Forum Udruge 051

Povijest Rijeke => Povijest Rijeke => Autor teme: zokxy - 25.01.2014., 17:33:06

Naslov: Trsatska Gradina
Autor: zokxy - 25.01.2014., 17:33:06
(http://img695.imageshack.us/img695/6508/trsattrsatskagradina189.jpg)

Trsatska gradina, na 138 metara visokom brijegu je strateški izbočeni vidikovac koji dominira iznad Rijeke i dojmljiva usjeka Rječine. Na tom je podesnom mjestu od prapovijesti bila liburnijska osmatračnica odakle se kontrolirao put iz unutrašnjosti prema moru. Rimljanima je ta lokacija odlično poslužila u doba učvršćivanja obrambenog sustava, tzv. Liburnijskog limesa, kojemu je polazna točka bila Tarsatika, grad - utvrda, na mjestu današnjeg riječkog Starog grada. Kolosalan pogled na ostatke tog limesa na nasuprotnim brijegovima, Katarini i Kalvariji, kao i na cjelokupni prostor riječkog Starog grada, sveobuhvatno se pruža s platoa Trsatske gradine.

Za najveću, okruglu kulu u gradini, franjevački historičar, otac Franjo Glavinić, tvrdi da su je izgradili Rimljani za obranu klanca nad Rječinom pa se stoga i naziva "Rimska kula". Ipak, na prostoru gradine do danas se nisu iskopali ostaci rimskog vremena. U doba Rimljana domorodačko liburnijsko stanovništvo živjelo je u naselju izvan rimske jezgre Tarsatike, na Trsatskom brijegu, na koji se u ranom srednjem vijeku prenio naziv grada na Rječini. Doseljeno hrvatsko stanovništvo svom je čakavskom izgovoru prilagodilo taj naziv u Tarsat, Tersat, Cersat, i iz toga se razvio današnji naziv Trsat.

Trsatska se gradina prvi put spominje kao sjedište župe 1288. godine kod sastavljanja čuvenog Vinodolskog zakona. Crkva Sv. Jurja ispod gradine bila je sjedište župe koja se poklapala s teritorijem gospoštije. Trsatska je gradina jedna od najstarijih fortifikacija u Hrvatskom primorju u kojoj su sačuvana obilježja ranosrednjovjekovne gradogradnje. Visoka zidna platna građena su od poluobrađenog kamena, arhitektura je isključivo funkcionalna, podređena vojničkim potrebama.

Krčki knezovi Frankopani bili su trsatska vlastela sve do pred kraj 15. stoljeća kada je trsatsku gospoštiju knez Stjepan Frankopan oporučno ostavio svom rođaku, ugarsko - hrvatskom kralju Matiji Korvinu, koji je na taj način dobio izlaz na more. Međutim, u ratu s kraljem Matijom 1485. godine Fridrih III Habsburški zadobio je Trsat pa je tako Gospoštija trsatska postala nasljedno dobro dinastije Habsburg. Budući da je car Maksimilijan, ne poštujući Požunski ugovor, prisvojio Trsat silom, Frankopani se nisu nikada odrekli svojih zakonskih prava na njega. Na osvitu 16. stoljeća Habsburzi od grofova Walsee nasljeđuju grad Rijeku kao kućno nasljedno dobro te je pogotovo od tada, kaštel Trsat ovisio o caru i njegovim namjesnicima ili zakupcima, uglavnom riječkim carskim kapetanima, koji su istovremeno bili i kapetani Trsata. Funkcija carskih kapetana na Trsatu ukida se kada je carica Marija Terezija godine 1778. izuzela Trsat iz habsburških kućnih dobara i predala ga novoosnovanom municipiju grada - kotara Bakar. Od toga vremena trsatski Kaštel izgubio je svoju stratešku vrijednost, opasnost od Turaka i Venecije nije više postojala, Gospoštija nije donosila velike prihode, održavanje Kaštela je carskoj komori, a kasnije bakarskom municipiju postalo skupo, a k tome je bio veoma oštećen u katastrofalnom potresu 1750. godine. Od tada je na njegovim kulama počeo rasti bršljan, a putopisci su građevinu nazivali "podrtine".

Austrijski feldmaršal grof Laval Nugent od Westmetha godine 1826, uz pomoć uglednog rječkog veleposlanika Andrije Ljudevita Adamića, otkupljuje od bakarskog municipija ruševine trsatskog Kaštela s namjerom da u njemu izgradi muzej za arheološke nalaze iz Minturna. Projekt obnove Kaštela povjerio je venecijanskom kiparu Giacomu Paronuzziu, koji je u duhu evropskog bidermajera i romantike, dodao ulaznoj kuli neogotičke prozore i ukrasne detalje, "Rimsku kulu" okrunio je gibelinskim grudobranima, a u sredini Kaštela postavio je pred mauzolej obitelji Nugent klasicističko pročelje u obliku rimskog hrama. Budući da se grof Laval Nugent iskazao velikim junaštvom u borbi protiv Napoleona 1814. godine, na arhitrav svog upokojišta postavio je natpis "Mir junaka". Kasnije su Nugenti prenjeli kosti svojih predaka iz Ujedinjenog Kraljevstva i sahranili ih u nišama sa strane mauzoleja.

Trsatski je Kaštel između dva svjetska rata katastrofalno propadao. Devedesetogodišnja vlasnica, slijepa grofica Ana Nugent, nije mogla održavati spomenik pa je 1937. godine Gjuro Szabo, naš ugledni konzervator, tražio da se primjeni zakon i da se izvedu nužni popravci, do čega nije došlo, a stanje se pogoršalo razaranjima u drugom svjetskom ratu. Međutim, u drugoj polovici dvadesetog stoljeća, Trsatska gradina postaje riječkom tvrđavom kulture i duha. Trsatska gradina ima veliko značenje za povijest konzervatorstva u Hrvatskoj, budući da je na njoj izveden prvi konzervatorski zahvat u srednjovjekovnoj spomeničkoj baštini.
O ovom izvještaju Gjure Szaba malo kasnije.


Danas je Trsatska gradina jedna od najposjećenijih kulturno-turističkih znamenitosti u Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji. I unutar njenih je zidina obnovljena i tradicija proglašavanja kapetana Grada Trsata, u organizaciji Kluba prijatelja Grada Trsata.

Pogledajte galeriju slika Trsatske Gradine na ovom linku - http://www.bascinskiglasi.hr/index.php?option=com_joomgallery&func=viewcategory&catid=1&Itemid=76 (http://www.bascinskiglasi.hr/index.php?option=com_joomgallery&func=viewcategory&catid=1&Itemid=76).

 

Jedna od kamera Grada Rijeke nudi jedinstveni pogled na Trsatsku gradinu preko kanjona Rječine i to u realnom vremenu što Vam omogućuje da iz prve ruke saznate kakvo je vrijeme iznad Trsata i Rijeke.

Pogled na Trsatsku gradinu (Rezolucija: 320x240px)
http://rimis.rijeka.hr/webcam/gradina-popup.htm?image=kozala-cif.jpg (http://rimis.rijeka.hr/webcam/gradina-popup.htm?image=kozala-cif.jpg)

Pogled na Trsatsku gradinu (Rezolucija: 640x480px)
http://rimis.rijeka.hr/webcam/gradina-popup.htm?image=kozala-vga.jpg (http://rimis.rijeka.hr/webcam/gradina-popup.htm?image=kozala-vga.jpg)

Pogled na Trsatsku gradinu (Rezolucija: 1280x960px)
http://rimis.rijeka.hr/webcam/gradina-popup.htm?image=kozala-mega.jpg (http://rimis.rijeka.hr/webcam/gradina-popup.htm?image=kozala-mega.jpg)


Vratimo se sada u 1936. godinu - o tome što se dešavalo od 1936. nadalje ima od danas jedan vrlo obuhvatan članak na našem portalu na linku http://www.croinfo.net/nepoznata-rijeka/8932-izvjestaj-gjure-szaba-upravnika-konservatorskog-zavoda-u-zagrebu-o-stanju-trsatske-gradine-na-dan-09-12-1936-i-sto-je-uslijedilo (http://www.croinfo.net/nepoznata-rijeka/8932-izvjestaj-gjure-szaba-upravnika-konservatorskog-zavoda-u-zagrebu-o-stanju-trsatske-gradine-na-dan-09-12-1936-i-sto-je-uslijedilo)
u kojem ćete naći na mnoge nepoznate detalje o našoj Gradini. Vidjet ćete i fotografije devastacije grobnica šezdesetih godina, koje su nakon objave na ovom portalu prenijeli i drugi internetski portali.
Ugodno čitanje!

 :wavey
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: zokxy - 05.02.2014., 20:43:56
(http://imageshack.com/a/img513/5521/x6jt.jpg)

(http://imageshack.com/a/img836/4093/b4pm.jpg)
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: jazbac - 05.02.2014., 21:00:24
Malo mog skromnog doprinosa  :computer1

(http://imagizer.imageshack.us/v2/xq90/845/kdsq.jpg) (https://imageshack.com/i/nhkdsqj)
(http://imagizer.imageshack.us/v2/xq90/854/y8lk.jpg) (https://imageshack.com/i/nqy8lkj)
(http://imagizer.imageshack.us/v2/xq90/30/v6ae.jpg) (https://imageshack.com/i/0uv6aej)
(http://imagizer.imageshack.us/v2/xq90/30/4qkm.jpg) (https://imageshack.com/i/0u4qkmj)
(http://imagizer.imageshack.us/v2/xq90/827/fn18.jpg) (https://imageshack.com/i/mzfn18j)
(http://imagizer.imageshack.us/v2/xq90/849/91ur.jpg) (https://imageshack.com/i/nl91urj)
(http://imagizer.imageshack.us/v2/xq90/841/iilb.jpg) (https://imageshack.com/i/ndiilbj)
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: zokxy - 06.02.2014., 18:45:04
(http://imageshack.com/a/img534/554/02fp.jpg)

(http://imageshack.com/a/img827/1292/qoyn.jpg)

Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: zokxy - 06.02.2014., 18:45:26
(http://imageshack.com/a/img547/4632/1jr0.jpg)

(http://imageshack.com/a/img30/4194/todc.jpg)

Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: zokxy - 06.02.2014., 18:45:46
(http://imageshack.com/a/img856/720/8wqs.jpg)

(http://imageshack.com/a/img30/9928/sslq.jpg)

Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: zokxy - 06.02.2014., 18:46:04
(http://imageshack.com/a/img401/2618/1mgs.jpg)

(http://imageshack.com/a/img849/6196/08s3.jpg)

Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: zokxy - 06.02.2014., 18:46:28
(http://imageshack.com/a/img36/580/u1ja.jpg)

(http://imageshack.com/a/img850/6299/5at0.jpg)
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: elvis - 06.02.2014., 20:32:11
Da li se varam kada sam pomislio da kada bi netko danas ubacio takvu kapelicu u neku staru utvrdu odmah bio napadnut kao seljačina i uništavatelj baštine?  :hmm
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: milić - 06.02.2014., 21:13:50
Šta je dozvoljeno volovima nije bogovima ili tako nekako.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: elvis - 07.02.2014., 09:40:22
A i stvar navike ... toliko sam naviknut na tu kapelicu da sam mislio da je tamo "oduvijek", a na ovim fotografijama se jasno vidi da je "strano tijelo".

Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: ilirija - 08.02.2014., 18:28:58
1901.

(http://img801.imageshack.us/img801/7133/2aqu.jpg) (http://img801.imageshack.us/i/2aqu.jpg/)

(http://img822.imageshack.us/img822/2748/v00t.jpg) (http://img822.imageshack.us/i/v00t.jpg/)

oko 1955.

(http://img546.imageshack.us/img546/6007/nux1.jpg) (http://img546.imageshack.us/i/nux1.jpg/)
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: ilirija - 08.02.2014., 18:32:15
1912.

(http://img834.imageshack.us/img834/9285/qo0z.jpg) (http://img834.imageshack.us/i/qo0z.jpg/)

1939.

(http://imagizer.imageshack.us/v2/800x600q90/713/0nfi.jpg) (https://imageshack.com/i/jt0nfij)

(http://img203.imageshack.us/img203/4456/ddtp.jpg) (http://img203.imageshack.us/i/ddtp.jpg/)

Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: ilirija - 08.02.2014., 18:35:34
(http://imagizer.imageshack.us/v2/800x600q90/191/o0ap.jpg) (https://imageshack.com/i/5bo0apj)

(http://imagizer.imageshack.us/v2/800x600q90/541/s9dx.jpg) (https://imageshack.com/i/f1s9dxj)

(http://imagizer.imageshack.us/v2/800x600q90/811/fn8x.jpg) (https://imageshack.com/i/mjfn8xj)
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: mikimiki - 28.06.2014., 13:21:27
ovo sam svojevremeno postala na TNF-u, ponavljam jer nisu svi bili članovi...

(http://i1164.photobucket.com/albums/q571/mikimiki55/PC280177.jpg) (http://s1164.photobucket.com/user/mikimiki55/media/PC280177.jpg.html)

(http://i1164.photobucket.com/albums/q571/mikimiki55/PC280176.jpg) (http://s1164.photobucket.com/user/mikimiki55/media/PC280176.jpg.html)

(http://i1164.photobucket.com/albums/q571/mikimiki55/PC280178.jpg) (http://s1164.photobucket.com/user/mikimiki55/media/PC280178.jpg.html)

(http://i1164.photobucket.com/albums/q571/mikimiki55/PC280179.jpg) (http://s1164.photobucket.com/user/mikimiki55/media/PC280179.jpg.html)

(http://i1164.photobucket.com/albums/q571/mikimiki55/PC280181.jpg) (http://s1164.photobucket.com/user/mikimiki55/media/PC280181.jpg.html)

(http://i1164.photobucket.com/albums/q571/mikimiki55/PC280187.jpg) (http://s1164.photobucket.com/user/mikimiki55/media/PC280187.jpg.html)

(http://i1164.photobucket.com/albums/q571/mikimiki55/PC280185.jpg) (http://s1164.photobucket.com/user/mikimiki55/media/PC280185.jpg.html)

(http://i1164.photobucket.com/albums/q571/mikimiki55/PC280184.jpg) (http://s1164.photobucket.com/user/mikimiki55/media/PC280184.jpg.html)

(http://i1164.photobucket.com/albums/q571/mikimiki55/PC280183.jpg) (http://s1164.photobucket.com/user/mikimiki55/media/PC280183.jpg.html)

(http://i1164.photobucket.com/albums/q571/mikimiki55/PC280188.jpg) (http://s1164.photobucket.com/user/mikimiki55/media/PC280188.jpg.html)

(http://i1164.photobucket.com/albums/q571/mikimiki55/PC280189.jpg) (http://s1164.photobucket.com/user/mikimiki55/media/PC280189.jpg.html)

i evo sa LPR-a sklopljen tekst (by Duce)
09.02.1990.
Riječka kultura revolucija
TRSATASKI LEŠEVI


Promjene u cjelokupnom jugoslavenskom društvu dovele su i u Rijeci do toga da se o samom gradu počelo razmišljati šire, otvorenije, radeći dublje rezove u prošlosti i tradiciju grada sa svrhom potpunijeg sagledavanja i izgrađivanja budućnosti, bolje budućnosti naravno. Tako je osnovan i Odbor za Kulturno-civilizacijski identitet grada (pri OK SSOH Rijeka), koji je pred sebe postavio podužu listu zadataka vezanih uz utvđivanje aktualnog stanja u riječkoj kulturi, valorizaciju ličnosti iz prošlosti grada, valorizaciju glavnih kulturnih tokova na relaciji Rijeka -Venecija, Ljubljana, Zagreb, Beč, Budimpešta, a kako sami kažu sa svrhom »korištenja povijesti kao sredstva za dosezanje budućnosti«. Prvi projekt u koji su se upustili, a koji realizira Klub prijatelja Rijeke u sastavu Igor Žic, Igor Koren, Davorin Simunović, Dorian Hatta i Davor Stimac je restauracija mauzoleja obitelji nugent na Trsatskoj gradini i revalorizacija ličnosti i djela Lavala Nugenta.


Riječka kulturna revolucija uspjela je razbiti i uništiti sve ono što čak i fašisti nisu stigli. Mauzulej Lavala Nugenta je rasprčkan po Zagrebu kako bi neki dobili političke poene. Za sve je kriva direktiva - partijska , dakako.
PIŠE : KRISTINA LACO

U ovom tekstu pokušati ćemo, uvažavajući prostornu ograničenost, odgovoriti na pitanja tko je bio Laval Nugent i zašto zaslužuje obnovu Mauzoleja (Mira junaka) na Trsatskoj gradini, kako je i zašto Mauzolej uništen i na koji način ga se može restaurirati. Sakupljanje ovih podataka rezultat je dužeg rada i angažmana članova Kluba prijatelja Rijeke, pri čemu se nailazilo na velike prepreke, o čemu će još biti riječi.

RIM I EGIPAT

Interesantno je kako je Laval Nugent (čija obitelj potječe iz Francuske historija je spominje 930. godine, a sam je potomak ogranka obitelji koji se preselio u Irsku, gdje je Laval Nugent i rođen 1777. godine) postao značajna ličnost za ovo naše područje.

