., 12:33:36
Miliću, koncentriraj se i ti! Kod Zeke je riječ o tome kako je EU unija "ropska", a tvoja bivša firma "zmajevi" i lopovi, jer su bezveze zvali ljude i pokupili lovu za njih od te iste "ropske" unije, a neke nisu dovoljno opljačkali, pa su ih zvali ponovo ...
Ll br. II ( Za Zeku mislim)
Puno je znakova pokraj puta koji kažu upravo da je EU ropska država, uostalom i jedan saborski zastupnik je to rekao na zasjedanju sabora
A što se tiče priče o dečkima sa zavoda istinita je, znam iz prve ruke. Dakle , čovjek ih je išao pitati što je s tim što su objavili u novinama da je potražnja za variocima, pokazao im je svjedodžbu da je upravo položio za varioca kod njih. Rekli su mu da su to novinari izmislili i da zapravo nemaju trenutno potrebe za variocima, te da će ga zvati ako bude bilo, još ga nisu zvali.(a uvoze ukrajince)
zavod je posebna priča, tamo se ne zna tko pije ni tko plaća, jadan onaj tko od njih traži pomoć.
Autor: milić - 26.11.2016., 09:15:58
Državnik kojeg su voljeli ili mrzili, divili mu se ili od njega strahovali: U 90. godini preminuo Fidel Castro
(http://www.novilist.hr/var/novilist/storage/images/vijesti/svijet/drzavnik-kojeg-su-voljeli-ili-mrzili-divili-mu-se-ili-od-njega-strahovali-u-90.-godini-preminuo-fidel-castro/9458945-2-cro-HR/Drzavnik-kojeg-su-voljeli-ili-mrzili-divili-mu-se-ili-od-njega-strahovali-U-90.-godini-preminuo-Fidel-Castro_ca_large.jpg)
http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/Drzavnik-kojeg-su-voljeli-ili-mrzili-divili-mu-se-ili-od-njega-strahovali-U-90.-godini-preminuo-Fidel-Castro?meta_refresh=true
Autor: Magnum - 16.12.2016., 00:47:35
Mom prijatelju Dragutinu, ocu ovih sestara, koji je samnom ratovao po Lici i Bosni, možda, nakon 10 godina ovo donese malo mira...
Ništa ne može djecu zamijeniti niti vratiti natrag, ali, ako je istina, možda obitelji bude barem malo lakše. Možda napokon uspiju staviti točku.
Ja im stvarno želim da im ovo bude kolika tolika satisfakcija. A znam da neće biti, ali....
(https://scontent.fzag1-1.fna.fbcdn.net/v/t31.0-8/s960x960/15591400_1383197828360137_6809688024896774497_o.jpg?oh=16ae28870d70a81406542578f9b3ae8c&oe=58B774EE)
Autor: elvis - 16.12.2016., 10:41:12
Napokon.
U članku na novi list.hr :
"Nadamo se da će istraga koja će tek uslijediti odgovoriti na osnovna pitanja, zašto šutnja punih deset godina? "
Je li sam ja to dobro shvatio da se novinar pita zašto krivac šuti deset godina? :help2 Jer ako je to smisao te rečenice - :facepalm
Autor: Magnum - 16.12.2016., 11:28:46
Poslano sa mog HTC One max koristeći Tapatalk
Autor: milić - 21.12.2016., 09:19:38
Autor: elvis - 26.12.2016., 10:16:01
Liburnijske vode i riječka tvrtka Vectrino u poduhvatu: Dronovi u potrazi za - pitkom vodom
Zahvaljujući inovativnoj upotrebi moderne tehnologije, u koridoru širine sto metara od obale locirani su izvori pitke vode na području Opatijske rivijere - za pregled površine mora i snimanje korištene su bespilotne letjelice
Potraga za novim izvorima pitke vode na Opatijskoj rivijeri se nastavlja. Naime, kako saznajemo, korištenjem najnovije tehnologije stabiliziranih termovizijskih kamera, nedavno su otkrivena čak trideset i četiri potencijalna izvorišta pitke vode na dvadesetak kilometara dugoj morskoj dionici između Preluka i Mošćeničke Drage, u koridoru širine sto metara od obale. U sklopu pilot projekta čiji je naručitelj tvrtka Liburnijske vode, a izvođač riječka tvrtka Vectrino, za pregled površine mora i tehničko snimanje, korištene su bespilotne letjelice, tzv. dronovi opremljeni termovizijskim kamerama.
....
http://www.novilist.hr/Vijesti/Regija/node_1585/Liburnijske-vode-i-rijecka-tvrtka-Vectrino-u-poduhvatu-Dronovi-u-potrazi-za-pitkom-vodom
Autor: elvis - 20.01.2017., 14:04:04
Poznati SF pisac ispunio obećanje: Radnja novog romana Brucea Sterlinga zbiva se u - Rijeci
Jedan od tvoraca cyberpunka već je dulje vrijeme inspiriran periodom riječke povijesti vezanim uz Gabriellea D'Annunzija, kad je Rijeka bila plodno tlo za razne vrste radikalnih ideja – od socijalizma, preko anarho-sindikalizma do fašizma
RIJEKA Baš kao što je prije nekoliko godina obećao, jedan od najpoznatijih SF pisaca na svijetu, Teksašanin Bruce Sterling radnju svog novog romana, »Pirate Utopia«, smjestio je u – Rijeku.
http://www.novilist.hr/Kultura/Knjizevnost/Poznati-SF-pisac-ispunio-obecanje-Radnja-novog-romana-Brucea-Sterlinga-zbiva-se-u-Rijeci
Autor: zokxy - 15.02.2017., 13:48:37
Ovo mi ne miriši nimalo na dobro!!
http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Sve-za-investitore-Uvodi-se-privatizacija-na-pomorskom-dobru (http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Sve-za-investitore-Uvodi-se-privatizacija-na-pomorskom-dobru)
Autor: milić - 15.02.2017., 16:26:32
Strah me tih prodavača. Kad prodaju obalu naći će i načina kako prodati... :facepalm
Autor: elvis - 15.02.2017., 16:38:56
Sve za investitore: Uvodi se privatizacija na pomorskom dobru?
Ode Kantrida u povijest :pusiti
Autor: milić - 17.02.2017., 08:19:49
http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Ideja-stara-dva-desetljeca-Opet-se-sve-glasnije-prica-o-gradnji-uspinjace-od-Skoljica-do-Trsata?meta_refresh=true
--------------------------------------------
Ideja mi je prihvatljiva, ali kao što kaže Igor Žic... :hmm
Autor: kobler - 17.02.2017., 11:49:08
Ljiljana Hlača, a ni njeni sugovornici, svi redom, očito se nisu bili informirali o karakteru izmjena, niti su razgovarali s bilo kime tko je te promjene dao na javnu raspravu. Pravi sugovornici su Srđan Škunca, Eda Rumora, Odjel za za razvoj, urbanizam i ekologiju ..., Vladi Bralić ... drugih imena se ne sjećam.
Od prethodnog stanja u planskim dokumentima ova promjena donosi mogućnost gradnje ŽIČARE, a ne samo uspinjače, te potencijalno predviđa i mogućnost kraka na Kozalu. Karakter tj. namjena ostaje ista: DIO JAVNOG prometa (po studiji ovog Odjela, preuzela bi na sebe oko 2%!!!) i turistička. To je sve.
Sama ideja stara je ne dva deseljeća, nego već cijelo stoljeće! Ima članaka u sušačkim novinama o tome s početka XX. stoljeća.
Autor: LLeon - 17.02.2017., 12:01:39
Sama ideja stara je ne dva deseljeća, nego već cijelo stoljeće!I povremeno se vadi iz naftalina u predizborne svrhe. :o090
Autor: kobler - 17.02.2017., 12:31:23
Ne bih rekao da je ovo izvučeno za izbore. Konačno, uglavnom je riječ o pripajanju neiskorištenih prostora posebnih namjena stambenim područjima.
Proces donošenja izmjena u UP je nešto što traje već godinu i pol, a uspinjača je jedna od 14 drugih izmjena. Primjerice, na podučje pred Pioppijem (Torpedo?), a ustvari zapadno od D-403, predviđa se selidba garaže i servisa Autotroleja. A o tome, nitko ni A!
HŽ će svojim tempom razgraditi nasip na Školjiću, pa kad ga razgradi i ako se makne Autotrolej, slika početne stanice uspinjače već postaje puno povoljnija i za pješake.
Autor: milić - 25.02.2017., 08:37:43
Koliko bi naših škrbnih ženskica bilo dnevno pohapšeno dok su "samo skočile na placu i srele prijatelicu".
Ili "A štoš kad se u kafiću sklapaju najvažniji poslovi".
Neka dela ki je lud!
Autor: Kont - 25.02.2017., 13:00:37
Autor: elvis - 07.03.2017., 22:03:03
E, ovo me zarana nasmijalo.
Koliko bi naših škrbnih ženskica bilo dnevno pohapšeno dok su "samo skočile na placu i srele prijatelicu".
Ali ova vijest nije u tom rangu. Ako sam dobro shvatio nisu oni otišli na jednu s nogu p amalo "zaglavili", jedni su odlazili raditi u druge firme, a drugi baviti se sportom.
BTW imao sam ja kolegicu, mikimiki je zna, koja je uredno od 9-10 išla na tečaj/trening trbušnog plesa.
Autor: milić - 08.03.2017., 08:28:02
Autor: elvis - 08.03.2017., 13:35:03
Autor: milić - 08.03.2017., 17:14:55
A ovo što kažeš za raspre uz kavu ( a more i uz pivu, ča ne) mi smo , mone tr mone , vodili nakon posla. Od Riviere do Kvarnera a ako je diskusija bila žešća i u Opatiju smo stigli. :beer2
Autor: elvis - 10.04.2017., 13:25:53
http://www.novilist.hr/Komentari/Kolumne/Kolumna-Marina-Miletica/Hinko-Res-susacki-Schindler
Možda bi se i Prva sušačka hrvatska gimnazija, kao naša najveća gimnazija na ovim područjima, mogla aktivnije uključiti u promišljanje života Sušačanina Reša koji je spašavao živote partizana, Hrvata, Srba, Židova. Nadolazeća obljetnica smrti, 20. travnja, izvrsna je prilika za navedeno
Mi Riječani iznimno volimo svoj grad i drago nam je kada i drugi prepoznaju našu otvorenost i neisključivost. Prati nas glas da jednostavno imamo dar prepoznati u nekome ono dobro, a kada se to dogodi, ne libimo se o njemu javno posvjedočiti istinu, bez obzira na vjersku, nacionalnu ili političku pripadnost dotične osobe. Upravo iz tog razloga, želim potaknuti gradske strukture i one koji odlučuju o nazivlju naših ulica da se učini nešto po tom pitanju i dodijeli jedna ulica ili trg sušačkom Schindleru – domobranskom pukovniku Hinku Rešu.
