Forum Udruge 051

Povijest Rijeke => Pomorstvo => Autor teme: zokxy - 28.10.2013., 18:04:15

Naslov: Jadrolinija
Autor: zokxy - 28.10.2013., 18:04:15

Povijest Jadrolinije


Od osnutka do Drugog svjetskog rata

Godine 1922., na poticaj države te kao uvjet za dobivanje subvencije, parobrodarska društva Jadranska plovidba (Sušak), Dioničko parobrodarsko društvo Oceania (Trst), Austro-Hrvatsko parobrodarsko društvo na dionice (Punat), Obalna paroplovitba društvo s.o.j. (Dubrovnik), Parobrodarsko društvo na dionice (Split) i Hrvatsko parobrodarsko društvo na dionice (Senj) udružila su se u Jadransku plovidbu d.d. u Sušaku. Novo poduzeće tada je imalo 79 brodova, a 17 godina kasnije, 1939. godine, 55 brodova. I nakon spajanja plovidbeni se red sporo uspostavljao jer je dio obale još uvijek bio pod okupacijom Italije. Tako ni 1923. godine parobrodi ne odlaze iz Sušaka, nego iz Bakra koji je preko Škrljeva bio povezan željeznicom sa Zagrebom.

Iz Bakra su 1. lipnja 1923. godine uspostavljene prve redovite brodske pruge, a od 1924. godine promet na hrvatskom dijelu Jadrana podijeljen je na četiri okružja: Sušačko, Šibensko, Splitsko i Dubrovačko. Iz Bakra su kretale i dvije brze pruge za Dalmaciju: Bakar – Kotor i Bakar – Metković koje su prometovale dvaput na tjedan. Nakon 1924. godine Jadranska plovidba uvela je i četiri uzduž obalne tjedne pruge namijenjene pretežito turistima koji su se nakon prvog svjetskog rata počeli vraćati na Jadran: Sušak – Kotor, Sušak – Metković , Split – Dubrovnik i putničko teretna pruga Sušak – Kotor. Izvan države parobrodi su prometovali na prugama: Sušak – Patras (jednom tjedno), Sušak – Trst – Pirej – Solun (dvaput na tjedan) i Metković – Trst (jednom na tjedan).


Drugi svjetski rat

Pokušavajući preduhitriti nepovoljne posljedice koje bi rat, što je već počeo u Europi, mogao prouzročiti trgovačkoj floti, Savez pomorskih brodovlasnika Kraljevine Jugoslavije uputio je predstavku GeneralŠtabu, u kojoj je tražio da se putnički obalni brodovi sklone na sigurno mjesto u inozemstvo. Napravljen je popis od 58 brodova "koji nisu uzeti u kombinaciju za vojne svrhe", te su se mogli povući u Egejsko more.
„Brodovlasnici Jadranske plovidbe htjeli su na svaki način otpremiti u inozemstvo luksuzne putničke brodove Prestolonaslednika Petra, Jugoslaviju i Karadorđa, koji su se već nalazili u Dubrovniku.“
(―)

No umiješala se Dubrovačka plovidba tražeći to isto za svoj brod Kralj Aleksandar.  Zbog toga novog traženja, 9. lipnja 1940. godine uslijedila je zabrana odlaska "pa su ti parobrodi bili povučeni i nakon toga ostali raspremljeni u domaćim lukama".

Usprkos velikim teškoćama prouzročenim ratom, parobrodi Jadranske plovidbe Predsjednik Kopajtić i Srbin održavali su, sve do napada na Jugoslaviju, redovne linije između naših, talijanskih, albanskih, grčkih i crnomorskih luka. Uz opasnosti koje su prijetile od podmornica, ratnih zrakoplova i podmorskih mina, ti su brodovi često presretani i zaustavljani, a znalo se dogoditi da ih se odvelo i na Maltu pod sumnjom ratnog šverca. Ostanak u hrvatskim lukama bio je koban za parobrode, Karadorđa i Prestolonaslednika Petra, koji su 2. travnja 1941. godine, dakle prije napada na Jugoslaviju, naišli na mine i potonuli kod otoka Zlarina. Do njihova je potapanja došlo zbog toga "što nisu bili obaviješteni o položenim minama". Nakon tih nesreća do kojih je došlo nemarom, uslijedio je zločin: kapetani potopljenih brodova Tonković i Grdaković bili su otrovani u Hotelu Ambasador u Splitu, i ujutro 6. travnja 1941. godine nađeni su mrtvi u blizini mora. (http://www.croinfo.net/nepoznata-rijeka/5576-malo-poznata-pria-o-tragediji-kostrenskih-kapetana-1941-godine (http://www.croinfo.net/nepoznata-rijeka/5576-malo-poznata-pria-o-tragediji-kostrenskih-kapetana-1941-godine))

U to vrijeme ostali brodovi Jadranske plovidbe, koji su se nalazili u sušačkoj luci i po mnogim uvalama Hrvatskoga primorja, bili su evakuirani u uvalu Šilo na otoku Krku. Tu su se našli parobrodi Zagreb, Beograd, Topola, Knin, Lav, Slavija i Triglav. Njima su noću 5. travnja otvoreni podvodni ventili, te su sljedećeg dana legli na plitko dno. Do takve je naredbe Pomorske obalne komande sektora Selce došlo zbog pomutnje nastale brzim razvojem ratnih prilika. Uslijedio je rat i talijanska okupacija hrvatske obale.

Jadranska plovidba obavljala je, kao i ostali brodari obalne linijske plovidbe, redovit promet na Jadranu, s time da je samo taj sušački brodar održavao uzduž obalne pruge. U međuvremenu su stradavali brodovi. Dana 20. srpnja 1942. godine, partizani su kod Živogošća potopili parobrod Vis, a iste su godine u stranim vodama stradali Predsjednik Kopajtić i Neretva. Prvi je 21. rujna torpediran na ušću Orinoca, drugi 19. prosinca pod talijanskom zastavom kod Capo de St. Vito u Italiji.

Do kapitulacije Italije 9. rujna 1943. godine Jadranska je plovidba u stranim vodama izgubila šest brodova. U trenutku kapitulacije Italije, dio brodova koji su plovili pod talijanskom zastavom, prešao je saveznicima u Italiji, dio partizanima, a dio je bio potopljen u ratnim operacijama. Porazom Italije i njezinim izbacivanjem iz rata, na oslobođenom je teritoriju sjevernog Jadrana utemeljena Komanda mornarice za Hrvatsko primorje i Istru u Crikvenici, a u njoj posebno Saobraćajno odjeljenje ovlašteno za pomorsku upravnu službu i za sve postojeće jedinice trgovačke mornarice. Raspoloživi brodovi upotrebljavali su se za ratne svrhe (prijevoz trupa i materijala) i za opskrbu stanovništva, a djelomično i za obavljanje putničkog prometa između Crikvenice i obližnjih otoka oslobođenih od Talijana.

Utemeljenjem Komande mornarice u Splitu u listopadu 1943. godine, bili su osnovani posebni sektori u sklopu kojih su bila organizirana posebna prometna odjeljenja, mjerodavna ne samo za pomorsku službu, nego i za eksploataciju brodova. Ti su sektori bili ukinuti potkraj 1944. godine kada su osnovane pomorske zone s istom kompetencijom u odnosu na trgovačku mornaricu. Pomorsko upravna služba i iskorištavanje brodova ostale su u djelokrugu ratne mornarice do kraja rata. Odlaskom iz Splita pred Nijemcima 25. rujna 1943. godine, novo uspostavljene se pomorske institucije novih vlasti najprije povlače na Hvar, da bi se uskoro smjestile na otoku Visu.