U vezi s Rijekom dolazi 1813. godine, kada je 27. kolovoza uz pomoć admirala Freemantela oslobodio Rijeku od Francuza predvodeći jedinice koje je sam sakupio u okolici Karlovca. Ime admirala Freemantela će širom čitateljskom krugu biti poznatije Ako ga dovedu u vezu s Karolinom Riječkom, a ta je priča prilično poznata. Od 1813. do 1815. godine Nugent ratuje od Rijeke preko Kopra i Trsta do Ferrare, Frlia, Ravene, Reggia, Parme, Piacenze i dolazi sve do Napulja, gdje vraća na prijesto napuljsku bourbonsku dinastiju, te je od 1815. do 1819. godine vrhovni komandant napuljske vojske, a 1815 godine omogućio je povratak Pape u Rim. Tokom boravka u Napulju ženi se Giovannom Sforza i tako preko obitelji Sforza dolazi u direktnu vezu s Frankopanima, te raste njegov interes za Frankopanske kaštele, koje postepeno kupuje.

?ovdje nedostaje jedan manji dio teksta ?
uglavnom koliko mogu skužit, spominju se slike Da Vinci, Tizian, Veronese, Tiepolo, Lippi, Rembrandt koje su bile ovdje..

Kada je 1824. godine od bakarskog municipija otkupio kaštel naTrsatu kupio je ruševinu. Naime potres 1750.godine potpuno je uništio gradinu, koju je Nugent obnovio i Trsatska gradina danas Nugentova verzija Frankopanskog grada. O obnovljenom kaštelu obitelji Nugent starala se više od 120 godina. Da obnavljanje gradine nije učinjeno tada, u što je uložen ogroman novac, pitanje je da li b idanas na tom mjestu bilo išta osim gomile kamenja i ostatak srušenih zidova.
Laval Nugnet of Weatmeath umire 1862. godine u Bosiljevu, odakle isto kao i, na primjer, Nikola Frankopan, biva prebačen i sahranjen na Trsatu. I tu počinje drugi dio priče.
PARTIJA UNIŠTAVA

lako je Mauzolej preživio drugi svjetski rat i djelomično uništavanje od strane Talijana, koji su ga raskopali vjerojatno tražeći zlato, ali leševe nisu dirali, definitivno je posrnuo pred napadima socijalizma. 1959. godine osnovan je Odbor za obnovu Trsata, a 1960. godine počela je restauracija Trsatske gradine. Zbog nesređenih arhiva i nepotpune dokumentacije bilo je teško rekonstruirati kako se sve točno odvijalo, tim više što su i glavni nosioci restauracije Abdon Smokvina, tadašnji tajnik Turističkog saveza koji je bio investitor, i Igor Emili, čije je idejno rješenje, mrtvi. Prema rješenju Igora Emilija na gradini je trebao biti napravljen restoran, u donjem dijelu izgrađeni apartmani, a bila je predviđena i ljetna pozornica. Od svega realiziran je jedino restoran, a Mauzolej »Mira junaka« u kojem su bili sahranjeni Laval Nugent i njegova supruga pretvoren je u kuhinju. Veliki period naše poslijeratne povijesti bio je obilježen usmenim dogovorima i partijskim direktivama. Tako su o samoj devastaciji Mauzoleja članovi Kluba prijatelja Rijeke pronašli samo dva pisana dokumenta - dokumenti datiram sa 22. jula 1960. godine pronađeni su u arhivi Turističkog saveza Rijeke koja se odnosi na 1974. godinu. Prvi dokument, nepotpisana poruka s gore navedenim datumom, glasi: »Poštovani Božo:

Sa predstavnikom Sanitarne inspekcije jučer smo se dogovorili da ćemo danas predočiti molbu za ekshumaciju mrtvaca iz »Mir Junaka«. Molim Te budi dobar potpiši ovu predstavku, nastoj da se metne žig i vrati po našem mladiću, kako bi obavili i taj posao. Hvala.

Uz drugarske pozdrave«

a bila je upućena tadašnjem načelniku komunalnih poslova kotara Rijeka Božidaru Hlači. Upada u oči konstrukcija »nastoj da se metne žig«. Sama predstavka o kojoj je riječ u poruci je drugi dokument koji je pronađen, potisao ga je Božidar Hlača i od Sanitarne inspekcije traži se odobrenje za ekshumaciju »nekih leševa u zgradi ’Mir Junaka’« a žiga nema. O samom načinu na koji su izvršeni radovi na restauraciji Trsatske gradine više se saznalo od dvojice radnika, koji su sudjelovali u izvršavanju radova, Virgilia Karina i izvjesnog Hinka, tadašnjeg električara. Virgilio Karin je rekao da su njega i nekolicinu jadnika platili na crno da razbije sarkofag i dijelove iznese iz Mira junaka. Dalje priča da je prvotna ideja bila sravniti »Mir junaka« sa zemljom tako da ne ostane kamen na kamenu, ali se iz njemu nepoznatih razloga od toga odustalo. Prema njegovom iskazu prilikom restauracije su naišli na veći broj umjetnina koje su on i radnici uredno složili, a ne zna se za dalju sudbinu istih. Drugi radnik, Hinko, je sudjelovao u svim poslovima koji su se vršili na gradini. Prema njegovom iskazu Laval Nugent i obitelj su zakopani, tj. uzidani u Rimsku kulu na Trsatskoj gradini. Taj podatak je nemoguće provjeriti, ali istovremeno prema dokumentaciji gradskog groblja u periodu od 1960. do 1965? godine ne postoji zapis o ukopu bilo koga od obitelji Nugent, tako da se zapravo ne zna što se dogodilo s lesom čovjeka koji je 1813. godine oslobodio Rijeku od Francuza. Hinko dalje objašnjava da je leš Lavala bio obučen u maslinastozelenu uniformu s epoletama maršala, a u Mauzoleju su se nalazile četiri biste i to Lavala, žene mu i djece, koja se danas nalaze u Pomorsko povijesnom muzeju. bista žene i kćeri rad su najvećeg kipara europskog klasicizma Antonia Canove i imaju ogromnu vrijednost.


Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: zokxy - 28.06.2014., 14:59:08
Trsatska gradina, 05. srpnja 1930, Sokoli

(http://imageshack.com/a/img855/6346/9d5q.jpg)
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: mikimiki - 18.07.2014., 13:36:29
http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Trsatska-gradina-Nadeni-posmrtni-ostaci-iz-grobnica-obitelji-Nugent
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: mušica - 01.09.2014., 15:55:13
Gradina u drugačijem izdanju 30.8.2014.
(http://i66.photobucket.com/albums/h250/vnprc2755/Mobile%20Uploads/WP_20140830_019_zps8aed7b5f.jpg) (http://s66.photobucket.com/user/vnprc2755/media/Mobile%20Uploads/WP_20140830_019_zps8aed7b5f.jpg.html)

(http://i66.photobucket.com/albums/h250/vnprc2755/Mobile%20Uploads/WP_20140830_021_zpsf14ab2b9.jpg) (http://s66.photobucket.com/user/vnprc2755/media/Mobile%20Uploads/WP_20140830_021_zpsf14ab2b9.jpg.html)

(http://i66.photobucket.com/albums/h250/vnprc2755/Mobile%20Uploads/WP_20140830_023_zpsb94cb506.jpg) (http://s66.photobucket.com/user/vnprc2755/media/Mobile%20Uploads/WP_20140830_023_zpsb94cb506.jpg.html)
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: zokxy - 06.03.2015., 07:10:27
Gjuro (Đuro) Sabo - upravnik Konservatorskog zavoda u Zagrebu (sjećamo se valjda još njegova izvještaja o palmi na Piramidi!) pregledao je stanje Trsatske gradine 09.12.1936. godine ... i napisao ovaj izvještaj sušačkom Gradskom poglavarstvu:

(http://imageshack.com/a/img661/3927/C1BcA3.jpg)

(http://imageshack.com/a/img908/4041/RJAZ75.jpg)

(http://imageshack.com/a/img901/922/zqaixF.jpg)

(http://imageshack.com/a/img661/1875/rHUo69.jpg)

(http://imageshack.com/a/img909/7163/yNByHp.jpg)

(http://imageshack.com/a/img540/4405/93MeM0.jpg)

(http://imageshack.com/a/img912/3969/crkAiU.jpg)
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: zokxy - 04.03.2017., 19:29:51
Neka se nađe i ovdje -
Snimke devastacije gradine i ekshumacije kostiju iz mauzoleja šezdesetih godina


(http://img51.imageshack.us/img51/9323/trsat209fotovranic1958.jpg)



Link:

http://www.croinfo.net/nepoznata-rijeka/7555-ekskluzivno-snimke-qarheolokih-iskapanjaq-itaj-devastacije-trsatske-gradine (http://www.croinfo.net/nepoznata-rijeka/7555-ekskluzivno-snimke-qarheolokih-iskapanjaq-itaj-devastacije-trsatske-gradine)
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: kobler - 05.03.2017., 16:00:55
Na linku je samo prva slika iz kapele "Mir junaka". Sve ostalo je iz svetišta tj. Gospe trsatske. To su ostaci Stefana Della Rovere i obitelji, te Frankopana. Ništa nemaju s kaštelom.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 27.04.2017., 23:12:58
                                            Grad mrtvih

Nakon što je nedavnim arheološkim istraživanjem napokon riješena višestoljetna legenda o podzemnom prolazu koji vodi od Trsatskog kaštela do Lujziane, ostaje još jedan misterij koji polako prerasta u legendu, a riječ je o nestalim posmrtnim ostacima obitelji Nugent.

-Prva pretpostavka lokacije:

Kako bi se potvrdila ili opovrgnula priča o podzemnoj vertikalnoj vezi između Trsata i Rječine koja kola u narodu, jedna je sonda otvorena i u jami na Gradini. Iskopavanje je pokazalo da je njezino dno na dubini od oko 14 metra zatrpano velikim kamenim blokovima i prekriveno geološki starim sedimentom, što znači da je jama možda nekad i išla dalje, ali je prirodno zatrpana u veoma davnoj prošlosti, tako da priče o tajnom podzemnom hodniku koji vodi do grada nisu utemeljene, barem što se tiče novije povijesti.

Osim dva keramička ulomka iz 16. stoljeća u jami nije nađeno nikakvih artefakata, ali su nađene razasute i vrlo oštećene ljudske kosti. Antropološkom analizom će se pokušati utvrditi spol i starost osoba kojima pripadaju, ali kako je jama čišćena nekoliko puta nakon 1945. kad je u nju bačeno više osoba, Ranko Starac smatra da se najvjerojatnije radi o posmrtnim ostacima iz grobnica obitelji Nugent koji su u jamu dospjeli prilikom obnove Trsatske gradine 1960-ih godina.

Antropološkom analizom se ustanovilo da je riječ o ostacima najmanje triju odraslih osoba, od kojih je jedna sigurno bila muškog spola, a u trenutku smrti je imala između 30 i 40 godina.

-(Nisam pronašao podatak da je osoba muškog spola starosti do 40 godina bila sahranjena u grobnicama obitelji Nugent. Nadam se da će Kobler ovaj podatak potvrditi ili ispraviti.)

Nakon oslobođenja Sušaka i Rijeke 1945., špilja na Gradini postaje sjedište partizanskog štaba  :smile, a nazivala se tamnicom. Prema bilješkama Miroslava Blažićevića, prvog direktora Muzeja Sušaka u FNRJ, Josip Vojska, kojeg je Grad Sušak u listopadu 1943. postavio za čuvara Gradine, primijetio je 6. svibnja 1945. tragove krvi pred jamom. Tog dana je na vrh kule svečano izvješena narodna zastava s petokrakom, a prilikom postavljanja zastave iz jame se osjetilo zaudaranje.
U jami je nađeno više leševa. Prema iskazima vatrogasaca koji su ušli u jamu radilo se o petero osoba, a prema procjeni grobara o njih desetero, ali nitko ih nije brojao, zabilježio je Blažićević. U lipnju 1945. leševi su zapaljeni mješavinom nafte, ulja i benzina po nalogu mjesnog Narodnog odbora.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 27.04.2017., 23:20:28
 - Druga pretpostavka lokacije:

Odvjetnik Igor Koren pronašao je i dvojicu radnika koji su sudjelovali u obnovi Trsatske gradine. Jedan od njih, Virgilio Karin, ispričao je da su njega i nekolicinu jadnika platili na crno da razbiju sarkofage u »Miru junaka«, koji je prema prvotnoj zamisli trebao biti sravnjen sa zemljom, ali se iz njemu nepoznatih razloga od toga odustalo. Prema njegovu iskazu, prilikom restauracije nađen je veći broj umjetnina koje su radnici uredno složili, ali se ne zna za njihovu daljnju sudbinu. Drugi radnik, električar Hinko, ispričao je da su ostaci obitelji Nugent uzidani u »rimsku« kulu.

O ekshumaciji pokojnika svjedoče samo dva pisana traga, nađena u arhivi Turističkog saveza Rijeke, jer posao se očito izvršavao po usmenim direktivama. Prvi dokument je nepotpisana predstavka od 22. srpnja 1960. upućena tadašnjem načelniku komunalnih poslova kotara Rijeka Božidaru Hlači, a glasi:
»Poštovani Božo, Sa predstavnikom Sanitarne inspekcije jučer smo se dogovorili da ćemo danas predočiti molbu za ekshumaciju mrtvaca iz 'Mir Junaka'. Molim Te budi dobar potpiši ovu predstavku, nastoj da se metne žig i vrati po našem mladiću, kako bi obavili i taj posao. Hvala. Uz drugarske pozdrave«.
Drugi dokument je potpisao Božidar Hlača, koji od Sanitarne inspekcije traži odobrenje za ekshumaciju »nekih leševa u zgradi 'Mir junaka'«, a žiga nema.

Dr. Ivo Simonić, umirovljeni stomatolog sa Sušaka opisuje događaj kojem je osobno prisustvovao 1958. godine kad je imao 25 godina. Gradina, u to vrijeme obrasla stoljetnim bršljanom, oduvijek je privlačila njegovu pažnju pa ju je često obilazio i fotografirao. Tako se na njoj zatekao i tijekom radova na »rimskoj« kuli s koje je, kaže, uklonjen dio bršljana da bi se na južnome zidu iskopala rupa u koju su stavljene kosti pokojnika.

– Došao sam na Gradinu, koja je izgledala kao veliko gradilište, i vidio da je na »rimsku« kulu postavljana drvena skela, a sa zida je uklonjen jedan blok bršljana. Na tom su mjestu radnici napravili veliku rupu nepravilnog oblika, a kad sam ih upitao zbog čega su je otvorili, rekli su da će unutra položiti kosti pokojnika. Pod kulom, koja je do tada bila u izvrsnom stanju, ležala je hrpa kamenja s ostacima crvene zemlje. Pretpostavljam da je za iskop u zidu odabrano mjesto iza kojeg je zemljani nasip, jer kula s unutarnje strane nije šuplja do temelja. Drugim riječima, kad su otvorili zid, radnici nisu došli u prazan prostor, nego na razinu ispod podesta unutarnjih stepenica. Tu su komotno mogli položiti sanduk s kostima, koji bi bilo vrlo teško uzidati među samo kamenje – smatra dr. Simonić, s kojim smo obišli Trsatsku gradinu kako bi nam pokazao mjesto gdje bi se mogli nalaziti ostaci pokojnika, a pridružio nam se i prof. Nenad Labus iz Konzervatorskog odjela kako bismo čuli i mišljenje stručnjaka, iako je s nekima od njih naš sugovornik već razgovarao.
– Javio sam se jednom arheologu koji je radio na Trsatskoj gradini i ispričao mu čemu sam svjedočio, ali on mi je rekao da bi to bilo vrlo skupo i složeno za istražiti. Nisam shvatio zbog čega. Meni se ne čini tako komplicirano postaviti skelu, ukloniti kamenje i vidjeti naziru li se kakvi tragovi, pa ako ih ima i malo dublje istražiti. Vjerujem da sam iskop ne bi iziskivao više od nekoliko sati posla – kaže dr. Simonić, zgranut bezobzirnošću kojom su uništeni grobovi Nugentovih
– Zaprepastio sam se kad sam vidio prepiljene sarkofage. To je bilo skrnavljenje grobova bez imalo pijeteta za pokojnike. Među Trsaćanima se s gnušanjem komentiralo da se grobnice pretvaraju u zahode – kaže dr. Simonić.

Odsustvo svakog poštovanja prema mrtvima i zametanje tragova njihovih ostataka teško je pojmiti i Nenadu Labusu, koji vjeruje da istina o tome gdje su završili pokojnici nikad nije otkrivena, jer su i sami akteri obnove Trsatske gradine osjećali duboku nelagodu zbog toga što su učinili.
– Ljude poput Lavala Nugenta bivši je sustav doživljavao kao feudalce, dakle klasne neprijatelje, ali ne vjerujem da je itko od uključenih bio toliko morbidan da je mislio kako je normalno to što su napravili. Vjerojatno su se sramili svojih postupaka pa su stoga o njima i šutjeli – kaže Labus, apsolutno podržavajući prijedlog dr. Simonića da se istraži mjesto mogućeg ukopa.
– Priča o kostima uzidanim u »rimsku« kulu kruži već desetljećima. O tome su govorili i radnici uključeni u njezinu obnovu, ali točno mjesto ostalo je nepoznato. Imamo arhivske fotografije koje pokazuju da je na južnom zidu najveće kule zaista postojala rupa pred kojom je bila postavljena skela, ali sumnjam da je namjerno iskopana. Skloniji sam vjerovati da se ona otvorila zbog uklanjanja bršljana koji rastače žbuku pa se prilikom čišćenja raslinja odronilo kamenje. Međutim ne isključujem mogućnost da je otvor iskorišten kako bi se unutra smjestile kosti pokojnika – kaže Labus.