Upućujem poziv mjerodavnima da organiziraju stručne skupove na kojima bi se ispravnije vrednovala uloga Hinka Reša, sušačkog Schindlera. Možda bi se i Prva sušačka hrvatska gimnazija, kao naša najveća gimnazija na ovim područjima, mogla aktivnije uključiti u promišljanje života Sušačanina Reša koji je spašavao živote partizana, Hrvata, Srba, Židova. Nadolazeća obljetnica smrti, 20. travnja, izvrsna je prilika za navedeno.
Hinko Reš je, kako možemo čuti iz svjedočanstva njegove kćeri Zorane Vranković i Rešove osobne tajnice Melanije Rainer, a koja je prikupio riječki novinar Dragan Ogurlić, bio rođeni Sušačanin, gdje je i proveo svoju mladost. Rešova obitelj je bila imućna, otac mu je imao tvornicu sapuna u Ružićevoj ulici koja je poslije bila prodana, a obitelj Reš je na Pećinama kupila jednu zgradu koja je kasnije postala poznati »hotel Reš« i istoimeno kupalište.
Hinkova životna priča dostojna je nekog visokobudžetnog holivudskog filma. Imao je 21 godinu kada je izbio Prvi svjetski rat, kao mladi austrijski oficir prošao je mnoga ratišta, a na Drini je bio i ranjen. Već je tu pokazivao iznimnu hrabrost i herojstvo jer se vraćao po ranjene i spašavao živote svojih suboraca. Hinko je ratovao i na Karpatima, na istočnoj fronti protiv Rusije, a tu je bio i zarobljen, opet se žrtvujući za druge. Godinu dana zarobljeništva nije ga slomilo, uspio je pobjeći zajedno s grupom svojih suboraca, a kći svjedoči da je Hinko ustvari bio republikanac, »njemu kraljevi nisu imponirali, smatrao ih je balastom za narod.«
Domobranski general
Nakon povratka, Hinko se oženio Riječankom Edmeom Martić. Budući da je tada stvorena država SHS, Hinko je služio kao poručnik u vojsci u Otočcu gdje se jedva izvukao od teške bolesti kolere. Hinko je kao vrsni inženjer dosta putovao kamo je trebalo, a jedan »slučajni« događaj odredit će i njegovu ulogu u NDH.
Oko 1935./1936. godine Hinko spašava Hrvate iz Pljevljima, a među njima je bio i Slavko Kvaternik, kasnije domobranski general. Reš se nedugo zatim odlučuje ne eksponirati, traži mirovinu i 1939. godine je dobiva te dolazi na Sušak mirno živjeti. Ipak, na obzorju se nazire novi ratni vihor koje je ponovno zahvatio i naša područja. U proljeće 1941. Reš je bio mobiliziran, pozvan je u Karlovac.
Nijemci su se približavali Karlovcu, a Reš je dobro zaključio: odlučio ih je pokušati uvjeriti da ne naštete gradu, izašao je ususret Nijemcima i zamolio ih da ne pucaju na grad, spriječivši tako pokolj. Hinko je imao mnogo talenata, govorio je čak pet stranih jezika: ruski, njemački, talijanski, mađarski i slovenski što mu je mnogo pomoglo u zahtjevnim diplomatskim situacijama.
Kada je 8. rujna 1943. kapitulirala Italija, Talijani 9. rujna odvode brodom Reša u zarobljeništvo. No sudbina nije htjela da ovaj hrabri domobranski časnik prestane pomagati svima koji mu se nađu na putu, a nalaze se u opasnosti ili potrebi. Pred Lošinjem su uočili saveznički avion i na nagovor Reša – vraćaju se u Rijeku.
Tisuće zarobljenika
Nakon povlačenja Talijana, partizani su nakratko preuzeli grad, a iskusni njemački vojnici brzo su ga vratili i pritom zarobili najveći dio tek mobiliziranih partizanskih boraca.
Ovdje nam kao izvor može poslužiti Rade Butorović »Sušak i Rijeka u NOB«, Rijeka 1975., str. 352.-354., koji svjedoči da je na intervenciju domobranskog pukovnika Reša većina članova Riječkog bataljuna oslobođena. No, Reš tu nije stao, otišao je potom u vojarnu »Diaz« gdje je bio nekadašnji Tehnički fakultet, a tamo je zatekao tisuće zarobljenika. Tamo je pukovnik bio Kasper Volker, Austrijanac, koji je s Rešom u Austriji pohađao kadetsku školu. Reš ga je stao uvjeravati da su to lokalni ljudi, domaći, prisilno mobilizirani i da nisu zavrijedili da ih se deportira.
Ono što zaslužuje najluđe filmske scene, dogodilo se tada u Rijeci: partizanima su dali lopate, te su borci na čelu s domobranskim pukovnikom izašli iz vojarne kako bi krenuli u »čišćenje grada«. Nakon što ih je spasio, Reš im je rekao: »Dragi moji, ja vam više ne mogu pomoći, nemam ni hrane, imam samo par domobrana ovdje, ja ne znam što ću s vama, nego hajde kući.« I svi su ljudi otišli, neki doma, a neki, pak, opet u šumu, svjedoči nam Rešova kći.
Spašavanje ljudi
Reš je držao govore zarobljenim partizanima, radnicima po tvornicama i građanima Sušaka i drugih mjesta Hrvatskog primorja, apelirao je da ostanu mirni u novoj vlasti, želeći tako sačuvati hrvatski narod od nepotrebnih daljnjih žrtava. To je vidljivo iz više partijskih izvještaja koje svjedoče da je Rešov ugled u narodu bio velik. Isto tako, zanimljiva je činjenica, a prema podacima Riječke kvesture, oslobođeni zarobljenici iz riječkih logora većinom su ponovo odlazili u partizane (Historijski arhiv Rijeka, 2. siječnja 1944.).
Melanija Rainer jasno svjedoči kako je svrha Rešova ureda bila – spašavanje ljudi. Nijemci su pali na fintu da je Reš njihov, na njegov potpis puštali su ljude iz zatvora, ističe Rešova tajnica. Reš se nije libio i falsificirati putovnice, dokumente, jednostavno sve je činio ne bi li spasio što više svojih sunarodnjaka. Rešova tajnica, iako udana Rainer, je bila Židovka, djevojačko Goldsmith, ta žena je govorila o mnogim Židovima i Srbima koje je Reš u doslovnom smislu – spasio.
Završne borbe
Partizani su ga jednom pozvali u Kastav te je Reš i otišao. Rekao im je: »Čujte, ja nisam fašist, nisam ni komunist, a nisam ni političar. Ja volim svoj grad i učinit ću sve da spasim što mogu.« To je bilo jedini put kada se sreo s partizanima na njihovom terenu. Na Sušaku je s partizanima komunicirao preko doktora Roića, izvjesnog Salhera te Zvonka Richtmana koji su od njega tražili da nakon završne borbe spasi hranu za partizane, a dobri Reš je i to učinio.
Reš je spasio i piture koji su bili poredani pred zid Sušačke gimnazije za strijeljanje, lažno optuženi da su bacili neku bombu, Njemački major je popustio pred činom Reša koji se snažno založio i za te ljude. Reš je bio izvrstan diplomat, oduševljava smioni način na koji je, s nekoliko skupocjenih konjaka, uspio nagovoriti gestapovce da puste Veru Cek koja je radila za partizane te joj je time spasio život, a Vera se prebacila do Trsta i preživjela sve te strahote. I ovaj primjer zorno pokazuje svu Rešovu umjetnost spašavanja koju je on tako dobro živio u turbulentnim i zahtjevnim vremenima.
Nema opravdanja
Hinko Resch, domobranski pukovnik i zapovjednik Zapoviedništva Kvarnera Oružanih snaga NDH, od njemačkih koncentracijskih logora spasio je tisuće Riječana te pomogao uspostaviti hrvatsku vlast na prethodno od Talijana okupiranim područjima zaljeva.
Hinko Resch je bio čovjek kojeg je život vodio u najrazličitije opasne situacije, a on je pokazao ljudsku veličinu uzdignuvši se nad tadašnjom kaljužom, njegov narod mu je bio iznad bilo koje političke opcije, čovjek u potrebi, u trpljenju je bio fokus njegova djelovanja. Ovaj dobrotvor kraj rata nije dočekao – ustaše mu nisu mogle oprostiti njegovu suradnju s partizanima i njegovo spašavanje Srba i Židova. Ustaški bojnik Ventura Baljak po naredbama iz Zagreba došao je u Reschov stan i ubio njega i njegovu ženu 20. travnja 1945.
Na podu sušačke kuće završio je život čovjeka koji je cijeli život proveo u čizmama, spašavajući tuđe živote. Uspostavom nove vlasti žrtva ovog nesebičnog čovjeka svedena je samo na njihov kratki komentar kako se, eto, zločinci međusobno ubijaju. Ali, ako je ideološka zaslijepljenost bila razumljiva u vremenima odmah nakon rata, nema baš nikakvog opravdanja da herojstvo i nesebičnu dobrotu ovog našeg sugrađanina i dalje skrivamo. Matrica po kojoj je ideološki neistomišljenik automatski i neprijatelj, pripada prošlim vremenima. Život Hinka Reša mora nam svima biti svjedočanstvo kako čak i u najtamnijim trenucima vladavine totalitarističkog režima treba pronaći načina i snage činiti dobro. Najmanje što možemo učiniti je vratiti čast ovom našem heroju i postaviti ga na ono mjesto u povijesti koje mu i pripada!