Oslobađanjem Beograda, na jesen 1944. godine, tamo je osnovan Odsjek za pomorstvo sa zadaćom prikupljanja podataka o stanju trgovačke mornarice, dok je za eksploataciju brodova i dalje mjerodavna Ratna mornarica. Poslije je u Beogradu utemeljena Glavna uprava pomorstva, koja je 1. veljače 1946. godine prerasla u Ministarstvo pomorstva FNRJ, u čije su područje rada prešli svi poslovi pomorstva.

Od kapitulacije Italije do kraja 1943. godine Jadranska plovidba izgubila je mnoge brodove, medu kojima: Baiamonti (Sarajevo), Salonu, (Hercegovinu), Angelo Paolucci (Senj), Curzolu (Lav). Sljedeće je ratne godine sušački brodar obalne plovidbe izgubio još četiri broda: Dravu 30. siječnja 1944. godine u Tirenskome moru, Soču 7. travnja kod Venecije, Sušak kod Trsta i Triglav kod Tag Hamenta. I u zadnjoj ratnoj godini Jadranska je plovidba izgubila jedan brod. Bio je to parobrod Trogir koji je stradao 3. ožujka 1945. godine kod Tagliamenta u Italiji.

Jadranska plovidba d.d. iz Sušaka izgubila je tijekom Drugoga svjetskog rata 41 brod s ukupno 18.638 BRT, te je kraj rata dočekala sa svega 13 brodova od ukupno 4.587 BRT. Medu njima najpoznatiji je parobrod Bakar koji je za vrijeme talijanske okupacije obavljao promet između Splita, Visa i Lastova, a koji je u rasulu talijanske okupatorske vojske ostao napušten u splitskoj luci, da bi ga 13. rujna 1943. preuzeli partizani u čijim je rukama ostao do kraja rata. Bio je to prvi brod koji je pod zastavom nove države uplovio u strane vode i uspostavio vezu sa Saveznicima.
Od drugog svjetskog rata do Domovinskog rata

Uredbom Vlade FNRJ 20. siječnja 1947. godine, osnovana su četiri pomorska poduzeća među kojima je Jadranska linijska plovidba (Jadrolinija) kojoj je dodijeljen 41 brod, ali većinu je trebalo izvaditi iz mora i/ili osposobiti za plovidbu. Od preuzetih brodova, za plovidbu su bili sposobni 27 parobroda i 2 motorna broda i to: Bakar, Bar, Brač, Budva, Cres, Gradac, Knin, Kostrena, Kotor, Krk, Kupari, Labin, Lapad, Makarska, Pašman, Pelješac, Perast, Podhum, Polače, Rab, Rečina, Rovinj, Srbin, Starigrad, Ston, Šipan, Trogir, Ugljan i Ulcinj.

Krajem 1947. u sastavu flote bilo je 40 brodova (ali nisu svi plovili) od čega 34 predratna parobroda. Te godine najveći brod iz flote Srbin kod mjesta Glavotok (otok Krk) nailazi na podvodnu minu. Tada je poginuo zapovjednik Gligo Setenčić i dvadeset članova posade. Godinama su se pomorci Jadrolinije s poštovanjem sjećali svojih pomoraca i na spomen obilježje polagali vijenac, ali u posljednje vrijeme zbog imena broda običaj je prekinut.   :facepalm

Do 1950. osposobljeni su brodovi: Cavtat, Istra (prije Split), Opatija-Vida (prije Triglav), Poreč (prije Učka), Hercegovina, Dalmacija (prije Zagreb), Vrbnik (prije Vila), Senj i Sinj (prije Sarajevo). Dio brodova koji su izvađeni iz mora i/ili obnovljeni odmah su i rashodovani tako da nisu plovili u sastavu Jadrolinije.

Jadrolinija je uvijek bila spremna za novine u pomorstvu pa tako napušta zastarjela gledišta glede parobroda (pogona na ugljen) i tijekom obnove brodova prelazi postupno na lož–ulje. Među prvima su preuređeni brodovi Dalmacija (prije Zagreb), Partizanka (prije Prestolonasljednik Petar), Sinj (prije Sarajevo), Kotor, Lastovo (prije Beograd), Proleterka (prije Karađorđe), Pag (prije Brasso) i Istra (prije Split). Obnova flote preuređenjima trajala je do 1955. godine iako 1951. godine započinje obnova flote gradnjom novih brodova u domaćim brodogradilištima. Tada je prosječna starost 41 broda bila 43 godine i 10.665 BRT, kapaciteta 11.148 putnika i 2.405 tona tereta. Svi obnovljeni parobrodi bili su željezni, a motorni isključivo drveni. Za lokalni promet grade se novi brodovi, a za duž obalni promet koriste se obnovljeni zbog skupe gradnje.

Godine 1948. u pulskom brodogradilištu Uljanik naručeno je 6 brodova dorađene verzije putničkih motornih brodova "Abbazia" i "Laurana". Tako su od 1952. do 1954. zaplovili brodovi Vladimir Nazor, Njegoš, Aleksa Šantić, Ivan Cankar, Vuk Karadžić i Kosta Racin. Ovi brodovi znače novi početak u putničkom brodovlju na Jadranu. Bili su to prvi željezni brodovi na motorni pogon. Nedostatak tih brodova bio je taj da su bili namijenjeni isključivo prijevozu putnika što nije odgovaralo otočnom stanovništvu. Tako je ponovno u Uljaniku pokrenuta gradnja novog tipa brodova koji su mogli prevesti 500 putnika i 25 tona tereta. To su bili motorni brodovi Osijek, Maribor, Mostar i Novi Sad koji su isporučeni 1955. godine. Tijekom gradnje došlo je do promjene tako da je dio prostora predviđenog za zadržavanje putnika preuređen u kabine sa 44 kreveta. Iz brodogradilišta u Splitu 1955. godine isporučeni su klasični motorni putničko-teretni brodovi Ohrid (kasnije Tijat), Karlovac i Valjevo (kasnije Ozalj) kapaciteta 350 putnika i 11 tona tereta.

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: zokxy - 28.10.2013., 18:04:34