Sličnog je mišljenja i arheolog Ranko Starac koji je u više navrata istraživao Trsatsku gradinu, a upravo s njim je, kako smo ustanovili, razgovarao dr. Simonić.
– Mala je vjerojatnost da su kosti ukopane u vertikalan zid kule, ali vjerujem da bi mogle biti upravo u podnožju unutrašnjih stepenica. Za tu priču sam čuo još kao dijete od none i čak sam planirao otvoriti pokusnu sondu u podu. Međutim, ni to nije garancija da bismo došli do konačnog odgovora. Pravi bi posao bio snimiti kulu georadarom ili eho-sonderom koji bi nam dali odgovor postoje li iza vanjskog plašta kakvi nevidljivi otvori. Šteta je što prilika da se to napravi nije iskorištena prije par godina kad smo cementne fuge na kuli mijenjali vapnenom žbukom, ali konzervatori uvijek mogu zatražiti snimanje. Dajem punu podršku kolegama da to postave kao uvjet kod budućih istraživanja – kaže Ranko Starac, koji je 2014. prilikom posljednjeg istraživanja Trsatskog kaštela našao ostatke razmrvljenih ljudskih kosti u jami na Gradini.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 27.04.2017., 23:30:57
- Treća pretpostavka lokacije:

Do ove pretpostavke o mogućoj lokaciji posmrtnih ostataka obitelji Nugent došao sam na temelju proučavanja dostupnih fotografija iz vremena restauracije kaštela 1960. godine.
Današnji izgled:




Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 27.04.2017., 23:45:09
Još jedna vrlo zanimljiva priča koja je možda vezana upravo za to spremište ispod ovog stubišta:

Dr. Simonić kaže kako pamti da je u novinama uz kratku obavijest o grofičinoj smrti bila objavljena informacija da je pokopana ispod kamenih ploča na podu četvrtaste kule, na ulazu u Kaštel. Nenad Labus je pak pronašao naljepnicu s neke kutije na kojoj piše da su u kutiji pohranjene kosti grofice Ane Nugent. Gdje se kutija čuvala i gdje je grofica počivala dok posmrtni ostaci nisu istrunuli do faze kostura potpuna je nepoznanica. Iako je krajnja istočna grobna niša bila rezervirana za njezinu sahranu, po mišljenju Nenada Labusa vjerojatnije je da su kosti Ane Nugent na Gradinu donesene tek 1960., nakon devastacije grobnica, da bi zajedno s posmrtnim ostacima ostalih članova obitelji bile zakopane u »rimsku« kulu ili neko drugo zasad nepoznato mjesto.

Kobler: Nakaradno je i nema prave riječi za to - čini se da je sva obitelj Nugent završila u kutijama. Našao sam, naime zapis, koji je bio na nekoj kartonskoj kutiji 1951. godine, u kome stoji kako su u kutiji "kosti Ane Nugent". Uzevši da je umrla u rujnu 1941. pitam se (jer nema obrazloženja osim tog zapisa), gdje su njeni ostaci bili do 1951. i kako su od leša ostale samo kosti, tj. gdje je istrunula?
Inače, vjerujem, da je i ona iz kartonske kutije završila u drvenoj u Rimskoj kuli. Morbidno.

Da pokušam onda i ja konstruirati jednu hipotezu o tome. Kaže se da ako želiš uhvatiti lopova onda moraš razmišljati kao lopov.
 
Anna Nugent je prema dokumentu umrla 04.09.1941. u 6 sati od posljedica frakture baze lubanje (može nastati kao posljedica pada ili od udarca tupim predmetom). Znači da je pala ili je ubijena. Piše i da je pokopana sutradan 05.09.1941. u 16 sati.

Na starim slikama nažalost se ne vidi otvor ili vratašca spremišta ispod stubišta. Ako je spremište postojalo prije 1960. godine, onda je moguće da je tijelo pokojne Ane Nugent prevezeno 05.09.1941. iz sušačke bolnice u njen Kaštel gdje je imala svoju grobnicu. Kako njena grobnica nije bila uređena niti pripremljena za sahranu, a nasljednika nije imala možda je tijelo privremeno smješteno upravo u to spremište.

To bi odgovaralo i novinskom izvještaju koji spominje dr. Simonić u kojem piše da je da je pokopana ispod kamenih ploča na podu četvrtaste kule, na ulazu u Kaštel. Formalno je Ana i pokopana 06.09.1941. u 16. sati što je i upisano u ovaj dokument sušačke bolnice.

Zbog ratnih zbivanja i promjene vlasti, tijelo pokojne grofice trune u spremištu idućih deset godina sve do 1951. godine kada je netko pretražio spremište i uzeo naljepnicu s kartonske kutije u kojoj su bile kosti, ili je kosti premjestio u kartonsku kutiju.

Oko 1960. godine prilikom rušenja stubišta kvadratne kule pronađeno je spremište i njegov sadržaj te je netko došao na ideju da sve kosti zajedno pokopaju u novo spremište i zabetoniraju ulaz. Tako su kosti narodnih neprijatelja skrivena od očiju javnosti a ujedno zbog pijeteta prema mrtvima ili da bi olakšali savijest ipak na neki način i pokopana.

Ukoliko spremište nije postojalo prije 1960. godine, onda je grofičino tijelo istrunulo na nekom drugom mjestu, ali to ne znači da Ana Nugent nije i danas ispod stubišta.

Ova dosta nategnuta hipoteza (ali ne i nemoguća) se vrlo brzo može riješiti običnim bušenjem rupe među fugama i zavirivanjem u spremište. Kako bi eventualno okriće posmrtnih ostataka obitelji Nugent bila ne samo riječka, nego i svjetska senzacija, mišljenja sam da bi nadležne službe trebale što prije obaviti istraživanja navedenih lokacija u potrazi za posmrtnim ostacima obitelji Nugent.

Vrijeme je da vratimo mir junaku.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: zokxy - 28.04.2017., 06:32:04
Bravo na ovoj analizi!  :bravo2
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: milić - 28.04.2017., 08:03:41
Odlično si to povezao.  :bravo
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 30.04.2017., 09:17:48
Vidjet ćemo što Kobler kaže na to :popcorn
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: kobler - 05.05.2017., 04:47:36
                                            Grad mrtvih

...
Antropološkom analizom se ustanovilo da je riječ o ostacima najmanje triju odraslih osoba, od kojih je jedna sigurno bila muškog spola, a u trenutku smrti je imala između 30 i 40 godina.

-(Nisam pronašao podatak da je osoba muškog spola starosti do 40 godina bila sahranjena u grobnicama obitelji Nugent. Nadam se da će Kobler ovaj podatak potvrditi ili ispraviti.)
...

Mrtvaci u nišama Nugentovih idu po starosti:
VII. (1) ALBERTUS MARIA LAVAL PALLAVICINI
III. (25) LEONTINE GRIMAUD GRAFFIN D'ORSAY
VI. (?) OLGA NUGENT
VI. (?) MARGERITA NUGENT
[I. (42) GILBERT NUGENT]
IV. (46) JANE SHAW
VI. (52) JOHANN GRAF NUGENT
II. (53) COMITIS JOANNA PALLAVICINI
V. (64) MARIJA NUGENT ud. Vojkffy
V. (72) ARTUR GRAF NUGENT
[VIII. (81) ANNA NUGENT?]

tako da bi po starosti odgovarao Gilbert.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: kobler - 05.05.2017., 05:05:59
Ti nalazi izgledaju ovako:
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: kobler - 05.05.2017., 05:39:29
Sad rupa na Rimskoj kuli.
Na slici se lijevo od radnika vidi raspuklina od vrha fotke skroz do donje grede usađene u zid.
A ravno pred radnicima i ispod njih vide se konture friško zazidane rupe u kojoj su reške fuga od svježeg cementnog morta pa su još ovako tamne. Rupa je vjerojatno nastala (mada nema potvrda o tome u dokumentaciji) zbog povlačenja i skidanja starog debelog sloja bršljana koji je s vremenom bio rastočio meltu iz fuga među kamenjem, što je česta i očekivana pojava u tim situacijama. S bršljanom na zidu valja biti jako oprezan kod skidanja. Druga slika dokumentira razmjere tog bršljana iz doba između dva rata.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: kobler - 05.05.2017., 06:10:58
E, sad, spremište!
U postu #24 slike 6 i 7 su kronološki najstarije. To je ishodišno stanje, tj. PRIJE intervencije. Vidi se to i na dijelu razglednice iz 20-tih godina, kao i na tvojoj slici gdje gospodin s fotoaparatom umjesto pupka u pratnji gospođe u ljetnoj haljini ulaze u kaštel. Imaš 10 škala, pa dvije i onda bar 8 do gore.
U novom preslagivanju s betoniranjem otpale su ove dvije srednje škale. To će ujedno kazati da ispod škal NEMA spremišta prije Emilijeve obnove. I da, u pravu si, vrijedilo bi izviditi ne kriju li se kosti možda tamo.

Sad ćete svi odmah početi ...KADA? Čini mi se najprikladnije sad kazati onako kriptično kako to vole političari: "Nemoj da mu gledaš zube, moj golube! Ni ja mu ih nisam gled'o ..."

A na insistiranje medija: "Odgovorio sam vam!"

TJ. moram se najprije konsultirati s kolegama u Zavodu, pa vidjeti postoje li kakva sredstva ...
Bit ćete izvješeni na vrijeme. Ili možda izvješteni!? Izvješćeni???
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: zokxy - 05.05.2017., 06:53:44
 :palacgore :wavey
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 05.05.2017., 10:57:21
Kobler, zahvaljujem Vam se na podacima i slikama. Ako bude potrebe, prilikom istraživanja fizičke radove mogu izvesti i članovi naše Udruge :tnp
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: kobler - 13.10.2017., 16:46:12
E, sad, spremište!
...
... Bit ćete izvješeni na vrijeme. Ili možda izvješteni!? Izvješćeni???
U plan za 2018. ulazi stavka arheologije 20.000 Kn za ovo istraživanje. Predvidivo radove izvodi Ranko Starac, a nadzirem ja. Vi ste dobrodošli ... valjda na proljeće.
Opet, na vrijeme ću najaviti.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 13.10.2017., 18:59:24
Kobler :999
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: milić - 13.10.2017., 19:15:17
E, sad, spremište!
...
... Bit ćete izvješeni na vrijeme. Ili možda izvješteni!? Izvješćeni???
U plan za 2018. ulazi stavka arheologije 20.000 Kn za ovo istraživanje. Predvidivo radove izvodi Ranko Starac, a nadzirem ja. Vi ste dobrodošli ... valjda na proljeće.
Opet, na vrijeme ću najaviti.

Možda obaviješteni, a? :pusiti
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 12.04.2019., 20:54:18
Eto, na vrijeme vas obavještavamo i izvješćavamo da u prostoriji ispod stepeništa nije ništa pronađeno. Posmrtni ostaci obitelji Nugent i dalje ostaju misterija :shame

Možda ipak ona rupa u Rimskoj kuli?  :89 :297 :89


Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: ilirija - 12.04.2019., 22:40:12
Kariola???
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 13.04.2019., 00:12:20
Nema ni kariole.

Bilo kako bilo, Trsatski kaštel i obitelj Nugent još skrivaju manje poznate i nepoznate tajne koje ćemo polako, s vremenom razotkriti i prezentirati javnosti.


                                                                       Trsatski Lav sv. Marka
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 13.04.2019., 00:17:10
Lav je jedan od najstarijih i najpopularnijih heraldičkih simbola. U heraldici, između ostalog simbolizira kraljevsko dostojanstvo i plemstvo. Često su postavljani kao “stražari” ispred vrata raznih vladarskih grobnica, vladinih rezidencija, upravnih zgrada i vjerskih objekata.

Lav sv. Marka (tal. Leone di San Marco), simbol Mletačke Republike, inače atribut evanđelista Marka koji je bio vjerni pratitelj apostola Petra i Pavla. Rodio se u Jeruzalemu oko godine 10. Smatra se da je on onaj mladić koji je pobjegao gologuz bez odjeće kad je Isus uhvaćen (Marko, 14, 51-52). Bio je nećak Barnabe, s kojim je pratio apostola Pavla na prvom putovanju, a nakon toga je s Barnabom djelovao na Cipru. Posebno je vezan uz svetog Petra, koji ga naziva 'moj sin Marko'. Prema tradiciji, boravio je s Petrom u Rimu, gdje je prema njegovim propovijedima napisao svoje evanđelje, najkraće i vjerojatno najstarije od 4 evanđelja, nastalo oko 60. godine.

                                                                                Di si lave?

Prema legendama, Marko je djelovao na jadranskoj obali, u Libiji i Aleksandriji, gdje je osnovao kršćansku zajednicu, bio njezin prvi biskup i umro kao mučenik 25.travnja 68. godine.  Njegove kosti su pronašli (čitaj ukrali) 828. mletački trgovci u Aleksandriji i prenijeli ih u Veneciju. Naravno da je upitno kako se radi upravo o kostima sv. Marka, kao što je slučaj i s većinom relikvija raznih svetaca još od vremena rimskog cara Konstantina. Uglavnom se u srednjem vijeku raširila legenda po kojoj je sv. Marko s brodom došao pred Veneciju i ukazao mu se anđeo koji mu je rekao: Di si lave?  Ili po drugoj verziji  Mir tebi, Marko, evanđeliste moj. Ovdje će počivati tijelo tvoje. Sveti Marko postao je zaštitnikom grada i Mletačke Republike, a Mlečani su mu izgradili veličanstvenu baziliku.
Status glavnog zaštitnika Venecije sv. Marko konačno je stekao u XII. st., a njegov krilati lav od tada je čest arhitektonski dekorativni motiv, kao i motiv na stijegu Republike (drži se da su u bitki kraj Akona 1258. Mlečani prvi put izvjesili stijeg na kojem je na zastavi prikaz Lava sv. Marka). Lav se najčešće prikazuje iz profila (tzv. tip „andante“, odnosno tip hodajućeg lava), s tri noge na tlu dok četvrtom podržava knjigu koja je mletački dodatak, i na kojoj najčešće piše Pax tibi Marce, evangelista meus (lat.: Mir tebi, Marko, evanđeliste moj). Ponekad s dodatkom Hic requiescet corpus tuum (lat.: Ovdje će počivati tijelo tvoje). Prema predaji, u doba mira knjiga je otvorena, a za rata zatvorena. U stvari, zatvorene knjige su rijetke jer su se pojavljivale u graničnim područjima koji nisu bili pod direktnom vlašću Mlečana. Iako sam osobno više sklon tezi da je riječ o kronološkoj, ​​ne-semantičkoj varijanti jer je najstariji prikaz lava sa zatvorenom knjigom bio uobičajen do druge polovice 14. stoljeća.

Odmah ćete pomisliti na lava sv. Marka koji je kratkotrajno (1926.-1945.) bio na našoj rivi, pa da se ne mučite - knjiga je bila otvorena. Prilično optimistično s obzirom da su Riječani neprijatelji Venecije (»cum habemus illos de Flumine pro inimicis«)

Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 13.04.2019., 00:18:52
Da ne zaboravimo kako u Rijeci imamo još jedan tip  prikaza lava sv. Marka – tzv. tip „in moleca“ ili tip lava u obliku raka koji je 1920. doletio na tadašnju Piazza del Municipio...
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 13.04.2019., 00:19:59
...i nešto kasnije odletio u Lapidarij
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 13.04.2019., 00:20:55
A imam ga i ja u svojoj zbirci osiguranja stambenog kredita :97
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 13.04.2019., 00:23:05
Lav sv. Marka, kao simbol mletačke dominacije i vlasti, susreće se u svim područjima koja su se nalazila u sastavu Mletačke Republike, pa tako i duž hrvatske obale. U novijoj povijesti, posebice za fašizma, simbol je bio zlorabljen radi talijanske ekspanzionističke politike, kada se njegovo postojanje tumačilo kao dokaz pripadnosti pojedinih područja talijanskoj kulturi i državi. Zbog toga je u mnogim dalmatinskim gradovima nakon 1918. i 1945. Lav sv. Marka nasilno skidan.

Odakle je onda na Trsat doletio mletački krilati lav?