Autor: zokxy - 23.04.2017., 13:38:35
Autor: zokxy - 23.04.2017., 13:41:34
Autor: eneo - 23.04.2017., 14:23:21
Autor: zokxy - 01.05.2017., 20:36:19
Ivančica Sišak. :congratulations
http://www.novilist.hr/Scena/Rijecka-pin-up-kraljica-Kako-je-Ivancica-Sisak-osvojila-regiju (http://www.novilist.hr/Scena/Rijecka-pin-up-kraljica-Kako-je-Ivancica-Sisak-osvojila-regiju)
Autor: zokxy - 05.06.2017., 21:28:21
Autor: milić - 25.06.2017., 09:39:32
Autor: zokxy - 25.06.2017., 09:52:07
Autor: zokxy - 05.08.2017., 19:23:13
a bio je gotov - vidi na linku http://www.unilib.bg.ac.rs/repozitorijum/ostalo/2.0/p/Prvi%20nuklearni%20reaktor%20u%20Jugoslaviji.pdf (http://www.unilib.bg.ac.rs/repozitorijum/ostalo/2.0/p/Prvi%20nuklearni%20reaktor%20u%20Jugoslaviji.pdf)
Autor: zokxy - 18.08.2017., 10:11:48
Bez puno riječi. Čestitke našem Miliću :bravo :bravo4
Autor: ilirija - 18.08.2017., 13:03:12
Autor: Daluka - 18.08.2017., 16:09:44
Autor: zokxy - 18.08.2017., 16:43:21
Kopat će se Gradina: Je li riječka grofica pokopana ispod Trsatskog kaštela? (http://www.novilist.hr/Kultura/Kopat-ce-se-Gradina-Je-li-rijecka-grofica-pokopana-ispod-Trsatskog-kastela)
Da, pred neki dan tjedan pričao sam sa Labusom, a i naš Kont ima veze s ovim člankom, ali nismo htjeli u javnost dok to sam Kobler ne objavi. A bit će i forumska ekipa na iskapanju, naravno :palacgore
Autor: Kont - 18.08.2017., 17:25:08
Kopat će se Gradina: Je li riječka grofica pokopana ispod Trsatskog kaštela? (http://www.novilist.hr/Kultura/Kopat-ce-se-Gradina-Je-li-rijecka-grofica-pokopana-ispod-Trsatskog-kastela)
Da, pred neki dan tjedan pričao sam sa Labusom, a i naš Kont ima veze s ovim člankom, ali nismo htjeli u javnost dok to sam Kobler ne objavi. A bit će i forumska ekipa na iskapanju, naravno :palacgore
:palacgore
http://croinfo.net/forum051novi/index.php?topic=2032.msg87781#msg87781
Autor: ilirija - 14.09.2017., 14:23:55
http://www.novilist.hr/Sport/NK-Rijeka/Kakav-gaf-javne-televizije-Najavili-europsku-utakmicu-Rijeke-pod-grbom-Osijeka
Autor: ilirija - 13.10.2017., 10:11:39
http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Hoces-neces-moras-propusiti-Posjetili-smo-Tonicu-Rubinic-posljednju-zivucu-rijecku-paltaricu?meta_refresh=true
Autor: elvis - 13.10.2017., 13:43:10
Hoćeš, nećeš, moraš propušiti
http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Hoces-neces-moras-propusiti-Posjetili-smo-Tonicu-Rubinic-posljednju-zivucu-rijecku-paltaricu?meta_refresh=true
Rođena 1925-te, u penziju otišla 1975-te, sada je već 42 godine u penziji ... ona je dobro iskoristila mirovinski fond :)
Autor: Kont - 18.11.2017., 10:59:28
http://www.novilist.hr/Vijesti/Crna-kronika/Vrhovni-sud-potvrdio-kaznu-Sverceri-prstaca-moraju-u-zatvor?meta_refresh=true
Autor: milić - 18.11.2017., 17:25:14
Autor: Kont - 18.11.2017., 19:31:01
Meni kazne, u odnosu na druge kazne presuđene od strane pravosuđa RH, izgledaju drakonske. :89
Miliću, takvo gledište ovisi o perspektivi. Da si prstac vjerovatno nebi bio zadovoljan presudom. U svakom slučaju, danas je bolje bit prstac u moru nego npr. Talijani na jedrilici.
Autor: milić - 18.11.2017., 21:16:04
Autor: elvis - 18.01.2018., 10:00:08
http://novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Rijecki-prometni-redari-obilazit-ce-grad-na-skuterima
Autor: ja moren - 18.01.2018., 10:58:54
jbg-ki zna zna....i more :pusiti
Autor: elvis - 18.01.2018., 14:57:27
Da su ih platili skuplje ali sa uračunatim održavanjem još ajde. Firme to vole. Pred nešto godina smo kupili jedan server za , ako me sjećanje ne vara, cca 40.000$. Pogledao sam troškovnik, server je bio nekih 25.000 a ostatak je bio održavanje. Što je značilo da sve što krepa mijenjaju besplatno za jedan dan slijedeće tri godine. Što nije mala stvar jer dijelove za takve servere ne možeš kupiti u lokalnom IT shopu, a vrijeme dok ti server ne radi te može skupo koštati. Mada se meni učinilo da bi bilo bolje da smo kupili 3 po 25.000 i onda jedan ostavili za dijelove ali nije bilo na meni, i na kraju krajeva potroši se slična svota. A nema se gnjavaže sa skladištem, amortizacijom, porezima, ovim onim , ....
No da smo iznajmili server od 25.000 za 20.000 po godini , netko bi postavio pitanja :k020 :k050 :97 A ovi za cijenu cijelog skutera dobiju pravo da ga voze godinu dana. Možda je u tu svotu uračunato i gorivo? Mada je i dalje preskupo.
Autor: LLeon - 19.01.2018., 07:29:25
Dobar posao, iznajmit 2 skutera na godinu dana i za to dobit vrijednost jednog novog. :a045
Autor: ja moren - 26.01.2018., 10:44:48
YEEEEAAAAHHH!
Bilo je i vreme...majica DJ Tiesto z 2008 mi je već požmarela :greensmile
Autor: zokxy - 03.04.2018., 10:03:16
http://www.novilist.hr/Scena/Film/Art-kino-Croatia-otvara-travanj-premijerom-filma-Odgodena-revolucija-Vlatke-Vorkapic
Autor: Kont - 16.04.2018., 10:11:35
http://www.novilist.hr/Scena/Showbiz/Conchita-Wurst-se-zbog-prijetnji-odlucila-na-javno-priznanje-HIV-pozitivna-sam-vec-puno-godina
Autor: ilirija - 30.04.2018., 14:15:25
http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Neocekivano-los-rezultat-Industrijska-proizvodnja-u-Hrvatskoj-pala-vec-cetvrti-put-u-pet-mjeseci (http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Neocekivano-los-rezultat-Industrijska-proizvodnja-u-Hrvatskoj-pala-vec-cetvrti-put-u-pet-mjeseci)
Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj pala već četvrti put u pet mjeseci
http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Industrijska-proizvodnja-rasla-drugi-mjesec-zaredom-Najveci-rizik-i-dalje-Agrokor (http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Industrijska-proizvodnja-rasla-drugi-mjesec-zaredom-Najveci-rizik-i-dalje-Agrokor)
Industrijska proizvodnja rasla drugi mjesec zaredom
Autor: ja moren - 29.05.2018., 14:25:08
na slike br tri i četrnajst se vide i neki vredni djelatnici redakcije la voce...
imaćemo eksluzivnu reportažu :greensmile
Autor: elvis - 29.05.2018., 15:33:04
Autor: z355ko - 30.05.2018., 18:11:08
Autor: zokxy - 31.07.2018., 15:15:07
PRODAJE SE LA GUARDIA! Poseban riječki kafić koji je stekao nacionalnu slavu traži novog vlasnika
http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/PRODAJE-SE-LA-GUARDIA!-Poseban-rijecki-kafic-koji-je-stekao-nacionalnu-slavu-trazi-novog-vlasnika (http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/PRODAJE-SE-LA-GUARDIA!-Poseban-rijecki-kafic-koji-je-stekao-nacionalnu-slavu-trazi-novog-vlasnika)
Autor: zokxy - 01.09.2018., 14:31:41
Iako kovanica od lipe ili dvije nema u blagajnama, trgovci nude sijaset proizvoda čija cijena završava s 99 lipa. »Kusur« ne nude, osim na upit, jer, kažu, »ništa ispod pet lipa nema u blagajni«. Na svakih sto kupaca, trgovcu u džep tako upadne 10 lipa (ipak će biti 1 kn! - op. Zokxy) – nije nešto, ali je, malo po malo, palača
To će biti 4,99 kuna – ljubazno nam na blagajni trgovine velikog trgovačkog lanca naplaćuje blagajnica. Dajemo joj kovanicu od pet kuna, ona zahvaljuje, stavlja je u blagajnu, izdaje nam račun, kaže »doviđenja« i obraća se sljedećem kupcu u redu. »A što je s povratom od jedne lipe?«, pitamo je, na što ona, prvo zbunjena upitom, odgovara kako »ta kovanica više ne postoji« te dodaje da će nam, umjesto toga, vratiti pet lipa.
Odbijamo, jer nam četiri lipe ne pripadaju i »izlaza«, čini se, nema. U sljedećoj trgovini ista priča – blagajnica nakon kupnje proizvoda od 4,99 kuna samoinicijativno ne vraća jednu lipu, uzima pet kuna i na pitanje što je s »kusurom«, odgovara kako nam može vratiti pet lipa. To je, kaže, »vrhunac« – ništa ispod pet lipa nema u blagajni.
Plaćanje karticom
Gdje su nestale one najmanje lipe, sjeća li ih se itko više, jer ih u novčanicima i u blagajnama nema, no unatoč tome, trgovci u svom asortimanu imaju sijaset proizvoda čija cijena završava s 99 lipa. Smiju li prodavati proizvode s takvom cijenom, ako za njih ne mogu osigurati pravičan povrat novca, i zašto nam »kusur« nude tek na upit? Na svakih sto kupaca, trgovcu u džep tako upadne 10 lipa – nije nešto, ali je, malo po malo, palača. Upravo iz tog razloga od potrošača se može čuti kako, kad kupuju proizvod čija cijena završava sa 99 lipa, plaćaju – karticom.