Od samog početka Jadrolinija ima konkurenciju u lokalnim brodarskim poduzećima koji osim tereta prevoze putnike i to : Obalna plovidba Rijeka, Kvarnerska plovidba Rijeka, Obalna plovidba Zadar, Brodarsko poduzeće Dupin Šibenik, Brodarsko transportno poduzeće Dubrovnik , Brodarsko poduzeće Lovćen Kotor i mnoga druga koja se povremeno uključuju u promet. Nakon što su prestala prevoziti putnike ta su poduzeća uglavnom brodove prepustila Jadroliniji. Desetak godina iza rata sve više se osjeća potreba za većim brodovima u duž obalnom prometu. Pod teretom turizma i nedovršenja "magistrale" obnovljeni brodovi Dalmacija, Partizanka i Proleterka ne zadovoljavaju kapacitetom. Tako se 1956. gradi JUGOSLAVIJA, 1957. JADRAN i 1958. JEDINSTVO kojim započinje era kružnih putovanja. Godine 1957. iz brodogradilišta također stižu : TAKOVO/ kasnije ILOK/, TROGIR i TUZLA / kasnije PREMUDA/. Motorni brodovi za 450 putnika i 20 tona tereta. Vođeni predratnim iskustvom putničko - teretne pruge za Grčku (Trst – Rijeka – Pirej) ponovno se uspostavlja sa brodom JUGOSLAVIJA a kasnije obnovljenim LASTOVOM i ISTROM da bi se za nju naručili novi brodovi OPATIJA i OREBIĆ koji su izgrađeni1960. godine. Zaostajanje bivše države Jugoslavije u automobilizmu i tvrdoglavo kašnjenje u izgradnji i otvaranju duž obalne ceste presudno je utjecalo na razvoj putničke obalne flote. Tome u prilog idu i stajališta državnih tijela koja odobravaju isključivo izgradnju klasičnih putničkih brodova. Trajekti i prijevoz automobila postaju aktualni tek nakon završetka Jadranske ceste od Rijeke do Zadra 1958. godine. Prva trajektna linija na Jadranu otvorena je 1958. na pruzi Crikvenica – Šilo na kojoj plovi preuređeni drveni trajekt BODULKA u vlasništvu Kvarnerske plovidbe Rijeka koja nije putnički brodar, ali ima brod. Druga trajektna linija otvorena je na pruzi Rabac – Cres sa preuređenim trajektom VANGA Lošinjske plovidbe. Zatim slijede Korčula – Orebić koju otvara Poduzeće za ceste Dubrovnik i 1.06.1963. godine Jablanac – Rab koju otvara Lučko komunalno poduzeće iz Raba koje preuređuje ribarski brod ČUTIN u neku vrstu trajekta za liniju Jablanac – Rab da bi kasnije nabavkom i preuređenjem dvotrupaca ovladali linijom i prerasli u poduzeće Rapska plovidba Rab okosnicom trajektnog prijevoza na relaciji Jablanac – Mišnjak. (U dostupnim materijalima nema točnih podataka kad je započela voziti koja pruga stoga bi se moglo reći da one započinju od 1958 do 1963.) Kasnije će se u slične poduhvate upuštati i drugi brodari kao Obalna plovidba Split, Mediteranska plovidba i Rapska plovidba, Rab. Od 1961. Jadrolinija preuzima linije i trajekte, prvo na liniji Crikvenica – Šilo, a 1964 i Rabac – Cres a 1965. godine uvodi novu trajektnu liniju Črišnjevo – Voz ( ispod Krčkog mosta koja je najprihodovnija linija do njenog zatvaranja puštanjem mosta u promet ) sa novo izgrađenim (1964 ) trajektom VOZ. Izradom Studije o prometnom povezivanju priobalnih otoka s kopnom, a koju je 1965. godine prihvatilo Izvršno vijeće Sabora i koje je usvojilo Zakon o supstituciji nerentabilnih brodskih linija, stvorili su se uvjeti za izmjenom strukture brodovlja i ukupne reorganizacije sustava pomorskog putničkog prometa. Pojavom prvih iako preuređenih trajekata uspostavlja se novi tehnološki napredak u obalnom prometu. Brod postaje nastavak ceste odnosno "most" u povezivanju kopna i otoka. Zakonom o supstituciji tržišna ekonomija postaje izvorom za smanjenje "dotacije" a budući su trajektne pruge proglašene "rentabilnima" država dotira samo klasične prijeko potrebne pruge. U isto vrijeme u siromašnim republičkim i općinskim fondovima nema dovoljno novca za izgradnju novih trajektnih pristaništa. Puštanjem u promet Jadranske ceste od Rijeke do Dubrovnika Jadrolinija je već imala 9 trajekata za lokalne pruge s 1.278 BRT, kapaciteta 1360 putnika i 204 vozila i to : Bodulku, Vangu i Voz i šest dvotrupaca : BADIJA, BRAČ, KAČJAK, KLIMNO, LOŠINJ I SUPETA kupljene od Ratne Mornarice. U sezoni 1965. Jadroliniji je u Nizozemskoj isporučen novo sagrađen prvi "feribot" na hrvatskoj obali LIBURNIJA. Ima 3038 BRT, kapaciteta 700 putnika i 120 vozila. Putnici imaju na raspolaganju 200 kreveta uz mogućnost korištenja avio- ležaja. U vrijeme uvođenja novih tehnologija povlače se iz prometa stari i dotrajali brodovi. U isto vrijeme gase se ostali brodari iz lokalnog prometa mada se javljaju novi kao Splošna plovidba Piran (SLO) i Tankerska plovidba Zadar koji posjeduju turističko brodovlje i u trajektnom prometu . - Obalna plovidba Split kupuje polovne trajekte ERO ( izgrađen 1931.) i LODU i SLAVENA ( izgrađeni 1960.) svaki kapaciteta do 250 putnika i 30 vozila. Kasnije rekonstuiran brod ZVONČAC za prijevoz 59 putnika i 8 vozila. - Lošinjska plovidba 1968. u Grčkoj kupuje polovni trajekt CRESANKU koju još tijekom pregovora o kupnji prepušta Jadroliniji. Taj brod je preteča polovnim i novim trajektima tipa PELJEŠČANKA koji mogu prevesti 200 putnika i 28 – 34 vozila. - 1968 Lošinjska plovidba kupuje polovni feribot MARINU ( izgrađenu 1936) koja još uvijek plodi pod istim vlasnikom. - 1971. Mediteranska plovidba nabavlja polovni trajekt ZAMOŠĆE i povezuje uz Jadroliniju Korčulu i Orebić. U to vrijeme Jadrolinija organizira trajektni promet uz već nabrojane trajekte i novo kupljenim BLACE također od RM. U grčkoj kupuje HVARANKU i BRAČANKU. 1969 kupuje prvi nordijski trajekt BRESTOVU, sagrađenu 1948. kapaciteta 200 putnika i 20 vozila preteče novog tipa trajekta sa dvije rampe za ukrcaj vozila. 1969. gradi se novi trajekt tipa Cresanka LOŠINJANKA koji nije najsretnije rješenje zbog jedne rampe, ali još uvijek vozi. Cijena izgradnje bila je relativno pristupačna, a mali gaz omogućavao je pristajanje u svim tadašnji trajektnim lukama (desantni brod). Jadrolinija gradi i posljednju seriju klasičnih brodova PERAST ( oštećen u Domovinskom ratu) , POROZINU, POSTIRU ( koja još vozi ) i PUNAT. Ti brodovi mogu primiti 450 putnika i 30 tona tereta i koncepcijski su vjerojatno najbolji brodovi klasičnog prometa ikad sagrađeni za Jadroliniju. Jadrolinija 1961. godine nabavlja prvi hidro krilni brod VIHOR koji se je pokazao neuspjehom i za kratko vrijeme prodan. Pod pritiskom javnosti ( koja često ima visok pritisak na Jadroliniju ) Jadrolinija je zaokupljena hidro krilcima koji su i u svijetu novina opterećena mnogim "dječjim bolestima" a kako pruge koje pokrivaju nisu dotirane Jadrolinija od njih odustaje i okreće se trajektnom povezivanju. Druga poduzeća nabavljaju hidro krilce koji služe u turističke svrhe i ne plove cijeli dio godine kad su nepovoljni vremenski uvjeti. U pulskom brodogradilištu Uljanik Jadrolinija gradi DALMACIJU i ISTRU predviđene za prugu Jadran – Bliski istok. Novina u prijevozu putnika i roba prisilila je da se 1968/69. pristupi potpunoj rekonstrukciji brodova te se pretvore isključivo u putničke brodove sa po 316 kabina i ubuduće služe samo za kružna putovanja. U isto vrijeme 1967/68 prodaju se Opatija i Orebić zbog zatvaranja putničko teretne linije za Grčku, a uvode se teretni brodovi LASTOVO I OREBIĆ. Šezdesetih godina dolazi do povlačenja iz prometa cijele predratne flote parnih brodova. Tako koncem desetljeća Jadrolinija ima 45 brodova sa 33.750 BRT, kapaciteta 16.958 putnika i 2.944 tona tereta i 470 vozila. I što je posebno važno imala starost od 8,6 godina starosti što je najmlađa flota koju je Jadrolinija imala u svojoj povijesti. Valja reći da je imala 5 klasičnih brodova i jedan feribot prosječne starosti 6 godina za međunarodni promet. Za lokalni promet imala je 23 broda prosječne starosti 13,5 godina i 14 trajekata kapaciteta 2.530 putnika i 358 vozila prosječne starosti 8,1 godina. Preostala dva teretna broda imala se 2.496 BRT i starosti od 10,3 godine. Uz 14 Jadrolinijinih trajekata obalu sa otocima povezuje još osam trajekata i to : Obalna plovidba , Split – 4 trajekta, Lučko komunalno poduzeće Rab – 3 trajekta i Lošinjska plovidba – 1 feribot. Svi ti trajekti su prilično neujednačenih karakteristika; 4 trajekta su preuređeni drveni brodovi, 8 polovnih dvo trupaca, 7 rabljenih i 1 novo nabavljeni u inozemstvu i samo 2 novogradnje. Dva teretna broda Jadrolinije prodaju se Obalnoj plovidbi iz Splita u zamjenu za njena 4 trajekta. Kao zamjenu svojim prodanim teretnim brodovima Jadrolinija kupuje BRADSTVO i SLOBODU, a 1974. kupuje još dva LUN i RAD. Teretna flota je rashodovana 1977/78. godine. Razdoblje sedamdesetih označeno je rashodom čitavog niza brodova izgrađenih nakon Drugog svjetskog rata.1966. prodani su Maribor i Mostar; 1971. Jugoslavija i Aleksa Šantić; 1972. Novi Sad, Vladimir Nazor ( brod plovi pod imenom POREČ i zadnji valasnik Creska plovidba, Cres); 1973 Ivan Cankar, Kosta Racin i Kali (poklonjen Pomorskoj školi u Bakru i preimenovan u školski brod VILA VELEBITA); 1974. nakon pomorske tragedije povlači se Turanj; 1975. prodan je Jadran ( koji je u Kanadi preuređen u restoran ) a 1977. brod Jedinstvo se prodaje turističkom poduzeću Atlas i preimenuje u brod AMBASADOR koji nastavlja kružna putovanja; 1979. prodan je brod Osijek ( danas NINA ) i rashodovan trajekt veteran Bodulka. U isto vrijeme nastavlja se nabavka polovnih brodova u inozemstvu.
(wiki)