Platea Communis 1619. godine
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 13.04.2019., 00:24:11
Ovo je zgrada u Kopru koja je poznata pod nazivom Armeria, izgrađena oko 1460. godine na tadašnjem  trgu Platea Communis, a današnjem Titovom trgu. Na toj zgradi je oko tri stoljeća stajao "naš" mletački lav do njezine obnove i podizanja kata krajem 18. st. Nekoliko godina kasnije, oko 1814. tadašnji vojni upravitelj austrijskog primorja general Laval Nugent otkupljuje za svoju arheološku zbirku koju će nakon kupovine i obnove trsatskog kaštela izložiti u njemu.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 13.04.2019., 00:26:14
Najprije je mletački lav, odnosno možemo ga zvati i koparskim lavom bio smješten u prostoru tzv. tamnice ispod mauzoleja. Nakon Lavalove smrti 1862. godine, njegov najmlađi sin Artur dodaje mauzoleju natpis "Mir junaka", malteški križ te brončani grb Nugent-Sforza u zabatu. Tada je i mletački lav postavljen na reprezentativno mjesto  ispred Lavalovog mauzoleja, vjerovatno i zbog prigodnog natpisa u knjizi Ovdje će počivati tijelo tvoje.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 13.04.2019., 00:31:23
Na tom mjestu je stajao sve dok se opet nisu pojavili Mlečani :hello
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 13.04.2019., 00:34:49
U knjizi Sušak-Trsat, vodič i album J.S. Vrignanin 1932. navodi: Pred „tamnicom“ je reljef mletačkog lava kojeg je nepoznata provenijencija, te topovske kugle.

Upravnik konzervatorskog ureda Zagreb, prof. Gjuro Szabo u svom izvještaju o stanju trsatskog kaštela 1937. piše: Čini se, kao da se stari venecijanski lav sam svega toga za stidio, pa je napustio svoje mjesto nad ulazom u donji dio grobnice i leži, kao da i on tu osjeća da je na smetlštu!

U dopisu tek osnovanog Konzervatorskog zavoda za Istru i Rijeku 1946. spominju se nužni popravci u kaštelu, a između ostalog i prijedlog da se lav ponovo postavi nad kriptu.

Međutim, lav je uskoro iz nekog razloga premješten ispred ulaza u kaštel gdje se i danas nalazi.

Prema navedenom može se zaključiti da lav nije vraćen nakon 1923. godine na svoje mjesto iznad ulaza, a dokaz tome je i ova fotografija Anne Nugent snimljena nakon te godine ispred tzv. tamnice u Trsatskom kaštelu.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 13.04.2019., 00:36:37
Eto, toliko o putovanju jednog lava. Možda ga čeka još jedan put, a to bi bio njegov povratak na plato ispred mauzoleja, ali tek ako i kada Trsatska gradina postane smislena muzejsko - memorijalna cjelina.

Zahvaljujem Nenadu Labusu i Marijanu Bradanoviću na vrijednim podacima :thankyou


Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: milić - 13.04.2019., 08:40:55
A ja zahvaljujem tebi i sreći što te imamo da s nama podijeliš svoje spoznaje.
Hvala dragi Kont! :bravo2
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Rijeka - 13.04.2019., 08:43:19
Naš Kont pravi lav!  :bravo
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: elvis - 13.04.2019., 21:16:39
 :bravo3 :bravo4 :cool2
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 13.04.2019., 23:19:01
Fala vam mili, lipi i dragi moji :grouphug2 Za slijedeći nastavak evo vam jedna slika za promišljanje. Vrag je u detaljima >:D
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: kobler - 13.04.2019., 23:28:13
Čestitam na obradi i malo dopunjujem:
Laval je imao tri sina, baš kao u bajkama: najstariji, Albert (*Napulj 1816.-+London 1896.), srednji Gilbert (*1822.-+Venezija 1864.) i najmlađi Artur (*1825.-+Bosiljevo 1897.). Najstariji i najmlađi bili su vojnici, pukovnici po činu, a srednji sin bio je posjednik i muzičar. Talentirani muzičar.

Laval je najvolio najstarijeg sina, i čak sa 70 godina bio se otputio u London, ne bi li Albertu "izradio" pravo nasljednika titule i posjeda svoje grane Westmeata, koje je baš bilo oglašeno na prodaju. No, nije uspio, mada ne znam zašto. Nije uspio ni u kombinaciji da kupi/osigura nasljeđe škotskog plemstva Lennox, jer da je Albert izravan potomak Lorda Darnleya, muža Mary Stuart! Ali manevar nije uspio.

Srednji sin je bio žrtva činjenice da Laval nikad nije bio bolestan. Dapače, bolest je smatrao slabosti karaktera, a kako je Gilbert bio boležljive prirode, Laval ga je naprosto otpisao ... Srećom je Gilbert imao majku i braću, te je naslijedivši svoj dio posjeda od majke, uspio otkupiti ili jednostavno dobiti i dijelove od braće. Tako je postao gospodar Irsine. On je umro od raka dvije godine nakon oca (+1864) te devet nakon majke (+1855), a sve svoje ostavio je bratiću u drugom koljenu, koji se zvao jednako kao i Gilbertov otac, samo malo duže - Laval Jeremy Anthony Count Nugent.

Taj pa nije imao puno sreće u ljubavi: prva žena, Emma baronessa Ritter von Zahony umrla je kod poroda treće kćeri (+1872. , kći Maria Karolina); zatim se zagledao u sestričnu u drugom koljenu Mariju contessu Pallavicini-Fibbia, kći Gilbertove sestre Giovanne i s njom je imao samo sina Johna Antona Lavala(#), ali nije išlo, pa su se rastali kad je John imao tri godine (ili tako nešto), a Laval jr. se zagledao u kćer generala topništva, Carolinu baronessu von Steininger. S njom je imao samo kćer Margheritu, koja je postala poznata talijanska povjesničarka umjetnosti i radila u firentinskom arheološkom muzeju.

Ona se nije udavala, a kad joj je došlo mrijeti, sve što je naslijedila od oca, razdijelila je među ustanovama u Italiji. Najvredniju zbirku talijanskih (savojskih) kovanica, koju je skupila s ocem, ostavila je muzeju u kom je radila, a ta zbirka i danas stoji uz bok onoj koju je skupio Vittorio Emmanuele (i pretci) te ima i neke komade koji nedostaju kraljevskoj zbirci! Veliku obiteljsku arhivu razdijelila je između Općine Irsina (stvari koje se tiču posjeda i tucet uljanih slika), biskupije u Irsini (stvari koje se tiču crkvene povijesti) te Državnog arhiva u Napulju (glavnina arhive, obiteljski dokumenti i prepiska - obitelji Riario-Sforza, Nugent ...). Rodnom gradu Trstu, poklonila je palaču De Leo (nasljedstvo po baki s očeve strane) i susjednu kapelu za muzej orijentalne umjetnosti.

No, vratimo se Albertu, najstarijem sinu. On je 1850. imao 34 godine, pa je zaključio da mu je krajnje vrijeme da se oženi, ako želi zasnivati obitelj. Doduše, ćaća mu se oženio s 38, ali i to će proći, dok si dlanom o dlan ... I zbilja, u Napulju je (kao i otac mu) sastao Teresu Bachmann i s njom rodio Mariju (*1858.), pa Annu (*1859.), pa onda i Josefinu (*186?.), a se onda malaksalo 1865. pokajao i oženio s majkom svoje djece. Tako mu se 1870. tek najmlađi sin, Laval Llewellyn Wilhelm Nugent, rodio u braku. Onda je tim brakom pozakonio i prije rođene kćeri. Imao je tada 54 godine. Umro je u Londonu u 80. godini, a pokopala ga je neudata kći Josefina.
Spominjem Albertovu djecu, jer je upravo drugorođena Anna zapravo posljednja vlasnica Trsata koja je ovdje često spominjana. Upravo ona je na slici iz prethodnog posta.

(#) Opaska: Taj se punim imenom zvao: John Anton Laval Maria Victor Nugent Pallavicini Centurioni-Fibbia!
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 14.04.2019., 10:41:06
Kobler, hvala na dopuni. Sad vidim da je ovaj dokument nepotpun i djelomično netočan. Uzgred, zna li se gdje je završio onaj brončani grb Nugent-Sforza koji je bio na zabatu mauzoleja?

Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: kobler - 14.04.2019., 12:14:42
Ovaj rodoslov napravio je Llewelyn Wallauschek i predao ga u spis Annine ostavine. On ne zna je li njegova tetka Josephine u Londonu još živa, pa je niti ne spominje.
Anna je, čini se, pogubila veze s rodbinom nakon WWI.
O sudbini metalnog grba sad napamet ne znam ništa, možda je u Guveru, u muzeju.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: kobler - 17.04.2019., 09:54:10
Možda je od interesa i ova kratka vijest, koja je uglavnom nepoznata: Upravitelj Trsatskog kaštela u doba kad je Artur postavljao natpis "Mir junaka" i gradio palaču "Decrevi" bio je Dragutin (Karl) Mezzorana, pomorski oficir, koji je potom iza 1889. prešao u civilnu plovidbu u državnoj kompaniji "Adria".
Ako se ne varam sin mu je bio Milivoj Mezzorana, nekadašnji direktor Sušačke gimnazije i prevodilac za "Otokara Keršovanija", koji je preveo "Ljubavnika lady Chaterley" (1956.), ali i Zane Graya (1961.).
Mezzoranina unuka bila je Milojka M., riječka "Anna Frank", koja je ostavila dnevnik pisan od 26. rujna do 24. prosinca 1943. godine s naknadno zapisanim nastavkom iz njemačkih logora na 127 strana!
Grob Milivojev, a vjerujem i njegovog oca Dragutina i kćeri Milojke je na Trsatu G-I-15.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: kobler - 17.04.2019., 10:17:12
No, za pokojnog Dragutina (Karla) vezano je još jedno i to veliko iznenađenje! U karlovačkim novinama "Svjetlo" osvanula je 1904. i ova vijest, da je na ovršnoj dražbi Trsat kupio "Josip Mezzorana". Ta osoba ili je bliski rod Dragutinov ili uopće ne postoji, već je greškom izvještača Dragutin pretvoren u Josipa!
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: ilirija - 17.04.2019., 10:18:24
Obitelj Mezzorana
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: kobler - 17.04.2019., 12:10:11
Svi su tu!! I Dragutin i Josip i Milivoj i Milojka!
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 01.05.2019., 21:06:48
Danas je Praznik rada, pa bi bilo u redu da objavim - tuđi rad jer ja ne volim uopće raditi, a pogotovo ne na praznik rada. Radi se o rezultatima istraživanja Nenada Labusa koji me je navedenim podacima, u najmanju ruku izNenadio. Naime, nekima od Vas je poznato da sam djetinjstvo proveo na Trsatu...

http://croinfo.net/forum051novi/index.php?topic=2071.msg51805#msg51805

...i onda pedesetak godina života svog proveo u uvjerenju kako mi je sve u vezi Trsatskog kaštela poznato.

Pa da se i Vi ne promišljate idućih pedesetak godina, otkrit ćemo Vam o čemu se radi (unaprijed se ispričavam onima kojima je to već poznato).

Dakle, za ove kamene lukove smještene na ulazu u perivoj (st.grč. Peribolos - ograda) Trsatskog kaštela oduvijek sam mislio da su novijeg doba, točnije da su iz vremena Emilijevog preuređenja kaštela.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 01.05.2019., 21:09:24
I da imaju samo ukrasnu funkciju. Međutim...
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 01.05.2019., 21:10:18
Detalj mape iz 1844. godine.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 01.05.2019., 21:11:27
Manzonijev akvarel iz 1828. prije restauracije kaštela.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 01.05.2019., 21:12:30
Manzonijeva veduta Rijeke 1837.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 01.05.2019., 21:13:58
Moja veduta
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 01.05.2019., 21:15:27
Tlocrt Trsatskog kaštela 1861.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 01.05.2019., 21:16:22
Početkom 20.st.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 01.05.2019., 21:17:12
Isto
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 01.05.2019., 21:18:28
Za vrijeme 1.sv. rata
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 01.05.2019., 21:19:43
Dakle, cijelo vrijeme mi je pred nosom. Ovu fotografiju imam već nekoliko godina u svojoj arhivi, ali tko gleda detalje.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 01.05.2019., 21:21:09
Pa mi je onaj tko gleda detalje prije par tjedana poslao ovu fotografiju
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 01.05.2019., 21:22:37
Ni to mi nije bilo dovoljno da skontam, pa mi je Labus poslao uvećani dio
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 01.05.2019., 21:24:33
I onda sam isprve skontao da gledam u nekakvu zgradu koja je bila smještena na današnjem ulazu u perivoj kaštela te da su današnja dva kamena luka u stvari ostaci te zgrade.

Ovo je nekoliko godina nakon ove gornje fotografije, vjerovatno nakon 1930 - tih jer se vidi kako je krov zgrade propao, kao i na ulaznoj i okrugloj kuli kaštela.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 01.05.2019., 21:34:06
Evo što Labus kaže o toj zgradi:

"U trenutku kada Laval Nugent kupuje kaštel, posjed obuhvaća i dio okolnog prostora, zasađenog voćkama i murvama, no nedostaje pristup cjelini s južne strane te stambena građevina, što je sudeći po pismima Ljudevita Andrije Adamića iz 1825. godine ispravljeno kupovinom okolnih terena te dvije kućice na uglu između zidarskog majstora i župnika s ciljem oformiti „prikladan ulaz u kaštel“ i „napraviti boravište.“
Najraniji spomen o postojanju kuće Decrevi kao sjedišta obitelji Nugent, smještene istočno od kaštela, na rubu posjeda i nadomak glavnog ulaza u kompleks, nalazimo 1863. od Emily Anne, vikontese Strangford, koja je bila kći admirala i stručnjaka za hidrografiju Sir Francisa Beauforta. Po udaji za lorda Strangforda krenula je na putovanje duž istočne obale Jadrana, o čemu je objavila i istoimenu knjigu u kojoj se osvrnula pogrdno na obnovljeni kaštel na Trsatu. Tada je spomenula i „kućicu“ Decrevi
nedaleko kaštela koja se sastojala od pet ili šest zbijenih prostorija.

Ipak, taj spomen mogao bi se odnositi na zgradu lijevo od današnjeg ulaza u kompleks kaštela (Decrevi je desno), poznatu pod nazivom konjušnica, a koja je izgorjela u II. svj. ratu. Naime, spomen „pet-šest zbijenih prostorija“ nikako ne odgovara palači Decrevi, koja ih ima 15-tak, a posve odgovara već spomenutoj zgradi. Nadalje, teško da bi o tek sagrađenoj kući govorila a da ne spomene kako je tek sagrađena. I vremenski period njene posjete govori tome u prilog, jer je Trsat posjetila nekoliko mjeseci iza
Lavalove smrti 1862. ili 1863. dok će palača Decrevi biti u gradnji tek oko 1870.

Arthur Nugent daje sagraditi palaču Decrevi , spajanjem po svoj prilici triju postojećih objekata s kraja XVIII. stoljeća. Nije sačuvana, ili barem nije poznata nikakva dokumentacija u vezi nastanka te zgrade. U literaturi čak postoji i mišljenje kako je zgradu zamislio ili čak
gradnju započeo još Arthurov otac (Laval), a da ju je Arthur završio između 1870. i 1879."


Prema tome, Labus nam otkriva da unatoč uvriježenom mišljenju kako je Laval Nugent izgradio palaču Decrevi i odlučio na zabat postaviti kameni reljef s isklesanim motivima vlastitog grba, to je uradio njegov sin Arthur.

Što se tiče konjušnice ili štale, kao i kuće s vrtom ili voćnjakom u nastavku za koju pretpostavljam da je imala stambenu svrhu, (možda i za samog Lavala kada bi došao u posjet svom imanju).
Ostaje pitanje da li je Arthurovo djelo i izgradnja kamenih lukova na ulazu u konjušnicu i malo dvorište?

Uglavnom, ovako je to izbliza izgledalo tridesetak godina nakon što se uselila Anna Nugent.

Svako toliko me štrecne u kičmi jer mi se pričini kao da ju vidim i na donjoj, novoj fotografiji :15

Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 01.05.2019., 21:36:04
I ovako :p015



Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 01.05.2019., 21:38:31
Na ovoj slici iz 1910. se vidi kako se već tada oko palače Decrevi motala Trsatska glazba. Snimljeni su kraj stepeništa koje je vodilo na pješački put prema kaštelu :c050
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 01.05.2019., 21:43:10
1946. prijedlog otvaranja kredita za nužne radove, iz fundusa PPMHP

U točci 14/ prijedloga predviđa se uredjenje glavnog puta i okoliša od muzejskog dvorišta do gradine,
a u Obrazloženju kaže se:
"Dosele nije postojao uredjen direktan put od muzejske zgrade do gradine, pa je sada projektiran i nalazi se u početnoj fazi izgradnje. Nužno je stoga da se dovrši i uredi. U tu svrhu valja usjeći teren 4m duboko, te sazidati potporni zid sa nagibom za osiguranje od
rušenja materijala, pa nabiti i posipati sam put pješčanikom. Potom potrebno je odstranjenje materijala bivše štale, koji se nalazi uz taj put do graničnog zida (oko 20m x 6m) te nivelirati teren u svrhu uredjenja parka.
U radovima obnove palače i njenog prilagođavanja za smještaj Gradskog muzeja Sušaka, obnovljeno je krovište i uklonjen je timpan s bračnim grbom feldmaršala Lavala Nugenta i Giovanne Riario-Sforza, koji je danas postavljen na zid koji spaja ulaznu i izložbenu
kulu."

Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 01.05.2019., 21:45:43
1959.

Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 01.05.2019., 21:46:49
Usporedna
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 01.05.2019., 21:48:19
Ove kamenice za vodu su naknadno ugrađene u zid malog dvorišta i skoro potpuno uništene, a ne znamo odakle su i čemu su služile.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 01.05.2019., 21:50:00
Vidi se i zazidan otvor u dvorišnom zidu, a skroz desno ostatak istočnog zida nekadašnje stambene zgrade.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 01.05.2019., 21:53:24
Ova kamenica je u najboljem stanju, za sad :o090
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 01.05.2019., 21:55:06
Na putu kroz nekadašnju zgradu nailazimo na žalosne ostatke pokrova i sarkofaga Lavala i Giovanne :facepalm
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 01.05.2019., 21:56:01
A priroda čini svoje
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 01.05.2019., 21:57:51
...
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 01.05.2019., 22:01:33
Kad više ne sudjelujem u natječaju za fotku mjeseca
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 01.05.2019., 22:03:37
Havs Antonich 1678.
 
Trsatski župnik Nikola Antonić koji je 1660.godine produljio crkvu Sv. Jurja, a 1678. je opremio s prvim ispovjedaonicama i propovjedaonicom.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 01.05.2019., 22:05:09
I za kraj, nisam ništa napisao o ovom trećem kamenom luku koji danas služi kao glavni ulaz u kompleks Trsatskog kaštela. Mišljenja sam da je izgrađen istovremeno kad i ostali, ali je imao samo ukrasnu svrhu ili se odustalo iz nekog razloga da to bude kolni ulaz. Pretpostavljam da su Paronuzzi ili Arthur izgradnjom tih monumentalnih kamenih lukova htjeli na neki način sakriti obične ulaze u malo dvorište  i konjušnicu, dajući aluziju trijumfalnog luka na putu prema kaštelu.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 01.05.2019., 22:06:14
Ovako je to izgledalo oko 1930. godine.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 01.05.2019., 22:09:06
I to bi bio kraj nepoznatim i manje poznatim tajnama Trsatskog kaštela :kap

Šalim se, naravno da to nije kraj. U slijedećem nastavku čitajte misteriju zvanu
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: milić - 02.05.2019., 08:56:24
U slijedećem nastavku čitajte misteriju zvanu     :popcorn
Stvarno si Prvi maj proveo svečano i radno. :p015
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: kobler - 03.05.2019., 12:47:54
Možda bi se u ovom času uklopio spis iz ostavine Ane Nugent u riječkom arhivu, koji govori (mada mutno) o požaru te kuće:
Citat:
U odgovoru na vaš dopis Pe.St.F.3915 / 43 25. lipnja 1943.-XXI.
Ostavinska rasprava u smrti Anne Nugent umrle 4/9-1941 u bolnici u Sušaku određena je i presuđena nasljednicima koje je zastupao dr. Košak Julije advokat iz Sušaka.
Umrlica Ane Nugent, kako je proizlazi iz spisa primljena je na ovom sudu dana 6/9-1941 i odmah su izdane upute kako bi se sačuvala baština kako slijedi iz zapisnika od 4 / 9-1941 sastavljenom na Trsatu u ulici Eugenio di Savoia, tj. u kaštelu. Svi objekti koji su pronađeni u Dvorcu opisani su odmah, a popis se nalazi u spisima. Sud je dao zapečatiti prostorije u skladu s važećim zakonima.
Pismom od 18. rujna 1941. policijski je komesarijat u Sušaku obaviješten da je sudsko povjerenstvo utvrdilo da je Kaštel Trsat u pretjeranom neredu.

O ovim činjenicama izvješteni su pred ovim sudom nasljednici pogotovo gosp. Walauschek koji se javio nekoliko mjeseci nakon Nugentove.
Svi dokumenti koji su bili važni sudu kako bi se utvrdili nasljednici su 23/9-1941. godine preuzeti na čuvanje kod suda kao što proizlazi iz zapisnika od 23/09-1941.
Pisma i obiteljske fotografije nalazile su se u drvenoj kutiji u kaštelu u prostoriji gdje su čuvani i svi ostali manje važni predmeti.
Kao što proizlazi iz zapisnika od 3 / 2-1942, prostorije u kaštelu su otvorile na silu nepoznate osobe, a policijska postaja Sušak obaviještena je pismom dd.7 / 2-1942.
Izvješćem od 13/8-1942. o čuvar kaštela Ernesta Maragonija, po nalogu nadležnih vojnih vlasti u kaštel je smješteno 300 vojnika.
U noći 15. ožujka 1943. izbio je požar u kući u kaštelu. U ovoj kući bili su zatvoreni manje važni predmeti i kutija s prepiskom i obiteljskim fotografijama.
Ostali stvari od veće povijesne važnosti pohranjeni su na početku u općinskom muzeju gdje su i danas. Za predmete pohranjene i čuvane u općinskom muzeju Sušak napravljen je popis koji se nalazi u sudskim spisima.
Iz navedenog je vidljivo da je ovaj sud poduzeo svu predostrožnost i brigu neophodnu za osiguranje nasljedstva.
Ne odgovaraju istini izjave nasljednika Llewelina i Wichelmine Walauschek da su neki spisi i fotografije isl. spaljeni, prema saznanjima Općine Sušak.
Kao što se vidi, sud u biti pere ruke, sve je u spisima i zapisnicima, a što nije, nije se niti dogodilo!
Još je zgodan detalj: Obiteljsku prepisku i fotografije (avaj!) kao manje važne stavljaju u kutiju, a onda su izdvojili dokumente važne za utvrđivanje prava nasljedstva, pa im poslije Wallauschek dostavlja svoju verziju rodoslova, jer oni nemaju ništa! Pravnici su uvijek bili cvijeće ljudskog roda!!!
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: kobler - 03.05.2019., 23:48:03
Evo i popisa u  zapisniku. Malo je poduži, pa će ići u tri-četiri nastavka:

Citat:
ZAPISNIK
sastavljen na licu mjesta u Trsatu Via Eugenio di Savoia.
dana 4. rujna 1941.

Od nasljednika: nitko
Od strane suda:
Janko Štefanac pristav pom. ureda
Olenković Dr. Fedor sud. pripravnik
Richtmann Dr. Milena advokat. pripravnik

Početak radnje u 3 sata po podne.

Predmet
jest popis zaostavštine i sastav smrtovnice iza pok. Nugent grofice Ane iz Trsata koja je umrla danas u 6 sati prije podne, određen zaključkom od 4. rujna 1941. broj 1 –R – 457 /41 -1.
Prijavitelj smrti Gradsko poglavarstvo u Sušaku, po savjetniku Cuculić Justinu telefonski je obaviješteno o današnjem uredovanju.
Nasljednici nisu mogli biti obavješteni, jer su nepoznati.
Pošto se predmnijeva, da je iza pok. Nugent grofice Ane ostalo predmeta historičke vrijednosti to jepotrebno da ovom uredovanju prisustvuje više službenih lica.
Sudbeni izaslanik je zamolio sudskog prislušnika Olenković Dra. Fedora i advokat. pripravnika Richtmann Dr. Milenu, da uredovanju prisustvuju što su oni i učinili.
Došavši na lice mjesta nije službeni izaslanik našao kućepaziteljice Barašić Francike u koje su se nalazili ključevi stana. Zapitana u istoj kući se nalazeća stanarka Fligel Ida za kuće paziteljicu izjavila je, da je odsutna u Sušaku, a u stan pokojnice, se može ući i kroz njezinu kuhinju, jer su iza ove kuhinje dvoja vrata koja vode u taj stan samo pritvorena i špagom odnosno žicom privezana.
Kroz ova jedna vrata ušli su službenici suda u stan pokojnice koji sastoji iz prizemlja sa 7 prostorija i jednog sprata sa 6 prostorija.
Sve sobe nadjene su u najvećem neredu. Na prvi pogled vidi se, da je netko cijeli stan pretražio jer su posteljina, razne krpe, knjige i papiri razbacani po sobama i hodnicima, svi ormari-širom otvoreni, ladice stolova, niskih ormra i noćnih ormarića pootvorani i ostavljeni otvoreni, čak i peći su otvorene, kao i vratašca za čišćenje dimnjaka.
Sve sobe su pregledane i nigdje se nije pronašlo gotovog novca, dragocjenosti i vrijednosni papira. - Nakon toga se je počelo sa radom i to najprije u sobi koja je služila svojedobno za dvoranu gdje se nalaze stvari od historičke vrijednosti. – Pošto je i u ovoj sobi sve pobacano i razbacano to se je moralo uzeti dvije radnice koje će ove stvari izvlačiti i slagati po vrstama i po uputi sudbenog izaslanika. -
Ovaj posao trajao je cijelo poslije podne t. j. od 3 - 6.30 sati. –
Međutim stigla je kuće paziteljica Francika Barašić koja je predala 4 ključa od lokala kojima su zaključana vrata izvana. –
Pošto je vrijeme poodmaklo to su sva vrata i prizemni prozori zaključani, prevučeni špagom i proviđeni sudbenim pečatom.
Prije odlaska sa lica mjesta obišao je sudbeni izaslanik sa ostalim članovima suda cijeli grad Trsat (gradinu) i sve stanare koji se nalaze u zgradama Trsat grada, a to su sljedeći:
    1) Baratić Francika u istoj zgradi gdje je stanovala pokojnica;
    2) Fligel Viktor u istoj zgradi gdje je stanovala pokojnica;
    3) Marinić Marija u istoj zgradi gdje je stanovala pokojnica;
    4) Rekar Josip u posebnoj zgradi.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: kobler - 03.05.2019., 23:49:10
Citat:
U smislu §. 41 V. p. povjerava se Rekar Josipu da pazi na posjed i predmete pripadajuće zaostavštini podotovo one koje se nisu mogle staviti u zatvorene prostorije, da čuva šumu nalazeću se unutar gradskih zidina i da produži ubiranje ulaznine za pregled grada po strancima kako je to i do sada činio. -
Kod istoga pronađena gotovina od Lit. 140 – slovima Lira jedna stotina četrdeset preuzeta je po sudbenom izaslaniku. –
Današnje uredovanje zaključeno je u 7 sati po podne time, da će se nastaviti sutra u 3 sata po podne i slijedećih dana. –
Dovršeno.
J(anko) Štefanac

Nastavljeno na licu mjesta u Trsatu dana 5. rujna 1941
Prisutni kao gore.
Početak u 3 sata po podne.
Nakon što su pečati na vratima pronadjeni neoštećeni budu prostorije stana otvorene, sobe pregledane i sastavljen sljedeći