U Hrvatskoj narodnoj banci odgovaraju da svi apoeni novca, pa tako i kovanice od jedne lipe, itekako još uvijek postoje, štoviše, lani su dali iskovati 4,4 milijuna novih, zbog čega smo, simbolično, obišli nekoliko trgovina velikih trgovačkih lanaca u neposrednoj blizini HNB-a u Zagrebu. Jednu lipu oni nemaju, i uvjeravaju nas da ona više ne postoji.
Iz HNB-a stiže podatak kako je na kraju srpnja ove godine u optjecaju bilo nešto malo manje od 2,4 milijarde komada kovanog novca, vrijednosti 1,5 milijardi kuna. Većinu tih kovanica, čak 76 posto, činile su lipe, među kojima je čak 126,4 milijuna komada kovanica od jedne lipe, i još malo manje od 85 milijuna komada kovanica od dvije lipe. Dakle, u optjecaju bi trebalo biti tridesetak kovanica od jedne lipe po svakom stanovniku Hrvatske, no činjenica je da ih blagajne nemaju, i da su u novčaniku pravi raritet. Zašto su onda, i za čije potrebe, iskovane nove kovanice od jedne lipe prošle godine, pitamo HNB. Njihova je proizvodnja koštala nešto više od 263 tisuće kuna, dakle šest puta više od same vrijednosti novih novčića.
Dio i – odbačen
– Od iskovanih 4,4 milijuna komada optjecajnoga kovanog novca od 1 lipe u prošloj godini, dio je isporučen bankama, a dio se nalazi u pričuvama HNB-a. Ako gledamo ukupne količine kovanog novca apoena 1 lipe u optjecaju, navedene količine mogu biti raspoređene u blagajnama banaka, blagajnama trgovačke mreže i ostalih poduzeća, novčanicima i štednim kasicama građana RH i ostalih zemalja, a određene količine su vjerojatno završile neraspoređene i odbačene. Svakako treba uzeti u obzir i da je Hrvatska turistička zemlja, time postoji i mogućnost da je dobar dio kovanog novca iznesen iz zemlje, iako je to nemoguće kvantificirati. Vjerojatno, kad bismo svi cijenili i ove najmanje apoene i redovno ih uzimali, odnosno njima plaćali u trgovinama, tog osjećaja pomanjkanja ne bi bilo – odgovaraju našem listu iz HNB-a na pitanje gdje su nestale kovanice od jedne lipe, koliko su tih kovanica trgovci kupili lani ili ove godine, i je li moguće da ih nabave, ali ne stave u opticaj te može li HNB to kontrolirati. Također, postavili smo i pitanje na temelju čijih je zahtjeva lani iskovano novih 4,4 milijuna kovanica od 1 lipe, kako bi doznali kome one trebaju za upotrebu budući da ih u blagajnama nema.
– Putem gotovinskih centara HNB-a je od početka 2017. godine pa do kraja srpnja ove godine bankama izdano 654.000 komada kovanog novca od 1 lipe. U istom razdoblju je od banaka HNB primila 45.095 komada kovanog novca od 1 lipe. O poslovnoj politici banaka ovisi koje će apoene koristiti u poslovanju. Poslovni subjekti, kao što su trgovine i ugostiteljski objekti, naručuju apoene koji su im potrebni u redovnom poslovanju od svojih poslovnih banaka. Hrvatska narodna banka nema zakonske ovlasti nadzirati ili kontrolirati trgovce – stoji u odgovoru HNB-a. Kovani novac od 1 i 2 lipe je i dalje zakonsko sredstvo plaćanja u RH te ni jedan apoen kovanog novca nije prestao važiti kao sredstvo plaćanja, zaključuju.
Kako kontinuirano prati trendove u poslovanju s gotovim novcem, potrebe banaka za pojedinim apoenima gotovog novca, kao i stanje količine gotovog novca i apoenske strukture u optjecaju, HNB je, kažu u toj instituciji, iskovala nova 4,4 milijuna kovanog novca od 1 lipe. Kovani novac distribuiraju putem banaka kod kojih se opskrbljuju klijenti – fizičke osobe i trgovačka mreža. »Na trgovcima je da za potrebe poslovanja kod svojih banaka, čiji su klijenti, osiguraju dovoljne količine svih apoena novčanica i kovanog novca, pa tako i onih najmanjih«, odgovara HNB. Prema njima dostupnim informacijama, kažu, česta praksa u trgovačkoj mreži je vraćanje 5 lipa, ukoliko trgovci nemaju za uzvratiti apoen od 1 lipe, čime potrošač nije oštećen. U slučaju da se potrošač smatra oštećenim može se, kažu, prema aktualnom Zakonu o zaštiti potrošača obratiti relevantnim institucijama.
Poslovna tajna
Nadležnom Ministarstvu gospodarstva obratili smo se s pitanjem smiju li trgovci u svojim blagajnama nemati kovanice od jedne lipe, a proizvode naplaćivati s cijenama koje završavaju s 99 lipa, odnosno smiju li ignorirati vraćanje »kusura« te ga, u većem iznosu, kupcu vraćati samo na njegov zahtjev. Odgovor za sada nismo dobili. Odgovorili nam nisu niti trgovački lanci, osim jednog, na pitanje imaju li u blagajnama, odnosno zašto nemaju kovanice od jedne lipe te zbog čega u tom slučaju formiraju cijene koje završavaju s 99 lipa.
Odgovorio nam je samo jedan trgovački lanac, napominjući kako sitan novac naručuje sukladno svojim poslovnim potrebama. U slučaju da ostanu bez raspoloživog novca, razliku uvijek vraćaju u korist kupca, kažu. Ostali podaci su poslovna tajna – odgovoreno nam je na upit koliko su prošle ili ove godine kupili kovanica od jedne lipe.
ZANIMLJIVO, ZAR NE? :301
http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/KAKO-NAS-VARAJU-U-optjecaju-je-126-milijuna-kovanica-od-jedne-lipe-a-u-trgovinama-niti-jedne (http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/KAKO-NAS-VARAJU-U-optjecaju-je-126-milijuna-kovanica-od-jedne-lipe-a-u-trgovinama-niti-jedne)
Autor: zokxy - 01.09.2018., 14:35:46
I dok Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) zadržavanje osobne iskaznice u pojedinim slučajevima opravdava kao jednu od dodatnih mjera zaštite, odvjetnica Katja Jajaš ističe da »dodatne mjere zaštite osoba koje se nalaze u štićenom objektu moraju biti propisane određenim zakonskim ili podzakonskim aktima«.
Recepcioneri hotela, primjerice, od stupanja na snagu Uredbe (EU) 2016/679, čiji je cilj zaštititi pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka, više nemaju mogućnost zadržati isprave, a ne mogu ih čak ni kopirati. Za nepoštivanje tzv. GDPR regulative propisane su i visoke novčane kazne, od kojih se država pokušava izuzeti, no tada po istoj regulativi, mora predvidjeti drugi tip sankcija.
Ravnatelj AZOP-a Ante Rakovača, na Hinin upit o zadržavanju osobne iskaznice prilikom ulaska u vojne objekte, ističe da se ono može smatrati »opravdanim kao jedna od dodatnih mjera zaštite« i to sukladno Zakonu o obrani koji propisuje da je vojna policija »ovlaštena postupati, između ostalog, prema drugim osobama na vojnim lokacijama i građevinama, prikupljanjem, procjenom, pohranom, obradom i korištenjem podataka« i to na način da je njihova ovlast »provjera i utvrđivanje identiteta osoba i predmeta«.
»Dakle, uzimajući u obzir navedene posebne propise navodimo da, iako nije izrijekom navedeno, zadržavanje identifikacijskog dokumenta bilo bi, uzimajući u obzir narav poslova koje obavljaju te ovlaštene službene osobe, opravdano kao jedna od dodatnih mjera zaštite osoba koje se nalaze u takvom štićenom objektu kao i olakšanog praćenja/nadzora unutar štićenog prostora, a imajući u vidu da se identifikacijski dokumenti odnosno osobni podaci navedeni na istima ne koriste u neke druge svrhe te da opravdani interesi voditelja obrade prevladavaju nad interesom pojedinca tj. fizičke osobe koja ulazi u objekt«.
No, odgovor AZOP-a završava tvrdnjom da će u vezi uzimanja osobnih dokumenata »nastaviti s provedbom potrebnih radnji i aktivnosti iz svoje nadležnosti u svrhu cjelovite provjere opravdanosti i nužnosti svih aspekata takvog postupanja s identifikacijskim dokumentima kao i u odnosu na potrebnu razinu sigurnosti u provođenju mjera zaštite u obradi osobnih podataka«.
Odvjetnica: Zadržavanjem isprava službena osoba prekoračuje svoje ovlasti
Zamoljena da pravno protumači ovu dilemu i odgovor AZOP-a odvjetnica Katja Jajaš je izričita u tvrdnji da zadržavanjem isprava službena osoba prekoračuje svoje ovlasti te da za takvo postupanje nema na zakonu utemeljenog razloga, čak ni u vojnim objektima.
»Službena osoba ima zakonske ovlasti zatražiti i izvršiti uvid u osobnu iskaznicu i time provjeriti identitet osobe koja u štićeni objekt ulazi, no ista nema zakonske ovlasti oduzeti nečiju osobnu iskaznicu za vrijeme njenog boravka u vojno čuvanom objektu, ponekad i na nekoliko sati«, rekla je Jajaš.
Dodala je da je u vojsci provjera i utvrđivanje identiteta regulirana Pravilnikom o vojnopolicijskim poslovima i provedbi ovlasti službenih osoba Vojne policije, ali u njemu ne piše da vojni policajci mogu zadržati naše osobne dokumente.
»Ni jednim zakonskim aktom nije propisano da službene osobe u obnašanju svojih svakodnevnih vojnopolicijskih poslova i ovlasti imaju ovlasti zadržati osobne identifikacijske dokumente za cijelo vrijeme trajanja boravka civilne osobe na vojnim lokacijama, ali imaju sva zakonska prava provjeriti vaš identitet kao civilne osobe koja se nalazi na vojnim lokacijama i to uvidom u osobnu ili identifikacijsku vojnu iskaznicu, odnosno drugu javnu ispravu s fotografijom. Tu problematiku regulira Zakon o obrani kojim je propisano da je vojna policija u obavljanju vojnopolicijskih poslova ovlaštena provjeravati i utvrđivati identitet osoba i predmeta u vojno čuvanom objektu«, pojašnjava Jajaš.