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: zokxy - 28.10.2013., 18:05:13

(http://img716.imageshack.us/img716/6254/m34l.jpg)

Slavija I

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: zokxy - 28.10.2013., 18:06:36

(http://img706.imageshack.us/img706/48/o9lm.jpg)

Ajde ime! Znam da znate ...   :wavey

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: zokxy - 28.10.2013., 18:07:38

(http://img692.imageshack.us/img692/2397/2uh3.jpg)


Adriana

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: zokxy - 28.10.2013., 18:08:14

(http://img716.imageshack.us/img716/4844/0w89.jpg)


Aleksa Šantić

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: zokxy - 28.10.2013., 18:09:00

(http://img20.imageshack.us/img20/4303/rts7.jpg)


Balkanija

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: zokxy - 28.10.2013., 18:09:36

(http://img824.imageshack.us/img824/985/8e6d.jpg)


Ilirija     :wavey

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: zokxy - 28.10.2013., 18:10:20

(http://img9.imageshack.us/img9/580/3zsv.jpg)

Jedinstvo

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: zokxy - 28.10.2013., 18:10:55

(http://img33.imageshack.us/img33/4194/fl6b.jpg)


Marko Polo

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: zokxy - 28.10.2013., 18:11:40

(http://img545.imageshack.us/img545/8366/40mw.jpg)


Partizanka

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: zokxy - 28.10.2013., 18:12:39

(http://img716.imageshack.us/img716/7318/5xru.jpg)


Proleterka

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: LLeon - 28.10.2013., 18:18:13

Citat: zokxy - 28.10.2013., 18:06:36

(http://img706.imageshack.us/img706/48/o9lm.jpg)

Ajde ime! Znam da znate ...   :wavey

Ovako je završila:
(http://i277.photobucket.com/albums/kk64/robert-ck/d1-2.jpg)

Eh, zaboravio sam napisat ime, ali vidi se na slici: Dalmacija. Sistership još uvijek plovećeg Ariona.

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: zokxy - 30.10.2013., 21:50:52

(http://imageshack.com/a/img15/4524/ctld.jpg)

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: duskom - 03.12.2013., 16:38:16

prilog temi... brošura iz 1960.

(http://imageshack.us/a/img35/9431/ns3w.jpg)

(http://imageshack.us/a/img706/5084/cybv.jpg)   :citam2

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: LLeon - 06.12.2013., 21:26:58

Evo, pa se brišite. (http://www.cosgan.de/images/smilie/ekelig/a015.gif)
(http://i695.photobucket.com/albums/vv319/LLeon_album/Croinfo/DSC08905.jpg) (http://s695.photobucket.com/user/LLeon_album/media/Croinfo/DSC08905.jpg.html)

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 06.12.2013., 21:59:53

(http://img841.imageshack.us/img841/7991/mmo6.jpg) (http://img841.imageshack.us/i/mmo6.jpg/)

(http://img854.imageshack.us/img854/4680/9ei5.jpg) (http://img854.imageshack.us/i/9ei5.jpg/)

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: elvis - 07.12.2013., 20:17:28

Citat: ilirija - 06.12.2013., 21:59:53

http://img841.imageshack.us/img841/7991/mmo6.jpg

http://img854.imageshack.us/img854/4680/9ei5.jpg

Nekako sam zamišljao ključ za paljenja broda većim ...  :lol1 :lol3

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: zokxy - 09.01.2014., 23:52:56

Uredbom Vlade FNRJ od 20. siječnja 1947. u Rijeci je osnovano državno poduzeće Jadranska linijska plovidba (Jadrolinija) u čiji je sastav ušao 41 stari i trošni parobrod od kojih je čak 12 bilo izvučeno sa morskoga dna i privremeno osposobljeno za kakvu-takvu plovidbu.
Program obnove tako naslijeđene putničke flote oslanjao se tih poslijeratnih godina na pronađenim nacrtima talijanskih putničkih  brodova ABAZZIA i LAURANA  ostavljenih i djelomično sačuvanih na navozima gotovo potpuno uništenog riječkog brodogradilišta Cantiere Navale dell Quarnaro (današnji 3. Maj na Kantridi ). Na osnovu njihove neznatno modificirane dokumentacije, uskoro je u pulskom škveru Uljanik započela izgradnja serije motornih putničkih brodova male obalne plovidbe nazvane “Pjesnici” kapaciteta prihvata između 600 i 780 putnika. Redom su tako zaplovili VLADIMIR NAZOR i NJEGOŠ 1952.godine, ALEKSA ŠANTIĆ, IVAN CANKAR i VUK KARADŽIĆ 1953.godine te KOSTA RACIN 1954.godine.

Link na članak:  http://www.croinfo.net/vijesti-hrvatska/8092-pjesnici-jadrolinijini-duobalni-brodovi (http://www.croinfo.net/vijesti-hrvatska/8092-pjesnici-jadrolinijini-duobalni-brodovi)


(http://img23.imageshack.us/img23/5025/vukkaradzic195304bsb.jpg)

Vuk Karadžić u Rijeci, Barba Rude u punom zamahu, Robna kuća RI još nije započeta

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 30.01.2014., 00:28:35

MT DUBROVNIK

1979. 1zgrađen u brodogradilištu Verolme Cork Dockyards Ltd. u Corku, lrska kao novogradnja 955 pod imenom CONNACHT za tvrtku British & Irish Steam Packet Co.Ltd. Dublin, zastava Irska. Porinut 20. lipnja 1978. i predan u siječnju 1979.

1988. DUCHESSE ANNE S.A. de economie Mixte d'equipment Navale SABEMEN Saint Malo, zastava Francuska (Brittany Ferries)

1996. Kupljen za potrebe Jadrolinije. Novo ime DUBROVNIK. Upisan na tvrtku Morrison Ship Trading Co. Monrovia, luka upisa Rijeka. 31.prosinca 1996. upisan na Jadroliniju.