Popis zaostavštine
I. Soba /Muzej/
1. Jedna velika drvena izrezbarena vrata
2. jedan starinski top i lafeta
3. Jedan drveni krevet s madracom i četiri drvena nepotpuna kreveta,
4. Jedan potpuno neuporabivi cymbal, bez žica
5. Dva sjedala u obliku dva sastavljena plišana jastuka, te jedan plišani jastuk za pod,
6. Jedna pletena zatvorena košara sa starim odijelima,
7. Jedan drveni veliki kovčeg s krpama i konjskom strunom,
[str. 2]
8. jedna plišana zelena naslonjača i jedna plišana stolica, jedna drvena stolica sa slamom i visokom naslonjačem, jedna starinska stolica od crnog drvas presvučena zelenim suknom te jedna ista stolicarazbijena.
9. devet drvenih izrezbarenih stolica (tamo smeđe drvo) od kojih dvije nepotpune i polomljene.
10. jedan mali drveni ormarić (noćni).
11. jedan obični drveni ormar. U ormaru 1 ružičasti zemljani vrč, jedan stakleni poklopac, 9 staklenih boca, jedna limena posuda te nešto kuhinjskog pololomljenog suđa.
12. donji dio jedna velika kredenca.
13. kostur jednog divana.
14. tri drvena stola.
15. jedno veliko zidno ogledalo.
16. jedno drveno podnožje iz tamnog drva, sve izrezbareno.
17. jedno brončano muško poprsje, dva mramorna muška poprsja i dva mramorna ženska poprsja.
18. dvsa drvena kipa (crno drvo) muški lik. Oba kipa polomljena i nepotpuna.
19. jedan tamno oličeni starinski sanduk s figurama.
20. jedan crni drveni stolić bez ploče.
21. jedan veliki metalni tanjur sav izrađen (starinski).
22. dvadeset devet izrezbarenih drvenih komada (sve polomljeni komadi).
23. drveni stalak za uru bez stroja.
24. drvena figura (dva orla s polomljenim krilima) svijetlo drvo.
25. drveni izrezbareni zidni tanjur.
26. dvije oštećene drvene figure (orlovi) polomljene.
27. jedna drvena rezbarena vješalica (tamno drvo).
28. jedno malo drveno postolje u obliku sandučića (rezbarija).
29. jedna mesingana posuda.
30. sedam raznih željeznih predmeta starih, jedan šiljak od koplja.
31. jedan željezni starinski luster.
32. jedna željezna otkinuta ptičja noga, jedan limeni fenjer sa staklom, jedan bakreni kotao, jedan fragment glave od željeza.
33. jedan zidni drveni stalak (rezbarija).
34. jedan veliki metalni lonac na lavljim nogama.
35. jedan veliki drveni poklopac, vjerojatno od sanduka (rezbarija).
36. jedna igra na drvenom stalku - pokvareno.
37. jedna misna kasula sa stolom te jedan bijeli krstki ksput od čoje i jedan crni šešir.
38. jedno malo zidno zrcalo s drvenim okvirom (polomljeno).
39. jedan željezni krilati zmaj na dugoj ručki.
40. dvije stare šivače mašine.
41. jedan kutni drveni stalak sa stalažicom.
42. jedan drveni stalak (obični) za zrcalo bez zrcala.
43. jedna vreća s morskom travom.
44. tri pozlaćena dijela jedne konzole.
45. dvije sjedalice od majolike (dvije crnačke figure).
46. jedna velika drvena lepeza.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: kobler - 03.05.2019., 23:50:07
Citat:
47. na crnome stolu uza zid jedna drvena ploča na kojoj se nalazi dio [str. 3] žičane košulje, dva metalna sviječnjaka od glasovira te jedna dugačka puška kremenjača, sedam sabalja starih od kojih su pet u toku, četire zahrđale bajonete i dva toka.
48. na stolu pored stola s oružjem četiri stare kacige talijanske vojske, dve poderane kape talijanske vojske, dva šaržera sa šest puščanih metaka, jedan austrijski port-epee, dva štapića za čembalo, jedan rog, jedan bubnjić, jedna teška brončana tintarnica, jedan tanjur u obliku ribe (mali), jedna kobalt-plava posuda (sastoji se od dvije zdjele), jedna drvena kutija za šivači pribor, tri razna ukrasa (majolika) figure zmajeva, jedan drveni životinjski kip (mali), četiri starinska tanjura, polomljena, dve zidne ukrasne ploče od majolike, dve male zemljane bijele ploče, tri uljanice (bakarne), jedn bakarni sviječnjak.
49. na improviziranom stolu kraj peći: dvije stare kožnate kutije od kojih jedna bez poklopca, jedna limena kaciga, dva stara ruksaka i dio konjske orme; ispod stola: jedno zrcalo zidno u pozlačenom okviru, jedan veliki plosnati okrugli kamen, jedan rasklimani okvir, hrpa ploča od škriljevca.
50. na malome stoliću u sred dvorane, neuporabive sitnice: posjetnice, fotografije, znakovi, ovalna drvena podloga za sliku, jedna mala i jedna velika staklena obična tintarnica, zahrđala željezna kutija, jedan željezni prosti svječnjak, mjedena plaketa orla, dvije crne papirnate lepeze, dva crkvena purifikatorija, jedan mjedeni krst sakristom, jedna kutija od dopisnica koja sadržava bezvrijedan nakit.
51. na divanu uz vrata: jedan komad bijelog mramora, jedna nepotpuna roleta, jedan mali porculanski tanjurić, četiri savinute staklene posude, jedan drveni lončić, polovina kutije za šešir, jedan drveni zidni stalak, jedna drvena kugla, jedna polomljena od majolike, jedna ogrlica za psa.
 52. na donjem dijelu drvene kredence nalaze se: dva prazna drvena okvira, jedan drveni tanjurić crno bojadisan, dva ovalna pozlaćena okvira, u jednome se nalaze razne sitnice (puceta), jedan masivni metalni tanjur za voće na visokom stalku, dvije papučice jedna od alabastra, a jedna od željeza, jedan stakleni poklopac za dozu, jedna drvena čaša, jedna starinska kutija za cigarete, deset fotografija u okviru i dvije fotografije bez okvira, jedna slika na kartonu (reprodukcija u bojama), jedna uljena slika na platnu bez okvira. Razni dopisi banaka na ime Jurković. Pored zida uz kredencu nalazi se oko jedan m2 debelog stakla i tri željezne šipke.
53. slike na zidu:
a) veliki uljeni portret, predstavlja časnika u austrijskoj generalskoj odori;
b) portret, muškarac u crvenom plaštu;
c) litografija grada Rijeke;
d) jedan akvarel, crkva sv. Martina na Bledu;
e) jedan portret dama u crnom;
f) jedan manji ženski portret u izrezbarenom okviru;
g) jedna litografija poljskog kralja Augusta;
h) fotografija carice Elizabete;
i) jedna manja obiteljska fotigrafija;
j) jedna velika fotografija g. Jurkovića (poprsje);
[str. 4]
k) uljeni portret stare gospođe;
l) uljena slika na drvu religiozni motiv;
m) ženski portret u crvenoj haljini;
n) slika (reprodukcija) Marije poljske kraljice;
o) muški portret, časnik u plavoj austrijskoj generalskoj uniformi;
p) tri velika na platnu slikana grba;
r) jedna drvena lavlja glava;
s) tri zidna uresa od majolike od kojih su dva u obliku ploča;
54. na stolu s oružjem nalaze se: četiri fotografije i jedna slika akvarel, sve u okvirima, jedan uokvireni brzojav;
55. jedan mali kip spavajućeg djeteta;
56. jedan brončani tanjur;
57. jedan kovčeg s raznim knjigama zepečaćeni i proviđen sudskim pečatom;
58. jedan kovčeg s raznim dokumentima proviđen sudskim pečatom;
59. jedan okvir s papinom posvetom;
60. jedna mala slika (Ciganka);
61. jedna slika "Šuma";
II. soba na spratu
62. jedna prazna košara
63. jedan poderani otoman;
64. jedan stol četverouglasti;
65. jedan ormar s četiri ladice (boto);
66. šest ladica od ormara (boro);
67. pet stolica potrganih;
68. jedan krevet u komadima;
69. jedan okvir za zidnu uru;
70. tri okvira bez slika;
71. jedna vješalica za odjela;
72. jedan stalak za kišobrane;
73. tri štapa (štange) karniše;
74. razne krpe i papiri razbacani po sobi;
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: kobler - 03.05.2019., 23:50:51
Citat:
III. soba na spratu
75. jedan drveni sanduk prazan;
76. jedan poderani stari kanape;
77. dva okvira bez slika;
78. jedan manji sanduj;
79. jedna stalažica za knjige;
80. jedan stol (daska) sa gvozdenim nogama;
81. dvije ladice od stola;
82. pet starih poderanih slika;
83. jedan ormarić s ladicama;
IV. soba na spratu
84. jedan okovani kovčeg s krpama i pet manjih slika;
85. jedan prazan kovčeg okvan;
86. jedna košara okrugla s raznim papirima i fotografijama;
87. jedan okvir bez slike;
88. jedno zrcalo na zidu;
89. jedan mali sanduk prazan;
[str. 5]
90. jedna kutija za jedaći pribor;
91. jedna kutija puna privatnih listova starih;
92. jedna stalažica;
93. jedna zastava na štapu (Engledka);
94. dvije ploče od mramora;
95. trinaest praznih flaša;
V. soba na spratu
96. jedan sanduk pun krpa;
97. jedan noćni ormarić;
98. dva željezna kreveta;
99. jedan kožnati kovčeg;
100. jedan ormar (boro) sa šest ladica;
101. jedan ornarić;
102. jedan mlinac za kavu;
103. jedan stari umivaonik;
104. jedan ormar dvokrilni;
105. jedan stol četverouglasti;
106. jedna pletena košara puna krpa;
107. devet gramofonskih ploča;
108. jedno raspelo;
109. jedna slika (Crnac);
VI. soba na spratu
110. jedan ormar jednokrilni;
111. jedan ormar (boro) sa tri ladice bez ladica;
112. trinaest ploča gramofonskih;
113. jedan noćni ormarić;
114. jedan umivaonik;
115. jedna stalažica za knjige;
116. jedna dječja kolica;
117. jedna krojačka pupa;
118. jedan stalak za šivači stroj;
119. jedan dugački divan uza zid;
120. jedan željezni krevet;
121. dva mala stolića za šivanje;
122. jedan divan razlupan i razbacan po tlu;
123. jedan kasun od lima;
[/size]
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: kobler - 03.05.2019., 23:55:20
Citat:
VII. sobica kraj kuhinje na spratu
124. jedan stari željezni krevet sa štramacom;
125. jedan ormarić;
126. dvije daske za miješanje tijesta;
127. jedan kup spletene morske trave;
128. jedna daska;
129. jedna stalaža s raznim starim suđem i flašama;
130. jedna peć okrugla u hodniku kraj kuhinje Fligel stanarke;
131. jedan kanape stari u kuhinji Fligel;
132. jedan stol od mekog drva u kuhinji Fligel;
U hodniku na spratu
133. tri stara ormara (boro);
[str. 6]
134. jedna vreća perja;
135. tri ormarića;
136. jedna stalaža;
137. jedan kovčeg veliki;
138. dva sanduka puna smeća;
I. soba prizemno, u sredini kuće
139. jedan veliki okovani kovčeg;
140. jedan kanape;
141. jedan stari gramofon u komadima;
142. jedan stol četverouglasti;
143. jedan stari kanape;
144. jedna pletena košara prazna;
145. jedan mali ormarič;
146. jedna limena kanta;
147. jedna vješačica za odjela;
148. hedna taška od platna;
149. dva jastuka;
II. soba prizemno, desno
150. jedan dvokrilni ormar;
151. jedan ormar (boro) s pet ladica;
152. jedan stol od mekog drva;
153. jedan dvokrilni ormar s ladicom odozgora;
154. jedan ormarić s četiri ladice;
155. dva velika sanduka;
156. dva noćna ormarića;
157. jedan okovani kovčeg;
158. jedna mala peć gvozdena;
159. jedan mali stolić;
160. jedna stolica;
III. soba prizemno, desno
161. jedan željezni krevet;
162. jedan kovčeg;
163. jedan stol četverouglasti;
164. jedan univaonik;
165. jedan sanduk;
166. jedan mali stolić;
167. jedna stalažica;
168. jedna pletena košara;
169. jedna zidana peć;
IV. sobica prizemno, lijevo
170. razne stare posude, otpaci okvira, dasaka i starih krpa;
V. soba prizemno na kraju.
171. jedna peć (kozica);
172. dva kreveta drvena;
173. jedna stolica;
174. jedan željezni umivaonik;
175. jedan kanape stari;
176. jedan sanduk prazan;
177. jedan stolić mali;
[str. 7]
178. jedan kovčeg prazan;
VI. soba otraga prizemno lijevo
179. jedan veliki okovani kovčeg;
180. četiri sanduka raznih spisa i knjiga;
181. razbacani sanduci papiri i krpe;
182. pedeset komada željeznih šipaka;
U dvorištu
183. jedan brončani zmaj;
184. jedna barka "Monte Cristo";
185. jedan kup žlijebaca;
186. jedan ormar ledenica;
187. jedan kameni lav venecijanski;
U šupi
188. dvoja kolica (tačke);
189. jedan sanduk pun željeznih lanaca;
190. sedam praznih sanduka;
191. jedna polupana kolica;
192. tri okvira vrata;
193. jedno bure (kaca);
194. jedne drvene lojtre;
195. jedna dugačka klupa;
196. jedan kup crijepa (oko sto trideset komada);
197. tri jelove grede (šest i pol metara duge);
U grobnici
198. jedna klupa naslonjača;
199. jedno veliko raspelo;
200. jedan kip (sv. Anton);
201. jedan kup žlijebaca;
202. jedna jelova greda (devet m. duga), nalazi se na kuli;
Drugih pokretnih stvari nije se pronašlo.
Kod Rekar Josipa pronađena svota od Lit. 140 slovima Lira sto četrdeset predaje se sudu. Ispod jedne stare knjige pronađena je jedna novčanica od din. 100 u papiru koja se kao bezvrijedna prilaže ovome spisu.
Radnice Dobrila Nevina i Marinović Fana iz Trsata traže da im se dopita za njihov rad kroz tri dana svakoj Lit. 60.
Rekar Josip upućen je da ubranu stanarinu kao i drugi dohodak predaje svakog mjeseca kod ovog suda.
Gornje uredovanje obavljeno je kroz pet dana i to 4, 5, 6, 9 i 10. rujna 1941. god. od 3-7 sati po podne.
Zaključeno i potpisano
(Štefanac s. r.)         (Dr. Milena Rihtman)
                                (Olenković)
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: kobler - 04.05.2019., 09:44:43
Saga se nastavlja 30. XII. 1941.:
Citat:
Br. 55
O.197/41-38

Zapisnik
Od 30. prosinca 1941.
Sastavljen na licu mjesta u Trsatu (Stari grad)
Prisutni:
Od strane suda:
Lipovac Dr. Vladimir sudac
Štefanac Janko zapisničar

Na prijavu Gradskog poglavarstva u Sušaku odredio je sreski sud zaključkom od 30./XII 1941. O.197/41 očevid na licu mjesta u Trsatu radi ustanovljenja štete i zabrane daljnjeg sječenja i krađe drveća na posjedu ost. pok. Nugent grofice Ane iz Trsata.
Potpisani sudac s ovosudnim pristavom pom. ureda Štefanac Jankom došavši na lice mjesta obišao je je cijeli posjed i ustanovio sljedeće:
U gornjem rubu šume posjećeno je što debljih što tanjih stabala oko 60, a uzduž zida lijevo oko 20 stabala, dok je u sredini šume posjećeno i nestalo oko desetak tanjih stabala.
Zid koji dolazi desno od starog grada u većem dijelu je porušen, kao i zid iznad rječine. Vrata koja vode u grad sa jugozapadne strane porušena su. – Sa svih strana može se ulaziti na posjed gore spomenute ostavine. – Opaženo je da se djeca igraju i skrivaju po šumi i oko zidina grada. –
Na zgradi gdje se nalaze predmeti i stvari ostavine nadjen je prozor otvoren, a tamo gdje su pohranjene stvari umjetničke vrijednosti otvorena su nutarnja vrata koja su bila providjena pečatom.-
Dobivena je impresija da sadašnji upravitelj Rekar Josip ne vodi nikakovu brigu oko čuvanja imovine pak bi se imalo zamoliti gradsko poglavarstvo da sa svoje strane učini prijedlog kako bi se očuvala imovina ove ostavine.-
Dovršeno.

Lipovac V(ladimir)   Štefanac (Janko)
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: kobler - 04.05.2019., 09:52:21
Nastavlja se u veljači 1942.:
Citat:
Br. 67
O.197/41-50
Ureda radi.

Zapisnik
od 3. veljače 1942.
Sastavljen na licu mjesta u Trsatu (Stari grad) u ost.
stvari iza pok. Nugent Ane iz Trsata usljed ovosud. zaključka
od 29/I. 1942. O.197/41-46

Prisutni:
Lipovac Dr. Vladimir sudac
Štefanac Janko zapisničar
Mateljan Ivan činovnik grad. poglavarstva upravitelj ostavine.
Sudbeni izaslanik stigao je u određeni sat na lice mjesta u Trsatu gdje je našao imenovanog upravitelja Mateljan Ivana. – Sa upraviteljem i zapisničarom Štefanac Jankom uputio se je sud. izaslanik ponajprije u dolnje prostorije zgrade koja se nalazi ispred starog grada. Glavna vrata – prizemno nadjena su otvorena, špag i pečat raskinut. Lijevo od ovih vrata iz vana opaženo je odmah da je jedno krilo prozora otvoreno. Vrata koja vode iz dolnjih prostorija u gornje nadjena su širom otvorena i pečat rastrgan. – U dolnjim prostorijama nije se moglo ustanoviti da bi što manjkalo, a stvari koje se ovdje nalaze skoro su bez ikakove vrijednosti. –
Nakon toga uputio se je sud. izaslanik u gornje prostorije gdje je našao vrata dvorane širom otvorena i pečat pokidan, vanjska drvena vrata na kojima je bio lokot samo pritvorena, a lokot odključan. –
Čim se je stupilo u dvoranu, na prvi pogled vidilo se, da je ovdje netko ./ . provalio i pokrao mnogo stvari. – One stvari koje se još u dvorani nalaze razbacane su tako da se odmah ne može ustanoviti koji predmeti manjkaju. – Odnešene su mramorna i brončana poprsja, izvađene slike iz okvira i odnešene, dugačka puška kremenjača takodjer je nestala.
Ključevi zgrade predani su novoimenovanom upravitelju Mateljan Ivanu čime je isti uveden u posjed ostavine pok. Ane grofice Nugent.
Još je pregledan stari grad i šuma oko grada, pa je ustanovljeno da je šuma dosta sječena i zidovi oko šume i grada porušeni. Konstatira se nadalje da je kao interesirani promatrač sa strane gradske općine u Sušaku prisustvovao g. Justin Cuculić finans. savjetnik. –
Kako sama grad. općina obzirom na historijsku važnost Trsat grada za grad Sušak imade interesa da se sačuvaju rijedki predmeti od historičkog značaja predložio je g. Cuculić, da se takovi predmeti i koji se još u gradu nalaze nakon izbora po profesoru Svešku o grad. trošku smjeste na sigurno mjesto – jer se usljed derutnog stanja prostorija u kojim se nalaze inače od provala gotovo ne mogu sačuvati.
Ovom je predlogu sa strane uredjujućeg suca udovoljeno i odredjeno da se uredovanje ./. u predloženu svrhu nastavi na dan 5/II. 1942 u 4 sata po podne. –
Upravitelju ostavine nisu mogli biti predani pojedinačno predmeti koji se nalaze u samoj zgradi ostavine prema inventaru koji je sačinjen, jer je to obzirom na izvršenu provalu i poodmaklo vrijeme uredovanja bilo nemoguće. –
Nakon što budu pojedine stvari sklonjene na sigurno mjesto u svrhu čuvanja predati će se cijela ostavina i u pogledu pokretnih stvari koje će se još ostaviti u samoj zgradi upravitelju.
Dovršeno u 6 sati po podne.

Štefanac m.p.   Lipovac m.p.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: zokxy - 04.05.2019., 09:55:33
Da ovome na brzinu pridodam i ovaj moj uradak:

http://www.croinfo.net/nepoznata-rijeka/8089-smrt-grofice-ane-nugent-1941-posljednje-gospodarice-trsatske-gradine-i-to-se-nakon-toga-zbivalo-i-dio



Naravno, drugi dio nisam nikad napisao  :facepalm
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: kobler - 04.05.2019., 09:59:32
U međuvremenu sud sutradan šalje policiji hitne dopise:
Citat:
O – 197/41
COMMISSARIATO CIVILE
Sušak
Dana 4/9.1941 godine umrla je u Sušaku Ana grofica Nugent vlasnica Trsat Grada.
Ovaj sud je obavio inventuru i zapečatio sve prostorije u kojima je imenovana grofica živila.
Već prigodom prvoga uredovanja utvrdjeno je, da je za vrijeme izbivanja grofice u bolnici kroz nekih 15 dana, grad bio bez ikakova nadzora. U to vrijeme po nepoznatim počiniteljima opljačkane su prostorije u kojima je grofica boravila jer je sudbeno izaslanstvo naišlo na tragove nasilnog otvaranja vrata, ormara i ladice.
Nalaz suda prigodom prvog uredovanja bio je neopisiv.
Ostavinska rasprava iza gornje pokojnice nalazi se u toku. -
Sud do danas medjutim nije mogao pronaći bilo kakovu oporuku ili koje drugo očitovanje posljednje raspoložbe, novijega datuma, iza pok. grofice. Sudu je jedino poznato, da se u posjedu jednog navodnog testamenta grofičina nalazi njena sestra u Beču Wallauschek Wilhelmina. Medjutim istinitost i valjanost navodnog testamenta nije po sudu utvrdjena.
Prigodom uredovanja od 3/2. ov. god. sudbeno izaslanstvo je ustanovilo, da je nakon što su prostorije bile zapečačene po sudu provaljeno u Grad i da su pečati pokidani. -
Koliko je bilo moguće kod brzoga pregleda utvrditi odneseni su tom prilikom razni predmeti, a naročito oni koji se odnose na grofove Nugent. (Slike, grbovi i sl.). Obzirom na ovu činjenicu predpostavlja se da bi provala mogla biti učinjenia po narudžbi. -
Grad Trsat imade historijsku važnost i za sam Sušak pa je sud mišljenja da bi se u interesu samoga Grada imale historijske vrijednosti koje se u Gradu još nalaze sačuvati. -
Ostavina grofice Nugent nije još dovršena. Od presumtivnih nasljednika poznat je samo jedan. Prema tome se neće moći načelno govoriti u ovom slučaju o kaduciranonoj ostavini.
Medjutim postoji mogućnost da grad Sušak - baš radi historijske važnosti Trsata - dodje u priliku, da taj Grad kupi od nasljednika ili drugim načinom dodje u njegov posjed i vlasništvo. -
Da se potpuno ne unište predmeti koji se na tu historiju grada odnose, ovaj sud drži, da bi grad Sušak sa svoje strane pomogao da se ti predmeti sačuvaju. –
U tu svrhu sud predlaže:
1) da se po gradu Sušaku votira izvjesna svota, koja bi se upotrijebila za najnužnije reparacije koli zgrade za stanovanje toli i samoga Grada (popravak krova, vrata i sl.).
2 ) da bi se imenovanome upravitelju te ostavine Mateljan Josipu u svrhu nadzora nad cijelom imovinom dodijelio jedan gradski čuvar.
Ti bi se troškovi, za slučaj da Grad dodje u privatno vlasništvo, mogli osigurati uknjižbom na nekretninama, u koliko se ne bi našlo drugo riješenje kao na pr. Naplata od razgledanja Grada i stanarina.
Umoljava se ovaj predlog smatrati hitnim. –

II.