S mišljenjem AZOP-a da je identificiranje osoba s privremenim oduzimanjem osobnih dokumenata »opravdano kao jedna od dodatnih mjera zaštite osoba koje se nalaze u takvom štićenom objektu « se ne slaže i tvrdi da bilo kakve »dodatne mjere zaštite osoba koje se nalaze u takvom štićenom objektu moraju biti propisane određenim zakonskim ili podzakonskim aktima«. No, takvih akata nema, dodaje Jajaš koja je uvjerena da oduzimanje osobnih dokumenata »mora biti opravdano zaštitom javnog interesa u demokratskom društvu«.
Na znanje!
http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Na-ulazu-u-neke-institucije-vas-traze-da-ostavite-osobnu.-Jeste-li-znali-da-to-zapravo-ne-bi-smjeli (http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Na-ulazu-u-neke-institucije-vas-traze-da-ostavite-osobnu.-Jeste-li-znali-da-to-zapravo-ne-bi-smjeli)
Autor: elvis - 01.09.2018., 16:13:34
Iako kovanica od lipe ili dvije nema u blagajnama, trgovci nude sijaset proizvoda čija cijena završava s 99 lipa. »Kusur« ne nude, osim na upit, jer, kažu, »ništa ispod pet lipa nema u blagajni«. Na svakih sto kupaca, trgovcu u džep tako upadne 10 lipa (ipak će biti 1 kn! - op. Zokxy) – nije nešto, ali je, malo po malo, palača
Ako su od mene tako "zaradili" više od 10 lipa u zadnjih 10 godina - iznenaditi ću se, jer sve što se može plaćam karticom.
Autor: ilirija - 25.09.2018., 10:21:13
TAJNA ČUVANA STO GODINA Glava riječkog orla nađena na D'Annunzijevom imanju u Italiji
http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/TAJNA-CUVANA-STO-GODINA-Glava-rijeckog-orla-nadena-na-D-Annunzijevom-imanju-u-Italiji?meta_refresh=true
Autor: elvis - 20.10.2018., 22:13:18
Kakva drskost: Talijanski fašisti žele u Rijeci slaviti pobjedu u Prvom svjetskom ratu
http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Kakva-drskost-Talijanski-fasisti-zele-u-Rijeci-slaviti-pobjedu-u-Prvom-svjetskom-ratu?meta_refresh=true
Autor: zokxy - 20.10.2018., 23:17:55
Autor: ilirija - 23.10.2018., 17:37:33
Novi list od ponedjeljka ima novog glavnog urednika. Kažu, peti u godinu i pol.
Kažu da je žena
Autor: ilirija - 23.10.2018., 17:38:41
Autor: zokxy - 22.11.2018., 09:20:55
http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/KNJIGA-KOJA-IZAZIVA-NOCNE-MORE-Jasenovac-Ive-Goldsteina-dobra-brana-negacionizmu
Autor: elvis - 22.11.2018., 11:53:42
Baš!
http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/KNJIGA-KOJA-IZAZIVA-NOCNE-MORE-Jasenovac-Ive-Goldsteina-dobra-brana-negacionizmu
Brzim prolazom kroz komentare ne čini mi se da stoji ova nada/ocjena, nažalost
Ona je dobra brana i odgovor revizionizmu i negacionizmu, jer vjerno prikazuje ustaški logor smrti u Jasenovcu, rečeno je na večerašnjem predstavljanju djela koje
Autor: ilirija - 22.11.2018., 13:40:12
Autor: milić - 28.12.2018., 15:52:27
Autor: elvis - 28.12.2018., 21:53:14
Naslovna stranica za pamćenje!
Znam da nisi mislio na taj dio naslovnice, ali po meni dječak iz Metkovića je umro zbog bolesti.
Autor: LLeon - 29.12.2018., 06:48:06
ali po meni dječak iz Metkovića je umro zbog bolesti.Po meni, umro je zbog liječničke pogreške koja nije na vrijeme prepoznala i liječila tu bolest.
Naslovna stranica za pamćenje!Znam da nisi mislio na taj dio naslovnice, ali drugovi, Partija vam se raspada. :lol1 :lol3 :yes :bravo5
Autor: elvis - 29.12.2018., 22:00:37
Po meni, umro je zbog liječničke pogreške koja nije na vrijeme prepoznala i liječila tu bolest.
Ja to gledam ovako, imaš neko zdravstveno stanje, ako ćeš od toga umrijeti bez liječničke pomoći, onda te ubila bolest.
A ako nećeš umrijeti od toga, barem ne u neposrednoj budućnosti, a liječnik ti da neki lijek ili primjeni neki postupak od kojeg umreš, tek onda te je ubila liječnička pogreška.
Znam da nisi mislio na taj dio naslovnice, ali drugovi, Partija vam se raspada. :lol1 :lol3 :yes :bravo5
Raspala se još 90-te na HDZ i SDP :pusiti
Autor: LLeon - 29.12.2018., 22:48:22
Po meni, umro je zbog liječničke pogreške koja nije na vrijeme prepoznala i liječila tu bolest.
Ja to gledam ovako, imaš neko zdravstveno stanje, ako ćeš od toga umrijeti bez liječničke pomoći, onda te ubila bolest.
A ako nećeš umrijeti od toga, barem ne u neposrednoj budućnosti, a liječnik ti da neki lijek ili primjeni neki postupak od kojeg umreš, tek onda te je ubila liječnička pogreška.
Slažem se, :palacgore ali u oba primjera koja si naveo nema ovog slučaja iz Metkovića.
Imaš zdravstveno stanje, od kojega ćeš umrijeti bez liječničke pomoći. Dođeš kod liječnika i oni ne prepoznaju to tvoje stanje, nego te pošalju kući. Da su ga prepoznali i ispravno liječili dječak bi (možda) preživio.
Raspala se još 90-te na HDZ i SDP :pusiti
:greensmile :p015 :shake2
Autor: ja moren - 31.12.2018., 07:56:54
http://www.novilist.hr/Vijesti/Regija/NA-TRAGU-PROSLOSTI-Braca-na-Gumancu-otkrila-ostatke-crkve-iz-14.-stoljeca
Autor: milić - 12.01.2019., 10:06:32
Loše se vidi na kopiji ali mogu prepričati ako nekoga interesira što piše u članku. Jasno uz pivo koje treba platiti slušač. :pivo
Autor: zokxy - 21.01.2019., 08:32:54
http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/S-Trsata-do-Delte-ziplineom-Atraktivna-ideja-postaje-stvarnost-pogledajte-video-s-detaljima
Autor: zokxy - 16.02.2019., 18:53:01
Što reći na ovo??? :hello
Autor: elvis - 30.04.2019., 09:15:04
Priznanje homofobnom župniku posvađalo SDP-ovce: 'Neki se prave da presude nije bilo'
Autor: Tihana Tomičić
Objavljeno: 29. travanj 2019. u 21:42
Kastavskom župniku Franji Jurčeviću nagrada za životno djelo
Podsjetimo, Jurčević je u ožujku 2011. godine osuđen na Općinskom sudu u Rijeci na uvjetnu kaznu zatvora od tri mjeseca s rokom kušnje od godinu dana zbog toga što je na svom blogu poticao na nasilje i mržnju. Zbog govora mržnje na blogu protiv Jurčevića je kaznenu prijavu podigla lezbijska organizacija Kontra.
RIJEKA - Odluka Gradskog vijeća Kastva da se nagrada za životno djelo ove godine dodijeli velečasnom Franji Jurčeviću, osuđenom zbog homofobnih ispada, očekivano je izazvala niz reakcija. Iako Kastavci znaju za socijalnu inteligenciju svog popularnog župnika, kod kojeg se uvijek fešta, pjeva, jede i pije, te je očito nagrađuju, Jurčević zapravo izaziva opću sablazan u Hrvatskoj svojim političkim stavovima.
Što je najbizarnije, za odluku su zajedno glasali praktički svi vijećnici, i iz HDZ-a koji je bio predlagač, a i iz SDP-a, koji je u Kastvu vladajuća stranka.
[...]
http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Priznanje-homofobnom-zupniku-posvadalo-SDP-ovce-Neki-se-prave-da-presude-nije-bilo
Autor: milić - 30.04.2019., 14:49:00
- Ča misliš o nagradi popu za životno djelo? - pitam ga ja znajući da je komunjara do balčaka.
- Zasluženo! - odgovara on.
Ja ga pogledam misleći da se zajebava. Ali ne, on je mrtav hladan nabrajao plovanove dobre strane, pomoć u ratu...
- A ča z kaznu ku je dobil...
- Ma daj, ki voli pedere!?
I tako me stavio u razmišljanje kad sam već mislio da sam tu nagradu razumio. :89
Autor: elvis - 05.05.2019., 08:31:43
http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/DAN-OSLOBODENJA-U-KASTVU-Izlozba-Iz-fotografskog-albuma-Urbana-Rienzera
[...]
Tim povodom, jučer je u Muzejskoj zbirki Kastavštine otvorena izložba »Iz fotografskog albuma Urbana Rienzera« – 1. bataljun SS policijskog puka »Bozen« 1944. godine na području Istre, Krasa i Kvarnera, autora Ive Mileusnića i Vane Gović.
Ova izložba je po prvi put postavljena prije dvije godine kada je javnosti predstavljen fotografski materijal iz Pokrajinskog arhiva Južnog Tirola u Bolzanu važan za rekonstrukciju ratnih prilika Krasa i okolice tijekom Drugog svjetskog rata.
Riječ je o fotoalbumu njemačkog vojnika Rienzera koji je aparatom bilježio vojni put svoje postrojbe tijekom 1944. na području Istre, Krasa i Kvarnera. Poseban značaj imaju fotografije snimljene tijekom travnja i svibnja 1944. kada su počinjena brojna zlodjela nad civilnim stanovništvom, među kojima je i zločin u Lipi
Autor: elvis - 19.06.2019., 15:11:56
Projekt koji se sastoji od uzimanja umjetničkih crno-bijelih fotografija, panoramskih snimaka i dokumentiranja 43 od trenutno 144 napuštena naselja u Hrvatskoj, provodi Udruga Inovativni projekti iz Rijeke
Zvonko Bumber, Zdenko Vukelić i Hrvoje Musinov, trojica profesora iz Primorsko-goranske županije, članovi Udruge Inovativni projekti iz Rijeke u suradnji s dva ministarstva, Primorsko-goranskom županijom i Damirom Urbanom, pokrenuli su projekt Gradovi duhova. Radi se o uzimanju umjetničkih crno-bijelih fotografija, panoramskih snimaka i dokumentiranju 43 od trenutno 144 napuštena naselja u Hrvatskoj.