(http://i1256.photobucket.com/albums/ii492/Emil_Emili/img001_zps474c9002.jpg) (http://s1256.photobucket.com/user/Emil_Emili/media/img001_zps474c9002.jpg.html)

(http://i1256.photobucket.com/albums/ii492/Emil_Emili/img002_zps7d5f581d.jpg) (http://s1256.photobucket.com/user/Emil_Emili/media/img002_zps7d5f581d.jpg.html)

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 30.01.2014., 10:56:33

Bio jednom u Rijeci

(http://img146.imageshack.us/img146/1750/2026952.jpg) (http://img146.imageshack.us/i/2026952.jpg/)
slo_thiago, http://www.panoramio.com/photo/2026952

(http://i1256.photobucket.com/albums/ii492/Emil_Emili/MTDubrovnik_zps562f1a21.jpg) (http://s1256.photobucket.com/user/Emil_Emili/media/MTDubrovnik_zps562f1a21.jpg.html)
slo_thiago, http://www.panoramio.com/photo/2027020

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 30.01.2014., 11:11:13

Sa večernji.hr

(http://i40.tinypic.com/2a7btbl.jpg)

(https://fbcdn-sphotos-a-a.akamaihd.net/hphotos-ak-frc3/988453_683059985058298_1973202622_n.jpg)

Izvor: Ri Meteo portal

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: LLeon - 25.05.2014., 17:43:08

Ovog ljeta Jadrolinija dobiva 4 nova trajekta. Svi izgrađeni u pulskom Uljaniku.

Maloprije se vratih iz Pule. Svježe fotke, još se boja nije osušila. :greensmile
NG503, Kornati
(http://i695.photobucket.com/albums/vv319/LLeon_album/Croinfo/DSC03365.jpg)

Mensčini da će uskoro primopredaja... a i vrijeme je... :P
(http://i695.photobucket.com/albums/vv319/LLeon_album/Croinfo/DSC03367.jpg)

NG504, Brač, je za danas najavljen u Lencu na dokovanju

NG505 i 506, Krk i Mljet su u 3. maju na opremanju

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: zokxy - 24.07.2014., 15:17:48

(http://imageshack.com/a/img537/8964/02344b.jpg)


Tuzla (Jadrolinija: 1957-1997)
Premuda (Jadrolinija: 1997- )
 
347 gt - 44.7 m long - 671 kW - 13.5 knots - 450 passengers

http://www.simplonpc.co.uk/Jadrolinija2.html#anchor432218 (http://www.simplonpc.co.uk/Jadrolinija2.html#anchor432218)

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: LLeon - 24.07.2014., 19:32:09

Citat: zokxy - 24.07.2014., 15:17:48

Tuzla (Jadrolinija: 1957-1997)
Premuda (Jadrolinija: 1997- )

Gdje je ovo snimljeno? Nemam ideju. :hmm

Brod iz jadrolinijine serije 3T (Takovo, Tuzla, Trogir), izgrađen u pulskom Uljaniku 1957. godine.

Takovo je 1991. preimenovan u Ilok, a 2007. prodan jednom privatniku koji ga je navodno trebao preurediti u turistički brod. Ne znam kako je te priča završila.
Tuzla je 1997. preimenovana u Premudu i još uvijek plovi pod tim imenom.
Trogir je završio u rezalištu 2002.


Susak 8/2011.
(http://i695.photobucket.com/albums/vv319/LLeon_album/Losinj/DSC08610.jpg)

Par slika sa glavne palube
(http://i695.photobucket.com/albums/vv319/LLeon_album/Losinj/DSC08612.jpg)

(http://i695.photobucket.com/albums/vv319/LLeon_album/Losinj/DSC08626.jpg)

No admittance na komandni most to unauthorised pipl :greensmile
(http://i695.photobucket.com/albums/vv319/LLeon_album/Losinj/DSC08613.jpg)

Novouređena unutrašnjost. Lijepo uređeno, klimatizirano, ne bih rekao da se nalazim na 54 godine starom brodu. :palacgore
Gornji salon. Stepenice na lijevoj strani vode u...
(http://i695.photobucket.com/albums/vv319/LLeon_album/Losinj/DSC08620.jpg)

... donji salon
(http://i695.photobucket.com/albums/vv319/LLeon_album/Losinj/DSC08618.jpg)

Inserti, dupjadure... vidi se trag vremena...
(http://i695.photobucket.com/albums/vv319/LLeon_album/Losinj/DSC08628.jpg)

Krmeno vitlo
(http://i695.photobucket.com/albums/vv319/LLeon_album/Losinj/DSC08621.jpg)

Pogled preko krme. U daljini otok Susak.
(http://i695.photobucket.com/albums/vv319/LLeon_album/Losinj/DSC08625.jpg)

Stari dobri Sulzer. Taka- taka- tak  :greensmile
(http://i695.photobucket.com/albums/vv319/LLeon_album/Losinj/DSC08653.jpg)

Iskrcaj u Malom lošinju
(http://i695.photobucket.com/albums/vv319/LLeon_album/Losinj/DSC08655.jpg)[

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: zokxy - 24.07.2014., 19:49:07

Ona stara fotka Tuzle je definitivno negdje na otoku Krku, Malinska možda ili blizu nje, nisam siguran!  :wavey

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: milić - 24.07.2014., 21:41:05

LLeone lijepo si to pokazao i povezao - Tuzlu i Premudu.
A i meni je prva asocijacija bila Malinska. Malo prije ove sam gledao fotku Malinske pa možda zato. Dugo, pet, šest godina nisam bio u njoj pa više ni ne znam kako izgleda.

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: LLeon - 24.07.2014., 22:08:17

Je, Malinska je. :palacgore Provjerio sam kartu Malinske i odgovara slici.
Krk mi je inače odbojan otok. Općenito mi se ne sviđa (za razliku od ostalih kvarnerskih otoka) :kiss2 pa i izbjegavam odlazak na njega, koliko god mogu. :pusiti

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: zokxy - 26.07.2014., 00:12:10

(http://imageshack.com/a/img540/1599/owUS5X.jpg)

 
Jadran was built for Jadrolinija in 1957 by Brodogradiliste Uljanik, Pula. Her sisters were Jedinstvo and Jugoslavija. She operated on the route Venice-Rijeka-Split-Dubrovnik-Kotor-Korfu-Piraeus. Jadran was sold in 1976 to Canadian owners Captain Normac's Riverboat Inc. Jadran is still in use as a static restaurant at the Queens West Dock in in Toronto, Canada.

http://www.simplonpc.co.uk/Jadrolinija2.html#anchor543555 (http://www.simplonpc.co.uk/Jadrolinija2.html#anchor543555)

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: zokxy - 09.10.2014., 18:21:52

1697 gross tons
82.44 m long
steam: 2832 kW
speed 16 knots
1000 passengers
1938 built at Split, Croatia with the name SUMADIJA. She was a sister of SINJ
1941 in Italian service during WW II with the name BRUNO CALEARI
1943 in German service during WW II, reconstructed as a hospital ship with the name BONN
1945 SUMADIJA
1947 owner Jadrolinija
1948 KOTOR
1965 KARLOBAG

1966 BU Sv. Kajo

(http://imageshack.com/a/img673/3417/HeXKdO.jpg)

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: Morton1905 - 19.10.2014., 19:37:17

Rijeka luka 1965. godina kupljena razglednica Brodovi Podhum Knin Vuk Karadžić Cres 1297 R

https://www.flickr.com/photos/morton1905/8425074502/

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: Morton1905 - 19.10.2014., 19:40:33

Rijeka luka 1965. godina kupljena razglednica.

https://www.flickr.com/photos/morton1905/8425073850/

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: Morton1905 - 19.10.2014., 19:43:56

Rijeka 1583 R Rijeka luka Skenirano iz prospekta ~ 1958.

https://www.flickr.com/photos/morton1905/8571485653/

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: Morton1905 - 19.10.2014., 19:46:31

2330 R Rijeka luka Razglednica putovala 27.IV.1969.

https://www.flickr.com/photos/morton1905/13993291265/

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: Morton1905 - 19.10.2014., 19:49:09

2331 R Rijeka luka Razglednica putovala 30.I.1966. - kupljena.

https://www.flickr.com/photos/morton1905/13970212856/

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: Morton1905 - 19.10.2014., 19:51:37

2332 R Rijeka luka Razglednica putovala 25.X.1958. - kupljena.

https://www.flickr.com/photos/morton1905/13990145951/

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: zokxy - 24.10.2014., 00:19:10

M/b Istra u Jadrolinijinoj floti, sagrađena 1965. g. u Uljaniku, prodana 1993. godine i promijenila više imena, i danas plovi malo redizajnirana - o njoj više čitajte ovdje - http://www.ssmaritime.com/MS-Istra-Dalmacija.htm (http://www.ssmaritime.com/MS-Istra-Dalmacija.htm)


(http://imageshack.com/a/img903/903/yIi522.jpg)

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 08.12.2014., 21:48:01

Znate li koji je ovo brod?