COMISSARIATO DI POLIZIA
Sušak
Prigodom službenog uredovanja na Trsatu utvrdio je ovaj sud da je neustanovljenog dana provaljeno nasilno u prostorije samoga kaštela koji spada u ostavinu grofice Ane Nugent pok. iz Trsata.
Sudski pečati kojima su bila zapečačena vrata bili su raskidani i u samim prostorijama pokradene su razne stvari od historijske vrijednosti. Pored ovih stvari utvrđeno je da su odneseni i drugi predmeti. –
Umoljava se uslijed toga provesti izvide i utvrditi eventualne počinitelje, te o tom ovaj sud obavijestiti. –
Sušak, dne 4/2. 1942.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: kobler - 04.05.2019., 10:22:59
I napokon predaja u Gradski muzej Sušak 5. II. 1942.:
Citat:
Br. 69
O.197/41-51
Zapisnik
Od 5/II. 1942.
Sastavljen na licu mjesta u Trsatu (Trsatgradu) u ost. stvari iza pok. Nugent Ane iz Trsata usljed ovosud. Zaključka od 29/I. 1942 O.197/41-46
Prisutni
Lipovac Dr. Vladimir sudac
Štefanac Janko zapisničar
Mateljan Ivan upravitelj ostavine
Sveško Ivan profesor u miru
Sudbeno povjerenstvo stiglo je u 3 sata na lice mjesta u Trsat grad. –
Pregledani su svi predmeti prema inventaru pa je ustanovljeno da je odnešeno jedno brončano muško poprsje pod red. br. 17,

Od stvari nalazećih se u sobi /Muzej/ predane su za gradski muzej stvari popisane u priležećem iskazu na ruke g. Sveško Ivana profesora u miru iz Sušaka, dok su ostale stvari ostale i nadalje ovdje u zgradi na Trsatu pod paskom i upravom upravitelja Mateljan Ivana. Time je ovo uredovanje dovršeno u 6 sati po podne. –
Dovršeno.

Štefanac   Prof. Ivan Sveško

K O.197/41-51

Popis

Predmeta historičke vrijednosti, koji su izdvojeni iz popisa ostavine iza pok. Nugent grofice Ane iz Trsata, a predani na raspolaganje gradskom muzeju u Sušaku. –

    1) jedna velika drvena izrezbarena vrata
    2) jedan starinski top i lafeta
    3) sedam drvenih izrezbarenih stolaca i dvije nepotpune i polomljene
    4) jedan mali noćni drveni ormarić
    5) jedno veliko zidno ogledalo
    6) jedno drveno podnožje iz tamnog drva, sve izrezbareno
    7) dva mramorna muška poprsja
    8.) dva mramorna ženska porsja
    9) dva drvena kipa /crno drvo/ oba muški lik – oba polomljena i nepotpuna
    10) jedan tamno oličeni starinski sanduk, sa figurama
    11) jedan veliki metalni tanjur sav izrađen /starinski/
    12) dvadesetdevet izrezbarenih drvenih komada /sve polomljeni komadi/
    13) drveni stalak za uru, bez stroja
    14) drvena figura /dva orla sa polomljenim krilima/
    15) drveni izrezbareni zidni tanjur
    16) dve oštećene drvene figure /orlovi/ polomljeno
    17) jedno malo drveno postolje u obliku sandučića /rezbarija/
    18) jedan starinski željezni luster
    19) jedna željezna otkinuta ptičja noga
    20) jedan limeni fenjer sa staklom
    21) jedan bakreni kotao
    22) jedan fragmenat glave od željeza
    23) jedan zidni drveni stalak
    24) jedan veliki metalni lonac na lavljim nogama
    25) jedan željezni krilati zmaj na dugoj ručki
    26) jedan veliki drveni poklopac, vjerojatno od sanduka /rezbarija/
    27) dvije sjedalice od majolike /dvije crnačke figure/
    28) jedna velika drvena lepeza
    29) dio žičane košulje
    30) dva metalna sviječnjaka
    31) pet starih sabalja
    32) dvije korice od sabalja
    33) jedan austrijski port-ape'
    34) jedna velika teška brončana tintarnica
    35) jedan tanjur u obliku ribe
    36) jedna drvena kutija za šivaći pribor
    37) tri zidna ukrasa /majolika/ figure zmajeva
    38) jedan drveni životinjski kip /mali/
    39) četiri starinska tanjura
    40) dvije zidne ukrasne ploče od majolike
    41) dvije male zemljane bijele ploče
    42) tri uljanice
    43) jedan bakarni sviječnjak
    44) jedno zidno zrcalo u pozlaćenom okviru
    45) jedan veliki okrugli plosnati kamen
    46) jedna kutija od dopisnica koja sadržava bezvrijedni nakit
    47) dva ovalna pozlaćena okvira ./.
    48) jedna starinska kutija za cigarete
    49) željezni okvir sa slikom pok. Grofice Nugent
    50) dvije slike bez okvira       „        „           „
    51) Slike:
        a. Veliki uljeni portret, pretstavlja časnika u austr. general. odori
        b. Portret, muškarac u crvenom plaštu
        c. Litografija grada Rijeke
        d. Jedan veliki portret dama u crnom
        e. Jedan manji ženski portret u izrezbarenom okviru
        f. Uljena slika na drvu /religiozni motiv/
        g. Veliki pozlaćeni okvir bez slike
        h. Tri velika na platnu slikana grba
        i. Jedna drvena lavlja glava
        j. Tri zidna uresa od majolike od kojih su dva u obliku ploča
    52) Jedan mali kip spavajućeg djeteta
    53) Jedan brončani tanjur
    54) Jedan veliki brončani zmaj. –

Gore navedene predmete od rednog broja 1 do 54 primio u
Sušaku, dana 6. veljače 1942. godine

Za Gradski muzej u Sušaku

Prof. Ivan Sveško
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: kobler - 04.05.2019., 13:16:26
Sad bi možda bio tren za malo pojašnjenje o Muzeju grada Sušaka i daljoj sudbini preuzete građe:
"Gradski muzej Sušak" osnovan je 1. VI. 1934., a za upravitelja je bio postavljen prof. Ivan Sveško. Muzej se nalazio u potkrovlju Gradske vijećnice na Sušaku, (danas zgrada Rektorata).
Sve započinje 1923. godine ambicioznim planovima Gradskoga poglavarstva, na čijem je čelu bio Juraj Kučić, a od 1929. Gjuro Ružić, otac modernoga Sušaka, u kojima mjesto nalaze i kulturni sadržaji. Ta skupina sušačkih intelektualaca već 1929. godine potiče osnivanje gradske biblioteke i muzeja.

1949. godine "Museo Civico" - Gradski muzej grada Rijeke osnovan 1893. i Gradski muzej Sušak, osnovan 1933. godine dolaze pod istu upravu i dobivaju zajedničko ime "Muzej hrvatskog primorja", koje pokraj 1953. mijenja u "Narodni muzej", da bi 28. VI. 1961. bio nazvan "Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja" s postavom u Guvernerovoj palači, u kojoj kao središnja muzejska ustanova Primorsko-goranske županije djeluje i danas.

U palači "Decrevi", nekadašnjoj kući grofa Artura Nugenta, pored Trsatske gradine, u Ulici Petra Zrinskoga osnovan je 30. V. 1961. godine odlukom Gradskoga narodnog odbora Općine Sušak Muzej narodne revolucije Rijeka. Zbog neadekvatnih uvjeta, preseljen je 12. XI. 1976. u novu, namjenski izgrađenu zgradu, sa stalnim postavom i ustrojenim zbirkama, prema adekvatnim muzejskim standardima,građenu po projektu ing. arh. Nevena Šegvića
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: kobler - 04.05.2019., 13:24:51
A građa (bar njen papirnati dio) završila je u riječkom Državnom arhivu:
Citat:
Popis arhiva obitelji Nugent
primljen od Muzeja revolucije
[23. VII. 1973. br. 330/1]
I svežanj:
- Opis projekta luke u sidrištu Rijeka za trgovačke lađe duge plovidbe
- 9 omota s privatnom korespondencijom (26 pisama)
- 1 omot s propusnicama obitelji Linić. 1916-1919 [izdvojeno u poseban fond HR DAR 234]
- lzvod iz topografskog opisa Hrvatske s vojnog gledišta (njem, got. 27 list.)
- Opis prilika u Hrvatskoj 1870. god. (nem. got. 12 listova)
- Kratak historijat obitelji Nugent (1 sveščić 25 str. njem. i prijevod)
- Bedinungen zur Aufnahme als Justitz der Ehren und Devotions - Ritter (štamp. njem.)
- Omot s 1 pismom i "copia dell'attestazione rilasciata dalla cancelleria imperiale … l. sept. 1829.
- Dnevni red sastanka Kuće lordova (5. 3. 1830. god. engl. jezik)
- Sabor u Požunu 1843. god. – saziv
- odgovor na poziv
- Personal und Dienstbeschreibung, Taaff Declaration
- pismo iz 1845.
- pismo Lavala Nugenta upućeno ces. kralj. apo. veličanstvo od 2. IV 1843.
- Krsni i rodni list Šchullin Joanna Marija
- Zeugniss 1846.
- dva pisma različitog sadržaja 1847.
- Prijevod diplome Fedinanda [kojim se Lavalu Nugentu daje naslov austrijskih grofova]
- pismo od 14. 5. 1848.
- pismo gen. O' Donnel uz kopiju članka
- Spis upućen "Judicium delegatum militare ... od 4. okt. 1851.
- Bewirtschaftungsplan zugleich Ertragsetat ... i dr. 5 kom. 1853.
- Priznanice i računi iz 1855. i svjedodžba Sullina Ivane
- tri dopisa upućena na grof Nugent 1856., različitog sadržaja
- 3 dopisa upućena Zem. sudu iz 1817. potpis Nugent
- Ovjerovljeni izvod iz mat. knj. rođ. Anna Bachmann
- 11 omota s dopisima, pismima, rač. i priznanicama iz 1860-1871. god. (16 kom.)
- Quartier liste i dr.
- "Rosskopf" dio elaborata, godina neutvrđena, Nepotpuna teoretska rasprava o vojnim utvrdama, njihovoj gradnji i korisnosti pojedinih njihovih dijelova

- Skica, nije poznato kojeg tla
- katastarska skica Trsata (kaštel, crkva i okoliš)
- Skica tla Karlovac i okoliš
- Skica tla Parma i Modena
- Schluss dem Operate: Grundsatze der Gefechtsformirung und Gefechts Methode)
- Tri slike (kralj. teatar Malta, Palazzo Adria Rijeka (?) i Trsat (?)

II svežanj obuhvaća razdoblje 18   1813. – 1837. Ne odnosi se na porodicu Nugent.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 05.05.2019., 12:19:14
                                                                                  Napoleonov stup

Većina nas je čula, čitala a poneki su i pisali o Napoleonovom stupu na Trsatu.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 05.05.2019., 12:24:35
Ukratko, Napoleon je nakon pobjede nad Austrijskom vojskom na polju kod Marenga u srpnju 1800. godine (u kojoj je na poraženoj strani sudjelovao i bojnik Laval Nugent), opijen svojim pobjedama odlučio da ovjekovječi svoju pobjedu tako što će na tom istom polju izgraditi "Grad pobjeda" sa ulicama koje bi bile nazvane po bitkama u kojima je pobijedio. Ulice bi vodile prema središtu grada gdje bi bila podignuta piramida u njegovu čast.

Za gradnju tog ambicioznog projekta Napoleon je zadužio vojnog inžinjera generala François Chasseloupa. Na vojnoj paradi održanoj 5.svibnja 1805. na polju kod Marenga, Napoleon, sada već car, obučen u istu uniformu koju je nosio za vrijeme bitke, sjedeći na tronu usred šatora zajedno sa svojom caricom Joséphinom, primio je od generala  Chasseloupa kamen temeljac s natpisom "Napoleon, Car Francuske i Kralj Italije, u spomen na branitelje domovine koji su poginuli kod Marenga".

Napoleonov stup s carskim orlom na vrhu podignut je 1801. godine te je na postolju imao tri ploče pisane na francuskom, latinskom i talijanskom jeziku.

Projekt izgradnje tog "grada" napušten je 1815. godine, ponajviše zahvaljujući pobjedama koje je na tom području izvojevao Laval Nugent, a o njegovim vojnim i diplomatskim bitkama protiv vječnog mu neprijatelja Napoleona i francuske vojske potrebno je otvoriti zasebnu temu kako bi na kraju shvatili kako je njegov sin Artur s pravom stavio naslov Mir junaka na očevu grobnicu.
Konačan poraz Napoleon je pak pretrpio 18. lipnja 1815. kod Waterlooa. Slijedile su znatno mirnije godine, koje je Laval Nugent proveo kao vrhovni vojni zapovjednik Napuljskog kraljevstva. No, oženivši se 1815. za Giovannu Riario-Sforza (1798.–1855.) i došavši u posjed Castel-Volturna (Minturna), koristeći svoj položaj, zasluge i Papinu zahvalnost počeo se baviti arheološkim iskopavanjima i sakupljanjem umjetnina. Iskopavanja koja je u njegovo ime obavljao kanonik Gaetano Ciuffi nisu, nažalost, dokumentirana, tako da je danas nemoguće razlučiti koje spomenike je grof Nugent pribavio vlastitim iskapanjima od spomenika koje je kupovao na različitim mjestima, ponajprije, čini se, u Napulju i Rimu, a potom, vjerojatno, i u Veneciji i u Puli.
Naravno da mu je za oko zapeo i Napoleonov stup iz Marenga kojeg  je ubrzo transportirao kolima s osam konja do najbliže luke, te odatle brodom u Veneciju gdje je neko vrijeme bio u palači Pisani zajedno s drugim kamenim spomenicima.

Najvažniji događaj u Europi 1822. bio je kongres europskih vladara u Veroni, koji se održavao u razdoblju listopad-prosinac i na kojem se određivala budućnost Europe. Car Franjo I. primio je 18. studenog 1822. hrvatsko izaslanstvo koje je predvodio ban Ignat Gyulay, severinsko okružje grofovi Josip Mailath mlađi, Antun Batthyany i Nikola Auersperg, a grad Rijeku A. Lj. Adamić, Paolo Scarpa i Livino Massart, posljednji direktor Rafinerije šećera. Isti kongres iskoristio je Laval Nugent da dobije dozvolu cara Franje I. da slobodno raspolaže Napoleonovim stupom.
Jesu li se Adamić i Nugent našli u Veroni nije nam poznato, no Adamićevim posredovanjem i treći frankopanski kaštel, Trsat, priključen je Nugentovim imanjima.

Tridesetih godina grof Nugent je svoju zbirku premjestio na Trsat u sjeveroistočnu kulu i ondje otvorio Museum Nugent koji su posjećivali mnogi uglednici. Među njima, zasigurno, posebno mjesto zauzima saski kralj Friedrich August II. koji je muzej posjetio u proljeće 1838. godine.

Stup je postavljen na plato ispred mauzoleja te iste 1838. godine, zajedno s drugim, Lavalovim stupom koji je na vrhu imao baziliska, iz Nugentova grba. Dakle, simboli pobjeda starih neprijatelja, Napoleona i Lavala zajedno u vječnom počivalištu. A zgodno i zbog simetrije.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 05.05.2019., 12:27:24
U kasnijim godinama, prvo je nestao bazilisk s Lavalova stupa, zatim 1922. i Napoleonov stup koji je vraćen u Marengo. Vjerovatno ga je Ana Nugent prodala, ali to nije dokazano. Možda nije ni imala izbora. Stup je nakon toga ovako izgledao u Marengu.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 05.05.2019., 12:28:24
Danas je na stotinjak metara udaljen od Marengo Museum,
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 05.05.2019., 12:30:54
i prilično nedostupan za razgledavanje, osim iz auta u prolazu. Stoga bi bilo najbolje da nam stup vrate jer bi ga mi sigurno bolje čuvali i prezentirali javnosti  :smile
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 05.05.2019., 12:32:34
Doduše, ovaj Lavalov stup smo nekako zagubili 1960 - tih prilikom pretvaranja Trsatskog kaštela u gostionicu :o090
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 05.05.2019., 12:36:25
Kao zanimljivost navest ću da se već za vrijeme Kraljevine SHS i kasnije, od Italije traži bezuvjetan povrat umjetnina, spomenika i dokumenata, među kojima i Napoleonovog stupa iz Marenga.

"12. A. historijski dokumenti naših općina, kotara, naših sudova i drugih institucija koji su ostali u Zadru kao u bivšoj kapitali Dalmacije. Amo spadaju arhivalija u cjelini i biblioteke. [...] B. Arheološki i umjetnički predmeti koje su Italijani odnijeli prilikom okupacije našega teritorija (Sušak, Krk, sjeverna Dalmacija i dalmatinsko otočje osim Brača). C. umjetnine koje su slučajno došle u privremeni posjed Italijana uslijed prilika nastalih poslije rata. Amo spadaju oltarna pala iz Jurandvora, poliptih iz Ugljana, slike iz Paga i antependij (lat.), ukrasna zavjesa ili ploča od drveta, kamena ili metala koja pokriva prednju stranu oltara...iz Hvara."
13. Bezuvjetan povrat tražen je za predmete iz grupe C, jednako kao i za pojedine predmete iz grupe B. 
14. Četiri velika reljefa s lavom sv. Marka: jedan iz Paga, dva iz Nina, jedan iz Šibenika; stup bitke kod Marenga i ostali predmeti iz Trsata; sredovječni natpis iz Šibenika; monumentalni lav viškog boja koji je bio nadgrobni spomenik na viškom groblju; jubilarni natpis, srebrni vijenac i brončano poprsje Franje Josipa iz Visa."