Autor: zokxy - 12.07.2019., 06:17:37
Autor: sandro - 12.07.2019., 18:56:59
Kad se cesta radila/ obnavljala prije?
Koliko je to centimetara bilo "ispod asfalta" ?
Autor: ilirija - 24.10.2019., 18:38:53
Autor: zokxy - 13.06.2020., 20:51:39
Vozim se ja tuda često i nikako skužit što to dovraga rade na kružnom toku. Sad mi je jasno
Autor: zokxy - 14.06.2020., 20:16:53
Autor: zokxy - 17.06.2020., 05:52:11
Autor: milić - 17.06.2020., 08:19:57
Autor: zokxy - 18.06.2020., 06:31:57
Autor: HELGA - 18.06.2020., 12:29:58
Joj kako bih volio pročitati a još više čuti mišljenje naše rijetkojavljajiće članice Helge o ovome projektu - instalaciji. :treeswingmišljenje je kot rit , svi ga imaju
tu sam ja , čitam , pratin, ali nemam nekog materijala za uveseljavanje svekolike , ovdje prisutne javnosti.
što o ovome reći
ništa
ili još manje
stavlja se u javni prostor simbole
nije mlin nego simbolizira mlin, hm
tko to govori i što time želi reći?
na što tebe asocira mlinska "turbina"?
ali zapravo sa umjetničke strane to je potpuno nebitni eksponat, čak nezanimljiv, odnosno svakako manje zanimlljiv od pravog mlinskog kotača
o tome se može jedino raspravljati u smjeru simbolike podsvjesnog psihološkog profila naručitelja, a sama ideja ne mora biti nužno negativno polarizirana.
tako se postavlja pitanja :
što simbolizira kotač(univerzalna simbolika)?
i to još ispod vode?
kakve to veze ima sa tijelom, ili još bolje sa seksualnošću naručitelja/ice
??? :o090
Autor: milić - 18.06.2020., 19:46:40
na što tebe asocira mlinska "turbina"?
Makar to bio samo model, imitacija mlinskog kotača mene asocira na moga dragoga rođaka Bruna Kukuljana - zadnjeg mlinara gromiškog.
A da li treba ta instalacija, pogotovo baš takva - NE.
Nego, drago mi je bilo pročitati tvoj odgovor. Evo, još nisam uspio skupiti usne iz smiješka u "normalu".
Danas kao da nisi baš u formi! Pišeš "na mote" a i nisan baš se razumiv.
A i izložbeni prostor ti je, ajmo reć, parićan. Čekaju se Helgini radovi
Autor: elvis - 19.06.2020., 09:19:43
moga dragoga rođaka Bruna Kukuljana - zadnjeg mlinara gromiškog.
Koliko ti je dalek taj rođak? :hmm
Autor: milić - 19.06.2020., 09:57:03
Moj stari i Bruno su bili bratići - prvi kujini bi mi rekli.moga dragoga rođaka Bruna Kukuljana - zadnjeg mlinara gromiškog.
Koliko ti je dalek taj rođak? :hmm
Brunotova mat Rozina i moj nono File su bili sestra i brat.
Autor: elvis - 19.06.2020., 13:00:43
Moj stari i Bruno su bili bratići - prvi kujini bi mi rekli.
Brunotova mat Rozina i moj nono File su bili sestra i brat.
Onda si ti njemu "first cousin once removed" - your first cousin once removed is the child (or parent) of your first cousin.
Ne znam kako se to kaže kod nas , "prvi kujin jednom odmaknut" ? Ako uopće imamo izraz za to. :pojmanemam :help2
Dok nisam našao jednostavno objašnjenje nisam znao ni tko bi bio drugi ili treći kujin. A stvarno je jednostavno :palacgore
- prvi kujin - imate zajedničkog nonota/nonu
- drugi kujin - imate zajedničkog pranonota/pranonu
- treći - ...
(https://i.pinimg.com/originals/4e/75/e7/4e75e7c13c1290e1ceb013f260b66ab5.png)
Autor: milić - 19.06.2020., 13:18:19
Bruno i ja bismo bili 2. kujini, imamo zajedničkog predka koji je bio Brunu nono a meni pranono. Bilo mu je ime Ivan (Giovanni).
Autor: elvis - 19.06.2020., 13:25:50
Da biste bili baš 2 kujini morali bi imati iste pranononu i pranonota.
Ako je jednom to nono a drugom pranono onda ste prvi kujini "jednom udaljeni" :p015
Ali moguće je da se kod nas "ne komplicira" i sve to spada pod drugi kujin i gotovo. :)
Sve sam više uvjeren da napraviš DNA test da bi ispalo da smo i ti i ja u rodu. A kako sam ja u rodu sa sestrom i mužem od Elči, vjerojatno si i ti :k055
Autor: milić - 19.06.2020., 16:46:42
Mislim da ste vi u rodbinskom odnosu na gornjem dijagramu označen sa 6.25Pa ja ti stalno govorim da smo ti i ja u rodu. :d035
Da biste bili baš 2 kujini morali bi imati iste pranononu i pranonota.
Ako je jednom to nono a drugom pranono onda ste prvi kujini "jednom udaljeni" :p015
Ali moguće je da se kod nas "ne komplicira" i sve to spada pod drugi kujin i gotovo. :)
Sve sam više uvjeren da napraviš DNA test da bi ispalo da smo i ti i ja u rodu. A kako sam ja u rodu sa sestrom i mužem od Elči, vjerojatno si i ti :k055
I ne samo to, brat moga pranonota po maminoj liniji se je isto dokotrljao u Kukuljane tako da smo možda i po toj liniji u rodu.
A što se Elčo tiče- njezina pranona je iz Lisca otkuda je i moja pranona tako...
No, niš čudno, svi mi ljudi smo jedam veliki rod :bravo5
Autor: elvis - 08.09.2020., 08:54:18
POGLEDAJTE VIDEO Otkrili neeksplodiranu bombu tik uz Rafineriju nafte Urinj: “Dobio sam informaciju o čudnom metalnom predmetu na morskom dnu”
Autor: Magnum - 16.10.2020., 11:58:35
https://www.novilist.hr/vijesti/crna-kronika/gorjela-tri-automobila-u-dragi/
Autor: Magnum - 29.01.2021., 08:21:11
Sanja Gašpert
28. siječanj 2021 16:06
(https://www.novilist.hr/wp-content/uploads/2021/01/5223229-717x478.jpg)
Foto Vedran Karuza
Danas je Klinika za urologiju Referentni centar za transplantaciju bubrega u Republici Hrvatskoj, a pionirski pothvat u Hrvatskoj i tadašnjoj Jugoslaviji učinjen je 30. siječnja 1971. godine
Autor: milić - 29.01.2021., 09:50:41
:thankyou
Autor: ilirija - 30.01.2021., 14:21:20
https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=94518
Autor: milić - 30.01.2021., 21:27:11
Kod mene je datum 31. siječanj. Preuzet iz: Medicina Fluminensis : Medicina Fluminensis, Vol. 46 No. 4, 2010. Željko Fučkar - Povijest transplantacije bubrega na SušakuIz knjige prof. Fučkara Povijest transplantacije bubrega na Sušaku "Prva transplantacija bubrega sa živog davatelja u bolnici na Sušaku izvršena je 31. siječnja 1971., a godinu dana kasnije i prva transplantacija bubrega s umrlog davatelja."
https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=94518
:palacgore
Autor: milić - 31.01.2021., 08:34:28
:297 Bit će da je u Fučkarovoj knjizi napisan krivi datum.
Mogao bi neki vidovnjak zaletjeti se do GKR i provjeriti u Novom listu iz tog vremena. :reading
Autor: ilirija - 31.01.2021., 10:45:59
Ima i datum 28.I.
Danijel Rukavina i Sanjin Rački: Zbornik radova sa znanstvenog skupa: Transplantacija bubrega u Rijeci – povijesni osvrt i sadašnje stanje (2015; Rijeka)
Autor: milić - 07.03.2021., 09:25:10
Pročitajte što Kigor misli o croinfo051, o Gloriji, o mikimiki...
Iskreni interview s kostabelskim mladićem koji otkriva zašto nije upoznao Matu Paelova i još mnogo, mnogo toga.
Autor: elvis - 08.03.2021., 10:44:14
Autor: Magnum - 05.05.2023., 13:36:58
(https://www.novilist.hr/wp-content/uploads/2023/05/8026718-scaled.jpg)
(https://www.novilist.hr/wp-content/uploads/2023/05/8026712-scaled.jpg)
(https://www.novilist.hr/wp-content/uploads/2023/05/8026713-scaled.jpg)
Autor: milić - 21.05.2023., 15:38:12
(A ja odbio poziv organizatora US-a. Nikad zvijezde od mene! :m055 )
3. maj je život! Napravili smo đir po škveru na Kantridi i podsjetili se da bez njega nema ni Rijeke
https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/3-maj-je-zivot-napravili-smo-dir-po-skveru-na-kantridi-i-podsjetili-se-da-bez-njega-nema-ni-rijeke/
Autor: Magnum - 03.06.2023., 12:27:24
https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/foto-katarina-b-je-citav-grad-pod-zemljom-obisli-smo-vojnu-utvrdu-na-pulcu-izgradenu-pred-pocetak-drugog-svjetskog-rata/
Autor: elvis - 06.06.2023., 16:06:30
Utvrde nisu međusobno povezane podzemnim putem, ali iz Katarine A postoje neki odvojci koji vode prema Rijeci. No, Samueli Kačić kaže da se ne može sa sigurnošću reći postoji li spoj s tunelima iz Katarine A te tunelima koji se nalaze ispod grada Rijeke. Jer, na Pulcu se radilo o vojnom objektu koji je trebao služiti za obranu, a tuneli pod Rijekom izgrađeni su kako bi se stanovništvo sakrilo od bombardiranja iz zraka.