(http://i1256.photobucket.com/albums/ii492/Emil_Emili/Stara%20Ri/AdriaticaTIZIANO2_zps673db078.jpg~original) (http://s1256.photobucket.com/user/Emil_Emili/media/Stara%20Ri/AdriaticaTIZIANO2_zps673db078.jpg.html)

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: zokxy - 09.12.2014., 06:45:18

Hja, gugl sve zna:

http://m.slobodnadalmacija.hr/tabid/296/articleType/ArticleView/articleId/48662/Default.aspx (http://m.slobodnadalmacija.hr/tabid/296/articleType/ArticleView/articleId/48662/Default.aspx)

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: zokxy - 13.12.2014., 19:22:27

Godina je 1957., mjesec listopad, radi se na obnovi riječke luke, a u pozadini naslagali su se Jadrolinijini bodovi - s lijeva na desno - Tuzla, Rovinj, Aleksa Šantić, Dalmacija i Maribor. 5 u 1!  :palacgore


(http://imageshack.com/a/img661/885/AtGP13.jpg)

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: zokxy - 14.12.2014., 14:00:18

Kad je Lloyd uveo u promet na brze pruge Baron Gautscha i Prinza Hohenlohea to je bio već otvoreni rat. Ungaro- Croata je prihvatila izazov i na pruzi Trst - Kotor od 1913. godine plove Višegrad i Sparta. Sparta je bio manji brod od svojih takmaca, ali je imao što oni nisu imali - pravu pravcatu hlađenu štivu. Brod je mogao primiti i 50 putnika u kabinama.
Sparta je porinuta 1913. u brodogradilištu Hall, Russell & Co. Ltd. Aberdeen kao novogradnja 531. Bila je duga 65-2 i širine 9,2 metra. Imala je 978 BRT i 700 tona nosivosti. S parnim stapnim strojem trostruke ekspanzije Hall, Russell & Co. Ltd od 1200 KS postizala je brzinu od 11 čvorova. U usporedbi s takmacima Sparta je bila sporiji brod za 5-6 čvorova, ali ništa lošija po udobnosti.
U ratu je Sparta od 1917. godine transportni brod ratne mornarice KundK.
Podjelom flote 1921. pripala je Hrvatskom parobrodarskom društvu iz Rijeke i dobiva ime Srbin.
Od 1923. Srbin je u floti Jadranske plovidbe. d.d. sa Sušaka. Usprkos velikim teškoćama prouzročenim 2. svj. ratom, parobrodi Jadranske plovidbe Predsjednik Kopajtić i Srbin održavali su, sve do napada na Jugoslaviju, redovne linije između naših, talijanskih, albanskih, grčkih i crnomorskih luka. Uz opasnosti koje su prijetile od podmornica, ratnih zrakoplova i podmorskih mina, ti su brodovi često presretani i zaustavljani, a znalo se dogoditi da ih se odvelo i na Maltu pod sumnjom ratnog šverca.Za vrijeme rata Talijani mu mijenjaju ime u Constantino Borsini. Od 1943. je u rukama Britanaca (Ministry of War Transport London ) i 1945. je vraćen Jugoslaviji tj. Jadranskoj plovidbi. Slijedi klasična priča o nacionalizaciji i dodjeljivanju novoutemeljenoj Jadroliniji. Jadrolinija je uz gubitak Ljubljane doživjela najveći udarac kad je Srbin naletio 6. lipnja 1947. kod Glavotoka na otoko Krku na minu. Brod se od eksplozije prelomio i potonuo. Na tom brodu kod Glavotoka poginula je kompletna devetnaestočlana posada sa zapovjednikom Gligom Setenčićem i četiri putnika. Brodospas je izvadio krmeni dio, ali brodu nije bilo spasa. Ostaci su izrezani u Malinskoj. I dan danas na mjestu potonuća nalaze se dijelovi broda, te je lokacija zanimljiva roniocima. Nekada je kolektiv Jadrolinije svake godine posjećivao mjesto tragedije i na spomen obilježje polagao vijenac u znak sjećanja na poginule, ali nakon ukinuća mraka i paljenja svjetla 1990-91 u RH zbog imena broda ova komemoracija je ukinuta. Svaka čast svima koji su to zatrli!  :facepalm

Slika P/b Srbin nakon rata

(http://imageshack.com/a/img674/9164/sBwduF.jpg)

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: LLeon - 11.01.2015., 09:02:26

Bivši jadrolinijin brod Vis je potonuo u Atlantskom oceanu, 4 milje od otoka Fogo (Zelenortski otoci) u noći 8.- 9. siječnja 2015.

http://www.oceanpress.info/index.php/en/home4/fogo2/item/16081-the-ship-vicente-sinks-with-22-people-on-board

Mali lošinj, 8/2011.
(http://i695.photobucket.com/albums/vv319/LLeon_album/Losinj/DSC08642.jpg)

(http://i695.photobucket.com/albums/vv319/LLeon_album/Losinj/DSC08644.jpg)

(http://i695.photobucket.com/albums/vv319/LLeon_album/Losinj/DSC08645.jpg)

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: milić - 11.01.2015., 09:42:01

Malo sam proguglao i vidm da je troje spašeno, a za 19-oro se traga. Visoki valovi i mrak sprječavaju potragu.
Jadni ljudi.  :'(

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 01.03.2015., 21:25:56

(http://i1256.photobucket.com/albums/ii492/Emil_Emili/Brodovi/MT%20Brestova_zps1eu1ltkz.jpg~original) (http://s1256.photobucket.com/user/Emil_Emili/media/Brodovi/MT%20Brestova_zps1eu1ltkz.jpg.html)

Vedran Mlacic - http://www.shipspotting.com/gallery/photo.php?lid=238259

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 27.03.2015., 19:55:14

POSLJEDNJE PUTOVANJE LEGENDARNI BROD JADROLINIJE USKORO ĆE SKONČATI RADNI VIJEK

»Liburnija« kreće na zadnju plovidbu u – tursko rezalište
»Liburnija« je odavno trebala završiti u rezalištu, ali je svake godine prodaja broda prolongirana ponajviše zbog potrebe održavanja dužobalne linije Rijeka – Dubrovnik

Darko PAJIĆ
Može se pohvaliti i sudjelovanjem u Domovinskom ratu * Foto: M. GRACINRIJEKA » »Liburnija«, jedan od najpoznatijih i najstarijih brodova u floti Jadrolinije jučer je prodan, te će već za nekoliko dana iz Malog Lošinja krenuti na svoje posljednje putovanje prema turskoj luci Aliaga u blizini Izmira, gdje se nalazi rezalište u kojem će skončati svoj životni vijek dug pola ..