Kao uspomena na vrijeme dok je Napoleonov stup bio na Trsatu ostale su nam stare fotografije, ali najvrijednije dokumente o stupu i ostalim umjetninama iz Nugentovog muzeja ostavio nam je umirovljeni bojnik Mijat Sabljar koji je bio kustos muzeja u vremenu 1842. - 1848. godine. Tijekom boravka na Trsatu Sabljar je unaprijedio muzejske poslove, što je okrunjeno postavljanjem posvetne ploče s natpisom »MUSEUM NUGENT MDCCCXLIII«. Popis umjetnina iz muzeja i vrlo lijepi crteži skulptura što ih je za svoga boravka na Trsatu načinio, svjedoče o iznimnoj vrijednosti zbirke kao i o Sabljarovom priličnom crtačkom talentu.
 
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 05.05.2019., 12:41:26
Na zapadnom zidu Trsatskog kaštela, odmah do starog Raabovog ulaza u kaštel i pokretnog mosta nalazi se ova ploča :wavey
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: milić - 05.05.2019., 13:00:33
Spominješ Napoleona i vojnu paradu održanu 5.svibnja 1805.
A baš na današnji dan je i umro na Svetoj Heleni, 5. svibnja 1821. :p015
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 29.06.2019., 09:38:13
Da ovo ipak pokušam razjasniti.
Na ploči, tj lapidi vidljiva je godina 1615. Kako je skoro dva stoljeća starija od Napoleonovog stupa, sasvim je sigurno da ne može biti dio njegova natpisa. S obzirom da je Mijat Sabljar na Trsat došao kao kustos 1842., svega četiri godine nakon što je Napoleonov stup postavljen na Trsat te je bio vrlo precizan u crtanju kamenih spomenika iz Lavalovog muzeja pretpostavljam da nije greškom uvrstio crtež ove lapide pod crtež Napoleonovog stupa već da je to samo nastavak crteža ostalih izložaka iz zbirke.
 
Kao što sam već napisao, i danas je na ploči vidljiva uklesana godina 1615. Što se događalo na Trsatu i kaštelu početkom 17. stoljeća?
U neko doba između 1595. i 1601. godine Gašpar Rab prestaje držati Trsat u zalogu. Iz urbara napisanog u Celju 14. studenog  1601. godine, vidi se da Martin von Saurau zum Weichenegker u to vrijeme drži kao založni vjerovnik (als Pfandt Inhaber), vjerojatno austrijske komore, grad Trsat i da prava na prihode navedene u tom urbaru predaje Gašparu Knežiću na jednu godinu dana.
Nije nam poznato kada je došlo do prekida založnog odnosa Trsata prema Rabu niti kada je opet Trsat bio založen novom vjerovniku Martinu von Saurauu. Isto tako nemamo podataka do kada je Saurau držao u zalogu Trsat odnosno, do kada ga je od njega uzimao u zakup G. Knezić. Kobler tvrdi da je Gašpar Knezić držao u zakupu Trsat počev od 1603. pa do 1619, a Knežićev sin Franjo do otprilike 1640. godine. Poslije 1640. godine pa sve do 1776. Trsatom su upravljali riječki kapetani koji su istovremeno fungirali i kao trsatski kapetani pa su ubirali i feudalne prihode koji su pripadali gradu Trsatu.

Prema Sabljarevom crtežu, iznad godine 1615. nalaze se slova F.F.S.G.C. što bi u slobodnoj interpretaciji značilo "dade napraviti sudac? Gaspare Chnessich".
Dakle, što je to Gašpar Knežić napravio za vrijeme dok je bio zakupnik Trsata?
U periodu 1601.-1616. Trsatu prijeti opasnost od Turaka, a 1616. godine, za vrijeme Uskočkog rata Mlečani na juriš pokušavaju osvojiti Trsat. No prije toga je nadvojvoda Ferdinand poslao u grad jaku posadu, te je njihov napad odbijen.
Vjerovatno je Knežić imao obvezu izgraditi vanjske obrambene zidine u sklopu kojih je izgradio i okruglu kulu iznad današnjeg boćališta. Stoga je logično zaključiti da je lapida iz 1615. godine memorijalna ploča koja se odnosi na Knežićevu izgradnju i učvrščivanje fortifikacijskih objekata Varoši i Trsatskog kaštela.

Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 05.07.2019., 22:41:56
Možda netko ima sliku mjesta gdje se danas nalazi ovaj malteški križ?
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: kobler - 07.07.2019., 10:31:58
Evo ga. Taj križ je u nekom povijesnom preslagivanju prešao put do kapelice zavjetnih darova, pa je kod uređivanja nadstešnice gdje se pale svijeće stavljen na centralno mjesto.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 07.07.2019., 10:38:25
Hvala Kobler. Evo i za ostale da znaju gdje se točno nalazi.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: kobler - 07.07.2019., 10:38:54
Zanimljivo je što su i stupovi nadstrešnice također iz kapele Mira junaka, zar ne!?
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 07.07.2019., 10:57:30
E to nisam znao :89 Jesu li to ova dva stupa ili samo kapiteli?
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: kobler - 07.07.2019., 11:17:51
Jok! Njihovi kapiteli samo potvrđuju da su i dvije lezene (kojih nema na slici) iz Mira junaka. Inače, to su ti ova dva stupa sasvim lijevo i sasvim desno uz rub slike. I, kako rekoh, još dvije lezene s bočnih zidova, odnosno ulaznog zida.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 07.07.2019., 11:37:31
Znači, ukoliko sam dobro skontao, kapiteli su skinuti s ova dva stupa? I uzgred, jesu li ova dva stupa iz Adamićevog kamenoloma?
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: kobler - 07.07.2019., 11:57:32
Kontaj opet: dva stupa, svaki s kapitelom i dvije lezene s kapitelom svaka. OK? Usporedi kapitele, ako što  uspiješ razabrati na slici.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: kobler - 07.07.2019., 11:59:36
Da, stupovi su iz Adamićeve kave, iza današnje riječke bolnice.  :301
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: kobler - 21.02.2021., 11:06:27
Prošle su skoro 2 godine, ali bi možda vrijedilo pozabaviti se još malo "Mirom junaka".

Ponajprije, u međuvremenu sam našao nešto podataka o Nicoli Bregatu, koji se zapravo preziva Bragato (30. VI. 1863.-28. XII. 1903.), bio je klesar (kamenorezac), a živio je i radio u Puli. Našao sam mu trag u elaboratu groblja Monte Ghiro na str. 512.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: kobler - 21.02.2021., 13:49:04
Pogledamo li izgled kapele na Manonijevo litografiji koja prikazuje Paronuzzijev prvotni projekt za Trsat, vidimo da je bez ikakvih ukrasa, ali ima je broj s vremenom narastao na 8!

Prvo su postavljene dvije Paronuzzijeve ležeće skulpture u kutevima krova kapele (brojevi 1 i 2), pa malteški križ na brhu krova (br. 3). Sve je to postavljeno za života Lavala.

(Da, fakat fali br. 4)
Baziliske je naručio Artur 1862. i postavio ih u dva kuta pred kapelom (br. 5 i 6)
Kasnije je, iza 1870. napravio obnovu i dao postaviti natpis "Mir junaka" i metalni štit s grbovima Nugent/Riario-Sforza (br. 7 i 8 ).
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: kobler - 21.02.2021., 15:12:27
Uljana slika čiji dio donosim u ovom postu čuva se u PPHPM. Na njoj je prvih šest dodataka.
Nema natpisa "Mir junaka", a nema ni metalnog grba  u zabatu. Također nema ni trokutaste atike, koja je danas na istočnom zidu kašteka a za koju neki misle da je bila izrađena za kapelu, pa tek se naknadno našla na palači "Decrevi". E, pa neće biti. Ona je izrađena i postavljana baš na palači "Decrevi". Ili, možda ipak?

Trebalo bi izmjeriti kuteve, samo što ja nešto nisam za takve pohvate. Samo ću zapetljati stvari ...
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: kobler - 21.02.2021., 16:10:41
Imam i razglednicu koja pokazuje stanje bez natpisa i bez štita s grbovima. Kad bi to bilo stanje prije Lavalove smrti, dakle prije 1862. to bi bila jedna od najstarijih fotografija u Hrvatskoj.
Radije mislim da je to slika stanja malo prije Arturovog uređenja kaštela tamo negdje iza 1870. i koju godinu kasnije.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: zokxy - 21.02.2021., 16:13:16
 :pusiti
Fali br. 4, a fali i stup iz Marenga. Hja. Glavno da su aždaje tu opet.  :999
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: kobler - 22.02.2021., 00:00:40
Hja, ja sam zbilja preskočio br. 4, a nisam ga mogao poslije dodati.
A stup iz Marenga, kao ni onaj drugi ovdje ne igraju.

No, razglednica iz posta 185 pokazuje još neke stvari iz perioda, prije te definitivne Arturove intervencije u kaštelu. Ali pogledajmo je prvo bez čistu, bez ikakvih oznaka. Čuva se u PPMHP.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: kobler - 22.02.2021., 00:08:43
A sad obratite pažnju na ove strelice i oznake.
Br. 1 prikazuje današnji zahod, tj. njegov ulaz koji je "zatarabljen" prostom drvenom rešetkom i vjerojatno služi kao neko spremište. Svakako nije neka grobna niša.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: kobler - 22.02.2021., 00:13:45
Br. 2 je bazilisk s feldmaršalskom palicom i rotulusom koji je pao sa svog postamenta. On će bit podignut u Arturovoj intervenciji i craćen na postament.

Br. 3 je grobna niša koja se jedva nazire kroz podivljalu vegetaciju. I to će biti naknadno uređeno.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: kobler - 22.02.2021., 00:42:07
Ersilia Mayer, kći profesora Vojnopomorske akademije rođena je 1870., pa je ova slika negdje iz 1885. ili malo kasnije.

Bazilisk je vraćen na mjesto, ali je postament podignut dodavanjem još jednog reda kamenja na dnu.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: kobler - 22.02.2021., 00:51:15
A Kontova usporedna "prije-poslije" fotka otkriva još dvije činjenice: jednu važnu, drugu manje važnu, usputnu.

Grobne niše NISU nile pokrivene kamenim pločama, nego samo prežbukane. To je i logočno, jer tanka kamena ploča debela 1 cm ili tanja visoka 2m ili viša morala bi biti zalijepljena na podlogu ili bi se pouzdano iskrivila (dobila trbuh) i pukla pod vlastitom težinom.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: kobler - 22.02.2021., 00:55:16
Usput, kip sv. Ante u tom času stajao je kod ulaza u Izložbenu kulu, a zatim je završio na oltaru u kapelici "Mir junaka".
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: kobler - 22.02.2021., 01:11:32
Što se niša tiče, još 27. IV. 1943. Karlo Stupar, civilni povjerenik na Sušaku šalje notu br. N. 1210/43 Okružnom sudu povodom stanja niša u kaštelu:

"Trsatski kaštel je meta lopovskih upada u kojima su nepoznati počinioci oštetili 6-7 grobova. ... Tražim da spomenuti grobovi budu kompletno vraćene u prvobitno stanje da ne pobuđuju užas (negodovanje) kod eventualnih posjetilaca,"

Citat:
Ili u originalu:
Da informazioni risulta che nel castello di Tersatto causa incursioni ladresche, per le quali e' gia' stata informata la Polizia, sono rimaste aperte 6 o 7 tombe violate da sconosciuti.
Poiche' codesto Giudizio esercita i suoi uffici in favore degli eredi della defunta Nugent, ex proprietaria, del castello stesso, prego voler intervenire perche' le dette tombe completamente rimesse nello stato da non destare raccapriccio agli eventuali visitatori.

Dopis se čuva u ostavini iza Anne Nugent i nosi oznaku O 197/41-131.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: kobler - 22.02.2021., 01:19:15
Nakon rata, prvi je 1947. stanje dokumentirao Branko Fučić. Fotografija je iz fototeke Konzervatorskog odjela.

Obratite pažnju da je krajnja desna niša napol urušena i dokazuje da su samo zazidane ciglom i potom prežbukane. Ostale tri svjedoče kako ni ta žbuka nije bila u bogzna kakvom stanju.

Također, bujna vegetacija pred nišam pala je kao žrtva potrebe za grijanjem, tj. posjećena je za potpalu, a ne iz hortikulturnih pobuda.
Kaštel je iza smrti Ane služio cijelom susjedstvu kao nepresušni izvor drva za potpalu.

Slika iz 1948. pokazuje dvije niše kod Izložbene kule i slično stanje. Čuva se u PPMHP.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: kobler - 22.02.2021., 01:43:58
Šerakova fotografija iz srpnja 1954. kao i Vranićeva iz 1956. svjedoče da se ništa nije promijenilo. Obje su iz spomenute Fototeke Konzervatorskog odjela.
Nadalje, obratite pažnju na to da su ulaz u kulu i niša posve otvoreni, tj. nema više zida kojim su bili zazidani, odnosno ukaznih vrata u kulu.

Mislim da je trenutak da se sudionici obnove iz 1960. aboliraju za zločin koji nisu počinili - nisu oni skinuli ploče s grobnih niša i učinili ih bezimenim zidovima, tako da su psihološki lakše "samo" uklonili, kako to arhitekti vole kazati "bezvrijedne i nepotrebne zidne strukture" koje su naknadno dodane i narušavale su izvorno stanje.**

Arhitekti imaju sjajan jezik zar ne!? Svako sranje koje naprave mogu zabašuriti i pretvoriti u principjelni postupak. Mada su pravnici u tome nedostižni ...


**Da, u ljudskoj psihi su radnje uklanjanja nečeg bezvrijednog i potom postavljanje nečeg još bezvrijednijeg (kuhinja i skladišta robe) sasvim nepovezane. Jer, kako bi restoran funkcionirao bez kuhinje?
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Morton1905 - 22.01.2022., 19:08:44
Rijeka. Trsat  Izrada Zadružne knjige Beograd  5/140  Snimak: M. Pavlović 18.VI.1956. za Ivana Fischera Demetrova 3 Zagreb 8996 R
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: elvis - 24.01.2022., 10:22:48
Rijeka. Trsat  Izrada Zadružne knjige Beograd  5/140  Snimak: M. Pavlović 18.VI.1956. za Ivana Fischer Demetrova 3 Zagreb 8996 R

Od kuda je ovo snimljeno?  :help2 :pojmanemam
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Daluka - 24.01.2022., 12:14:47
Rijeka. Trsat  Izrada Zadružne knjige Beograd  5/140  Snimak: M. Pavlović 18.VI.1956. za Ivana Fischer Demetrova 3 Zagreb 8996 R

Od kuda je ovo snimljeno?  :help2 :pojmanemam
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Magnum - 24.01.2022., 18:20:12
Rijeka. Trsat  Izrada Zadružne knjige Beograd  5/140  Snimak: M. Pavlović 18.VI.1956. za Ivana Fischer Demetrova 3 Zagreb 8996 R

Od kuda je ovo snimljeno?  :help2 :pojmanemam

A kako izgleda, Bošket....
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 30.08.2022., 05:25:32
Nekoliko fotografija iz zbirke Branka Fučića koja obuhvaća sveukupno 1280 fotografija (većim dijelom s negativima), od kojih se 458 nalazi u Fototeci kulturne baštine Ministarstva kulture i medija, a 822 u Fototeci Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Pogled na Varoš 1945. godine sa zvonika trsatske crkve.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 30.08.2022., 05:36:36
U prvom planu je kuća u kojoj je djelovala Pučka škola 1856.-1864. Zanimljivo da je u prošlosti bila dvokatnica ali je snižena za jedan kat iz nekog razloga. 
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 30.08.2022., 05:54:52
Početak obnove kaštela 1947. godine nakon 60 godina zapuštenosti i propadanja poslije Arthura Lavala. Interesantna je učinkovitost nove države s obzirom na količinu razorenih objekata i infrastrukture grada i okolice. Današnju "učinkovitost" države bolje ne spominjati.  :facepalm
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 30.08.2022., 06:02:38
Nekoliko slika radova na uređenju Muzejske kule 1947.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 30.08.2022., 06:03:32
 :tnp
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 30.08.2022., 06:05:21
Postavlja se i krov iznad pasaža.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 30.08.2022., 06:19:54
Vanjska strana. Okoliš bi još gore izgledao da se domaći nisu potrudili prorijediti ga još dok je Ana Nugent bila živa.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 30.08.2022., 06:23:36
Ulazna kula. Lijevo se vide ruševine stare Lavalove kuće.
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 30.08.2022., 06:31:47
Eto, izgleda da ni Fučić nije fotografirao unutrašnjost Mauzoleja :o090
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Kont - 30.08.2022., 06:40:08
Za one koji žele doznati nešto više o prošlosti trsatskog kaštela i njegovim vlasnicima, neka obavezno pogledaju pet epizoda autorice Ingrid Jerković pod nazivom "U potrazi za istinom o Ani Nugent" :popcorn

https://www.youtube.com/watch?v=xVQlVH_I2AY
Naslov: Odg: Trsatska Gradina
Autor: Magnum - 08.09.2024., 13:46:18
08.09.2024.

(https://i.imgur.com/QHDSvKX.jpeg)

(https://i.imgur.com/yat7U7S.jpeg)

(https://i.imgur.com/cL2YFVj.jpeg)