Mislim da se to može sa sigurnošću reći da takav spoj NE POSTOJI :computer2
Autor: Daluka - 03.07.2023., 10:47:52
Bilo je Informacija o tome, ne uspijevam pronać.
Autor: zokxy - 03.07.2023., 11:19:27
Jesu li postojali selo Paka i Pačići? (https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/jesu-li-postojali-selo-paka-i-pacici-nakon-otkrivenih-ostatka-crkve-na-gumancu-konzervatori-idu-dalje/)
Bilo je Informacija o tome, ne uspijevam pronać.
http://croinfo.net/forum051novi/index.php?topic=3488.msg101476#msg101476
http://croinfo.net/forum051novi/index.php?topic=4012.msg106025#msg106025
Autor: Magnum - 16.07.2023., 22:01:19
Gdje je zapelo s riječkim gradskim bedemom? “Odavno ga je trebalo vratiti na izvorno mjesto!”
Dean Silić, Hina
16. srpanj 2023 10:19
Gradski bedem snimljen 2005. nakon što je izrezan i uklonjen zbog gradnje garaže / Foto Ivica Tomić
(https://www.novilist.hr/wp-content/uploads/2023/07/2933701-717x478.jpg)
https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/gdje-je-zapelo-s-rijeckim-gradskim-bedemom-odavno-ga-je-trebalo-vratiti-na-izvorno-mjesto/
Autor: ja moren - 08.11.2023., 07:51:21
https://www.novilist.hr/rijeka-regija/opatija/jos-jedno-zanimljivo-gostovanje-ugledni-strucnjak-ce-objasniti-otkud-stare-skoljke-na-vrhu-ucke/
Autor: zokxy - 31.12.2023., 16:38:54
Malo mi je za zvučalo bezvezno ovaj dio:
"S druge strane Brajda je trenutno u sustavu Tržnica Rijeka, moralo bi dakle doći do njezinog »preseljenja« u vlasnički portfelj Muzeja grada Rijeke, značilo bi to i nemala financijska ulaganja, a tu je dakako i pitanje samog koncepta muzeja u jednom takvom prostoru, pojasnio je Filipović."
Zašto? Ostavite zgradu u vlasništvu Tržnica, iznajmite je kao što iznajmljujete štandove na placama, ali ovaj put na 99 godina kao Kina Hong Kong Britancima, ubirite najamninu svake godine ako su sigurni da bi bilo prihodovno, a za 99 godina ionako će tamo biti more pa će se u vođene ture ići kanuima vidjeti torpeda u njihovom prirodnom okruženju - moru!!
Autor: milić - 01.01.2024., 08:37:20
(Bio sam siguran da su Franolićeve, a sad malo čitam i više ne kužom čije su!!! :m055)
Autor: Magnum - 29.03.2024., 09:30:09
Gradski parlament je malo živnuo kada se prihvaćala odluka o davanju na upravljanje javne turističke infrastrukture Turističkoj zajednici grada Rijeke. Riječ je o Trsatskoj gradini i riječkim tunelima. Direktor Turističke zajednice grada Rijeke Petar Škarpa pojasnio je da je to i sada slučaj, ali da će se ovom odlukom steći uvjeti da ovaj riječki turistički potencijal iskorači u kvalitativnom smislu, najavivšu uređenje parka oko Gradine na način da će se napraviti mediteranski vrt, a sve s ciljem da to bude mjesto okupljanja i za građane Rijeke i za turiste.
Autor: elvis - 03.04.2024., 23:00:13
Autor: milić - 04.04.2024., 10:38:08
Autor: elvis - 04.04.2024., 13:02:01
Autor: Kigor - 04.04.2024., 13:27:57
Sent from my SM-S901B using Tapatalk
Autor: Magnum - 04.04.2024., 16:25:15
A kako će razlikovati turista od "domaćega" ?
Osobni dokument za kupnju ulaznice :greensmile
Autor: elvis - 09.04.2024., 12:20:58
Autor: Magnum - 09.04.2024., 13:05:41
A mlađi od 16 godina? :)
Oni džaba :greensmile
Autor: ilirija - 08.10.2024., 18:45:46
Autor: Magnum - 27.11.2024., 09:12:37
Misterij na Gumancu. Klanjska šuma još uvijek krije informacije o izgubljenom selu
https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/misterij-na-gumancu-klanjska-suma-jos-uvijek-krije-informacije-o-izgubljenom-selu/
Autor: elvis - 04.01.2025., 00:27:16
https://www.novilist.hr/novosti/spomen-na-patnju-posjetili-smo-nekadasnji-fasisticki-logor-kod-palmanove-u-kojem-je-bilo-i-zatocenih-hrvata/?meta_refresh=true
Jakov Kršovnik
24. studeni 2024 20:50
Logor u blizini Palmanove djelovao je od veljače 1943. do rujna 1943. godine. U njemu je preminulo 25 ljudi, dok ih je zatvoreno bilo oko tri tisuće
Niš’ se ni delalo. Čekal si sudbinu i gotovo. Ni ni bilo niš’ za delat, to j’ bilo velo poje i barake. Se je bilo ograjeno, bil si nutri i čekal ča će bit, pripovijeda nam Miljenko Kukuljan koji je u talijanskom fašističkom logoru kod mjesta Visco u blizini Palmanove bio zatvoren kao šestogodišnjak. Ondje je bio s obitelji, ocem Stankom, majkom Reginom i sestrom Davorkom.
Posebno odjeljenje
Oni su bili jedni od oko tri tisuće zatvorenih u logoru koji je na području Visca djelovao od veljače 1943., kada je otvoren, pa do rujna 1943. i kapitulacije fašističke Italije. U tih je oko sedam mjeseci u logoru preminulo 25 ljudi prema podacima koje su prikupili slovenski povjesničar Tone Ferenc i umirovljeni srednjoškolski profesor Ferruccio Tassin, dok ih je ondje zatvoreno bilo, procjenjuje se, oko tri tisuće. U logoru su bili Hrvati, Slovenci te Crnogorci, koji su bili u posebnom odjeljenju, s područja koja je okupirala fašistička vojska.
(https://www.novilist.hr/wp-content/uploads/2024/11/10175723-1024x682.jpg)
Logor kod Visca danas je jedan od najbolje očuvanih talijanskih fašističkih logora, iako je prostor koji se danas može razgledati, i koji je sačuvan kao logor, manji nego što je to bio 1940.-ih, kada se prostirao na oko 130 tisuća kvadratnih metara te su sačuvane betonske zgrade koje su bile prostor za stražare i administraciju, budući da su zatočenici uglavnom bili u drvenim kućama, koje nisu sačuvane. Prostor dosad nije bio popraćen dokumentarističkim muzejem koji bi sačuvao od zaborava ono što se u Viscu događalo.
No, da se nešto po tom pitanju pokrene, neumorno je radio, i radi, umirovljeni srednjoškolski profesor Ferruccio Tassin, koji pokušava animirati vlast te prikupiti financijska sredstva za muzej na čemu je sad i uspio. Pokrajina je odobrila sredstva te je planirano da se dio logora renovira, no čini se da nije osigurano dovoljno sredstava za potpuno uređenje.
U svakom slučaju, da bi se skrenula pažnja na obnovu organiziran je obilazak logora na kojem smo bili i mi, a na koji nas je pozvao dr. sc. Federico Tenca Montini, diplomirani sociolog koji je svoju doktorsku disertaciju napisao na temu Jugoslavije i tršćanskog pitanja na osnovu temeljitog istraživanja jugoslavenske dokumentacije, a koja je u Hrvatskoj objavljena kao knjiga »Trst ne damo! Jugoslavija i Tršćansko pitanje 1945-1954.« Montini radi u Znanstveno-istraživačkom centru u Kopru, a posebno se bavi pitanjem fašizma i antifašizma te je on bio naš sugovornik za kontekst samog logora Visco.
Svjedočanstvo logoraša
No, prije šireg povijesnog dijela, valja čuti do kraja svjedočanstvo čovjeka koji je logor prošao. Miljenko Kukuljan s obitelji je odveden u Visco, kao i drugih oko 250 mještana iz Kukuljana na Grobniku, nakon što su talijanski fašisti spalili Kukuljane, Brneliće i Zoretiće početkom ožujka, 3. 3. 1943. godine, kao odmazdu za talijanske vojnike koje su partizani ondje ubili nekoliko dana prije. No, talijanski su fašisti prvo u Kukuljanima odvojili muškarce od žena i djece te htjeli početi sa strijeljanjem muškaraca, kao što su u Brnelićima strijeljali nekoliko muškaraca za koje su smatrali da surađuju s partizanima.
(https://www.novilist.hr/wp-content/uploads/2024/11/10175695-1024x683.jpg)
– No, ipak je došal neki oficir i rekal soldatimi da muških ne streljaju, leh da nas pohitaju va kamioni i otpeju va logor, a taj je logor bil Visco. Da ni došal taj oficir, pobili bi nas k’o va Podhumu, sjeća se Miljenko Kukuljan.
Opisuje nam i boravak u logoru.
– Va sakoj baraki bile su po četire familije, a prostor je bil ograjen plahtami. Jido j’ bilo oskudno. Mi dičina smo šli okolo, po smetlištu, pobirali papice od tikav, zrna smo pobirali od šenice po poju. Se je bilo ograjeno žicun i stražarnicami. Ograda je bila visoka možda četiri-pet metrih, a gori su bili soldati ki su nas pazili, kaže Kukuljan.
Ne sjeća se da su čuvari posebno maltretirali zatočenike, ali sjeća se da je kuhanje bilo zabranjeno. Ako bi se i došlo do malo brašna za palentu, dolazili su vojnici i bacali lonce kako se ne bi kuhalo.
– Došal’ bi taj redar, soldat, dal bi toj padeli vritnjak, da se ne kuha i ne peče. Aš bi žene na brzinu skuhale komadić palente, opisuje nam Kukuljan i dodaje da se zatočenike zvalo iz baraka kad bi bilo vrijeme za objed.
– Zišlo bi se van z padelicun po jido i jilo bi se. A spali smo po tloh va baraki, zagrnjeni va ponjave, reći će nam naš sugovornik.
(https://www.novilist.hr/wp-content/uploads/2024/11/10175724-1024x675.jpg)
Jednom su djeca pitala stražara za komad kruha »Avrebbe un poco di pane«, koji im je on i bacio.