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A285F2863285B2863285A28582859285D286328962897289E28632863285F285C2858285A285E285E28632863286328592863B

Liburnija u M.Lošinju XI. 2013.

(http://i59.tinypic.com/kd5nko.jpg)

a vozili smo i za vrijeme rata ...

(http://i57.tinypic.com/wa1u8i.jpg)

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: Magnum - 27.03.2015., 20:05:39

A kad je ovih dana aktualno...

(https://scontent-vie.xx.fbcdn.net/hphotos-xap1/t31.0-8/11080396_894329810623752_6589418500001725699_o.jpg)

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: zokxy - 29.03.2015., 20:13:15

Istra, Dalmacija, Ilirija  :wavey


(http://imageshack.com/a/img540/2787/lfQGu6.jpg)

(http://imageshack.com/a/img537/6515/43hyA7.jpg)

(http://imageshack.com/a/img673/6666/kMLwHD.jpg)

(http://imageshack.com/a/img540/692/w9R3f5.jpg)

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 29.03.2015., 20:45:32

Citat: zokxy - 29.03.2015., 20:13:15

Istra, Dalmacija, Ilirija  :wavey

Istra 1985. cca 6 mjeseci i 1990. cijela
Dalmacija 1986. 6-7 mjeseci, 1987. isto, 1988. opet,
Ilirija 1985., 86., 87., 88., po mjesec, dva, tri. Po potrebi

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 29.03.2015., 21:01:29

Snimljeno 1990. sa krme MS Istra

Spitsbergen
(http://i1256.photobucket.com/albums/ii492/Emil_Emili/Razno/Evropa/Spitsbergen_zpsrlrms1ek.jpg~original) (http://s1256.photobucket.com/user/Emil_Emili/media/Razno/Evropa/Spitsbergen_zpsrlrms1ek.jpg.html)

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: Magnum - 29.03.2015., 22:14:11

 Rijeka, 15. rujan 2014. 11:00

(https://scontent-ams.xx.fbcdn.net/hphotos-xaf1/t31.0-8/10661988_1472810676328876_808536198471911943_o.jpg)

(https://fbcdn-sphotos-e-a.akamaihd.net/hphotos-ak-xap1/t31.0-8/10687959_10203899420799228_2447263323878291320_o.jpg)

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: Magnum - 03.06.2015., 21:48:04

Citat: ilirija - 03.06.2015., 17:19:56

Ako je netko zainteresiran za vozni red ljeto 2015.

(http://i62.tinypic.com/dr6sds.jpg)

(http://i57.tinypic.com/1569wnl.jpg)

A još da se da pročitat ;-)

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 03.06.2015., 22:59:07

Citat: magnum.cro - 03.06.2015., 21:48:04

Citat: ilirija - 03.06.2015., 17:19:56

Ako je netko zainteresiran za vozni red ljeto 2015.

(http://i62.tinypic.com/dr6sds.jpg)

(http://i57.tinypic.com/1569wnl.jpg)

A još da se da pročitat ;-)

(http://i1256.photobucket.com/albums/ii492/Emil_Emili/Brodovi/JL%20vozni%20red%201_zpsfqmzhr9m.jpg~original) (http://s1256.photobucket.com/user/Emil_Emili/media/Brodovi/JL%20vozni%20red%201_zpsfqmzhr9m.jpg.html)

(http://i1256.photobucket.com/albums/ii492/Emil_Emili/Brodovi/JL%20vozni%20red%202_zpsxdah1stx.jpg~original) (http://s1256.photobucket.com/user/Emil_Emili/media/Brodovi/JL%20vozni%20red%202_zpsxdah1stx.jpg.html)

ako klikneš ...

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: Magnum - 04.06.2015., 01:30:57

Tnx :)

Poslano sa mog HTC One max koristeći Tapatalk

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: jmartin - 20.07.2015., 13:03:49

Citat: zokxy - 14.12.2014., 14:00:18

Kad je Lloyd uveo u promet na brze pruge Baron Gautscha i Prinza Hohenlohea to je bio već otvoreni rat. Ungaro- Croata je prihvatila izazov i na pruzi Trst - Kotor od 1913. godine plove Višegrad i Sparta. Sparta je bio manji brod od svojih takmaca, ali je imao što oni nisu imali - pravu pravcatu hlađenu štivu. Brod je mogao primiti i 50 putnika u kabinama.
Sparta je porinuta 1913. u brodogradilištu Hall, Russell & Co. Ltd. Aberdeen kao novogradnja 531. Bila je duga 65-2 i širine 9,2 metra. Imala je 978 BRT i 700 tona nosivosti. S parnim stapnim strojem trostruke ekspanzije Hall, Russell & Co. Ltd od 1200 KS postizala je brzinu od 11 čvorova. U usporedbi s takmacima Sparta je bila sporiji brod za 5-6 čvorova, ali ništa lošija po udobnosti.
U ratu je Sparta od 1917. godine transportni brod ratne mornarice KundK.
Podjelom flote 1921. pripala je Hrvatskom parobrodarskom društvu iz Rijeke i dobiva ime Srbin.
Od 1923. Srbin je u floti Jadranske plovidbe. d.d. sa Sušaka. Usprkos velikim teškoćama prouzročenim 2. svj. ratom, parobrodi Jadranske plovidbe Predsjednik Kopajtić i Srbin održavali su, sve do napada na Jugoslaviju, redovne linije između naših, talijanskih, albanskih, grčkih i crnomorskih luka. Uz opasnosti koje su prijetile od podmornica, ratnih zrakoplova i podmorskih mina, ti su brodovi često presretani i zaustavljani, a znalo se dogoditi da ih se odvelo i na Maltu pod sumnjom ratnog šverca.Za vrijeme rata Talijani mu mijenjaju ime u Constantino Borsini. Od 1943. je u rukama Britanaca (Ministry of War Transport London ) i 1945. je vraćen Jugoslaviji tj. Jadranskoj plovidbi. Slijedi klasična priča o nacionalizaciji i dodjeljivanju novoutemeljenoj Jadroliniji. Jadrolinija je uz gubitak Ljubljane doživjela najveći udarac kad je Srbin naletio 6. lipnja 1947. kod Glavotoka na otoko Krku na minu. Brod se od eksplozije prelomio i potonuo. Na tom brodu kod Glavotoka poginula je kompletna devetnaestočlana posada sa zapovjednikom Gligom Setenčićem i četiri putnika. Brodospas je izvadio krmeni dio, ali brodu nije bilo spasa. Ostaci su izrezani u Malinskoj. I dan danas na mjestu potonuća nalaze se dijelovi broda, te je lokacija zanimljiva roniocima. Nekada je kolektiv Jadrolinije svake godine posjećivao mjesto tragedije i na spomen obilježje polagao vijenac u znak sjećanja na poginule, ali nakon ukinuća mraka i paljenja svjetla 1990-91 u RH zbog imena broda ova komemoracija je ukinuta. Svaka čast svima koji su to zatrli!  :facepalm

Slika P/b Srbin nakon rata

(http://imageshack.com/a/img674/9164/sBwduF.jpg)

Moj nono Ivan Jurišić je jedini od posade preživio brodolom parobroda "Srbin", tako da nisu svi poginuli. Doplivao je do Glavotoka i spasili su ga franjevci iz samostana u Glavotoku.

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: Asterix - 20.07.2015., 13:17:48

Citat: ilirija - 29.03.2015., 21:01:29

Snimljeno 1990. sa krme MS Istra

Spitsbergen
(http://i1256.photobucket.com/albums/ii492/Emil_Emili/Razno/Evropa/Spitsbergen_zpsrlrms1ek.jpg~original) (http://s1256.photobucket.com/user/Emil_Emili/media/Razno/Evropa/Spitsbergen_zpsrlrms1ek.jpg.html)

ideš! tek sad vidim da si i ti bio gore ...to mi je jedno od najdražih putovanja
(https://lh3.googleusercontent.com/-U3fgZhv26Vw/VYEOu4kokGI/AAAAAAACulE/4k9seFq40Qc/s800-Ic42/DSC_3031.JPG)

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: zokxy - 29.12.2015., 16:59:49

M/B Proleterka

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: zokxy - 29.12.2015., 17:00:44

M/B Dalmacija (?) (je li?)