– Hitil nan ga j’ k’o ča se hiti pasu, a mi mularija, nas dvajset, smo navalili na to. Sad, je se on sažalil nad nami ili je volel videt kako se grabanjamo za komad kruha je pitanji, kaže naš sugovornik. Prisjeća se i kako je bilo obitelji iz Gorskog kotara, Hrvatskoga Primorja, a i Slovenaca.
Prihvatilište za djecu
Sjeća se i da su, oko dva mjeseca prije kapitulacije Italije, izvan logora Talijani formirali svojevrsno prihvatilište za djecu, gdje su uvjeti ipak bili bolji. Bile su i klupe, učili su, a dobili bi i komad kruha i pekmeza. Ondje je prvi put vidio i kekse.
– Tamo bismo bili po četiri-pet ur, govori.
Naš sugovornik bio je u logoru oko pola godine, do kapitulacije Italije 8. rujna 1943. godine, nakon čega su njegovu obitelj, kao i sve druge koji su bili u logoru, pustili van da se snađu.
– Nakon ča j’ Italija kapitulirala, pustili su nas van, i rekli hote svojin puten. I ča ćeš, krenuli smo nazad na Grobnik hodeć. Kuliko se domišljan, bilo nas je oko petsto ki smo hodeć krenuli iz Italije prema doma. Hodili smo deset dan, dok nismo došli doma, opisuje nam Kukuljan.
No, prije no što su se vratili kući, još jedan šok. Kod Ilirske Bistrice cijela se kolona povratnika našla u razmjeni vatre. Nijemci su dolazili na teritorij koji je prije Italija okupirala, a kod Ilirske Bistrice dočekale su ih partizanske jedinice.
(https://www.novilist.hr/wp-content/uploads/2024/11/10175701-1024x683.jpg)
– Bili smo svi skupa, muški, ženske i dica. A tu se pucalo i rokalo. Moj otac pokojni me j’ ćapal da me zaštiti, i rekal materi: »No, vidi kadi ćemo sad poginut nakon sega«. Toga se sjećan. Ali ipak je za nas se dobro pasalo i vrnuli smo se va Kukujani. Doma nas je se dočekalo kako j’ i bilo, spajeno i uništeno, pa smo onda bivali na Ratujami pu’ pokojne sestre od moje matere neko vrime, dok nismo popravili kuću, zaključuje Miljenko Kukuljan.
U logoru su danas, kako smo rekli, sačuvane betonske zgrade, koje su poredane jedna pored druge, no prostor između njih je zarastao. Pomniji obilazak nam nažalost nije bio dozvoljen, jer su zgrade ruševne, pa smo uspjeli proći samo glavnom stazom te izvana vidjeti zgrade koje su bile prostor za stražare i administraciju, budući da su zatočenici uglavnom bili u drvenim kućama, kojih više nema ili su sakrivene u zaraslim dijelovima.
(https://www.novilist.hr/wp-content/uploads/2024/11/10175715-1024x683.jpg)
Na kraju središnje staze podignuta je spomen-ploča koja svjedoči o namjeni mjesta: »U žalostan spomen na zatočene civile iz bivše Jugoslavije koji su živjeli i umrli u koncentracijskom logoru u Viscu od veljače do rujna 1943. godine«, piše na ploči na talijanskom, koja je postavljena 2004. te na ploči na slovenskom, koja je postavljena 2009. godine. Ispod njih je i ploča na latinskom, koju je podignuo preminuli talijanski vojni nadbiskup Carlo Alberto Ferrero di Cavallerleone.
Muzej granice
Kako bi se mjesto sačuvalo, izrađen je plan obnove internacijskog logora i bivše vojarne, jer Visco je korišten kao vojarna nakon završetka Drugog svjetskog rata pa do 1996. godine. Kako će istaknuti Ferruccio Tassin, prostor treba spasiti planiranjem i povezati ga s projektom »Muzej granice,« koji je autor osmislio u zgradi stare austrijske carinarnice.
– Projekt podržavaju mnogi intelektualci, među kojima i Boris Pahor te brojni građani. Ovaj muzej treba biti dinamičan, ne zbirka starudija, već mjesto za proučavanje, raspravu i analizu – istražujući, na primjer, raznolike utjecaje Europe u ovom kraju, piše Tassin na internetskoj stranici o logoru »Il campo di concentramento di Visco«.
(https://www.novilist.hr/wp-content/uploads/2024/11/10175730-1024x683.jpg)
Miljenko Kukuljan
Dodaje kako bi se, osim daljnjeg istraživanja, kroz rad stručnjaka trebalo osmisliti prilike za ponovno oživljavanje povijesti, ne kao u putovanju vremenskim strojem, već temeljitim procesom ponovnog otkrivanja najboljih ljudskih vrijednosti, posebice onih koje naglašavaju susret i razumijevanje.
Vraćajući se na povijest, nakon obilaska logora, Federico Tenca Montini i slovenska povjesničarka Marta Verginella održali su predavanje na talijanskom o talijanskim fašističkim logorima u Drugom svjetskom ratu, a Tenca Montini potom nam je dao i intervju na hrvatskom o tome. Tenca Montini kaže da je okupacijska politika prostora Kraljevine Jugoslavije na zapadnoj obali Jadrana u početku bila relativno mirna.
– Talijanski su fašisti u početku mirnije djelovali, kako bi domaće stanovništvo percipiralo da su bolji od Nijemaca, nacista. To je čak funkcioniralo u prvim mjesecima rata. Dio Slovenaca koji su bili obiteljski vezani za pokrajinu Friuli-Venezia Giulia vratili su se iz Maribora, kako bi bili u talijanskoj zoni. No, ondje se također razvijao pokret otpora fašističkoj vlasti, baš kao i u Dalmaciji u to vrijeme, te se usmjerenje talijanske politike radikalno modificiralo u represivnijem smislu, kaže Tenca Montini.
Pokret otpora
Kako su Talijani sve više pokušavali ugušiti pokret otpora, tako su odobravane posebne mjere u talijanskoj okupacijskoj politici.
– Ako bi mladi muškarac pokazivao naklonost prema partizanskom pokretu ili bi postojala mogućnost da im se pridruži, onda bi cijelu njegovu obitelj preventivno internirali u logor. Time se davalo na znanje muškarcima što će se dogoditi njihovim najbližima, ako se odluče pridružiti partizanskom pokretu otpora. Nova je politika odobrena 1. ožujka 1942. godine i odmah nakon toga počelo se s izgradnjom logora. Iznimka je bio logor Gonars, također u blizini Palmanove u Italiji, koji je sagrađen i prije početka rata za zarobljenike Ruse. Gonars je bio funkcionalan, a tek u narednim mjesecima izgradili su i druge logore, na primjer Rab i Visco, a potom i kod Trevisa, pa i u Toscani te u Dalmaciji više logora, od kojih je glavni bio na Molatu kod Zadra, reći će Tenca Montini.
(https://www.novilist.hr/wp-content/uploads/2024/11/10175728-1024x768.jpg)
Dodajmo kako su, prema podacima s izložbe Talijanski koncentracijski logori u Hrvatskom primorju, 1941. – 1943., koju je organizirao Muzej grada Rijeke, na teritoriju današnje Primorsko-goranske županije bila otvorena četiri koncentracijska logora: Lovran, Bakar, Kraljevica i Kampor, na Rabu. U njima su u krajnje nehumanim uvjetima bili zatočeni Hrvati, Slovenci, Srbi, Židovi i ostali građani koje je fašistička vlast smatrala nepoželjnim. Logori su postojali 22 mjeseca i u njima se našlo 23 tisuće osoba. To je uključilo tri tisuće djece. Smrtno je stradalo nekoliko tisuća logoraša, i to najviše u rapskom logoru Kampor na Rabu. Od ukupnog broja žrtava, u njemu je stradalo 95 posto, često od gladi i hladnoće.
– Znamo za 1.500 žrtava na Rabu, a što se tiče Molata, ondje nemamo precizne brojke jer to područje nije istraženo, što bi svakako trebalo učiniti. Čini se da je oko tisuću žrtava bilo na Molatu, te su doslovno umirali od gladi. Kao što je rekla Marta Verginella na predavanju, zatočenici su relativno često bili premještani iz jednog logora u drugi, a najviše ih se slalo na Rab. Ondje su bili u toliko lošem stanju da je dio njih morao biti premješten u Visco, Gonars ili u druga mjesta. Veliki dio od 500 žrtava koji se pripisuju Gonarsu, bili su oni koji su u lošem stanju stigli iz Raba i nisu se mogli više oporaviti, govori Tenca Montini.
Dodaje kako su u logorima u početku bili zatvarani studenti i intelektualci, oni koji su bili protiv fašističke vlasti, a potom i članovi obitelji partizana. Po spomen-pločama u logorima vidi se da je bilo od male djece od dvije do tri godine, kao i staraca, ljudi od 80 godina koji su umirali u logorima, zaključuje naš sugovornik.
Paketi hrane
Koncentracijski logor mjesto je na kojem se zatvara zatočenike, a razlikuju se sabirni ili internacijski, zatim logori za masovne likvidacije, logori smrti i radni logori. Visco je bio internacijski logor, no iako se u internacijskim logorima nije ciljano ubijalo, Tenca Montini kaže da je problem bila raspodjela hrane. Iako je i tu situacija varirala.
– Kao što je rekla Marta Verginella, planski se htjelo da ljudi budu gladni. Prema planu, zatočenici su dobivali dnevno tisuću kalorija, pola od onoga što je minimalno potrebno odraslom za funkcioniranje. No, u logorima koji su se nalazili na području današnje Italije je ipak bilo lakše. Crkva je slala pakete hrane, a stizali su i paketi hrane iz Slovenije. Najteže je bilo u Hrvatskoj, na Rabu i na Molatu, jer su oni bili udaljeniji od Italije, pa je hrana duže putovala te je bilo više prilika da se ukrade. Također, za razliku od stanovnika Ljubljane, pretpostavljam da su i sami stanovnici, na primjer, Trogira, bili bez hrane, pa kako će je onda dati logorašima, kaže Federico Tenca Montini.
https://www.novilist.hr/novosti/spomen-na-patnju-posjetili-smo-nekadasnji-fasisticki-logor-kod-palmanove-u-kojem-je-bilo-i-zatocenih-hrvata/?meta_refresh=true