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: zokxy - 29.12.2015., 17:01:29

M/B Aleksa Šantić

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: zokxy - 29.12.2015., 17:02:12

M/B Partizanka

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: zokxy - 29.12.2015., 17:02:59

M/B Slavija I

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: zokxy - 29.12.2015., 17:03:45

M/B Jedinstvo

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: zokxy - 29.12.2015., 17:04:25

M/B Ilirija

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: zokxy - 29.12.2015., 17:05:10

M/B Marko Polo

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: zokxy - 29.12.2015., 17:05:48

M/B Balkanija

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: zokxy - 29.12.2015., 17:06:28

Adriana

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 29.12.2015., 22:27:10

Imam i ja dvije koje (mislim da) jako rijetki imaju

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: zokxy - 29.03.2016., 19:24:44

Jadrolinija - Liburnija - linija Zadar - Ancona

(https://farm2.staticflickr.com/1681/26025272672_5a5a54ccbc_b.jpg)

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: zokxy - 06.05.2016., 17:17:15

IDNo:   5405542
Yard No:   397   
Name:   JENS KOFOED   
Launch Date:   9.5.63
Type:   Ferry (pax/RORO)   
Date of completion:   4.8.63
Flag:   DNK   
Tons:   2964   
DWT:   725   
Length overall:   88.3     
LPP:   80.0   
Beam:   16.2   
Builder:   Bartram,   South Dock
Speed(kn):   2D-17
   
[cpl by Bremer Vulkan, Vegesack] - 64 SKIPPER CLEMENT - 76 SLAVIJA - 76 SLAVIJA I - 98 EUROPA I

14.02.2010. stigla u Aliagu

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: zokxy - 06.05.2016., 17:40:13

Ilirija  :greensmile

1963 built at Papenburg, Germany as BORNHOLMERPILEN, Danish flag
1971 owner Jadrolinija,name ILIRIJA
1992 flag Croatia
1996 Jadrolinja sold ILIRIJA to Dentek Teknik Hizmeltar Tuzla. New name KARGEM, port of registry Istanbul, Flag Turkey
2000 name AVRASYA 2, new owner Trabzon Birselik Denizcilik A.S.Trabzon, flag Turkey
2005 name AVRASYA, owner Trabzon Birselik Denizcilik A.S., flag DNR Korea.
2006 B.U. Aliaga

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: zokxy - 06.05.2016., 17:45:31

IMO: 6511350
Pozivni znak: 9AEC
Izgrađen: 1965. u NV Scheepswerfen Machinenfabrik De Merviede Co.
Novogradnja br. 582
Dimenzije: 89,21 x 16,41 x 4,20m
Motori: 2x Sulzer TAD48
Snaga: 4412 kW
Brzina: 15.0 čv
Kapacitet putnika: 671
-//- auti: 93

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 16.09.2016., 14:31:55

Lošinjanka - luka Šibenik

IMO:  7038513
MMSI:  238115140
Call Sign:  9A2178
Flag:  Croatia
AIS Vessel Type:  Passenger
Gross Tonnage:  411
Deadweight:  122 t
Length Overall x Breadth Extreme:  48.01m × 10.8m
Year Built:  1969
Status:  Active9

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 18.09.2016., 13:29:22

Adriana. Luka Split

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: LLeon - 06.12.2016., 12:10:16

Ovih dana sam dobre volje, pa rasipam biserje. :bravo5 Sve su sa Malog Lošinja.

Slijeva nadesno: Dalmacija, Ivan Zajc, vjerojatno neki od brodospasovih remorkera, ne znam.
Pored mosta za na dok: vjerojatno Novalja i sigurno Lovrijenac
Na doku: Marko Polo
Godina je (nagađam, otprilike) 2003.-2004.
(http://i695.photobucket.com/albums/vv319/LLeon_album/Jadrolinija/DSCN0648.jpg)

Isto, iz drugog kuta
(http://i695.photobucket.com/albums/vv319/LLeon_album/Jadrolinija/DSCN0654.jpg)

Ilirija
(http://i695.photobucket.com/albums/vv319/LLeon_album/Jadrolinija/DSCN0661.jpg)

Balkanija (kasnije Istra)
(http://i695.photobucket.com/albums/vv319/LLeon_album/Jadrolinija/Balkanija.jpg)

Lijevo Lastovo, desno Balkanija, negdje 80-tih godina
(http://i695.photobucket.com/albums/vv319/LLeon_album/Jadrolinija/Lastovo%20i%20Balkanija.jpg)

Lastovo, studeni 2016.
(http://i695.photobucket.com/albums/vv319/LLeon_album/Jadrolinija/DSCN0514.jpg)

(http://i695.photobucket.com/albums/vv319/LLeon_album/Jadrolinija/DSCN0564.jpg)

Liburnija, 80-tih
(http://i695.photobucket.com/albums/vv319/LLeon_album/Jadrolinija/DSCN0620.jpg)

S lijeva nadesno: Sis (vidi se samo rampa), Bartol Kašić, Petar Hektorović, Liburnija, Dubrovnik
Moguć prilično širok raspon godina (1999.-2015.)
(http://i695.photobucket.com/albums/vv319/LLeon_album/Jadrolinija/DSCN0681.jpg)

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: milić - 06.12.2016., 12:19:33

Citat: LLeon - 06.12.2016., 12:10:16

Ovih dana sam dobre volje, pa rasipam biserje. :bravo5

Daj bog da si vavek takov! Ja ne znan ki te razjadi, ma ti obično već dojdeš nabrušen na forum. Morda si kot moj prijatelj ki je jedanput rekal: - Bil san sam doma pa san se razjadil. :thankyou

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 31.12.2016., 19:43:52

Na današnji dan

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 10.01.2017., 22:36:18

Remont

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 20.01.2017., 17:01:57

20.01.1947.   Vlada FNRJ osnovala je četiri velika brodara: Jugoslavensku slobodnu plovidbu Sušak, Jugoslavensku linijsku plovidbu Sušak, Jadransku slobodnu plovidbu Sušak i Jadransku linijsku plovidbu Sušak. Osim osnivanja brodara duge plovidbe, vlada nove Jugoslavije odlučila se i za obnovu brodara male obalne i velike plovidbe. Na temeljima nekadašnje Jadranske plovidbe d. d. Sušak osnovana je Jadrolinija.
   
Izvor: Monografija Jugolinije 1973., strana 57
Izvor: http://ppmhp.hr/dokumenti/virtualne_izlozbe/rijecko-brodarstvo-20-st-site/04.htm
Izvor: Sušačka revija br.62.63, Daina Glavočić – Riječka ljepotica

(http://i68.tinypic.com/2pzfzaw.jpg)

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 20.01.2017., 17:04:28

Jadrolinija želi kupiti trajekt za 6,4 milijuna eura

http://www.novilist.hr/Vijesti?meta_refresh=true

http://www.marinetraffic.com/hr/ais/details/ships/shipid:664773/mmsi:431800596/imo:9227625/vessel:ESAN_2000

(http://i68.tinypic.com/155ibfp.jpg)

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 05.03.2017., 23:19:19

Ovako smo 1990. na Spitzbergenu

https://web.facebook.com/niksa.gregov/videos/1285669594848766/ (https://web.facebook.com/niksa.gregov/videos/1285669594848766/)

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 12.07.2017., 10:02:59

MS Dalmacija u Londonu

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: LLeon - 30.07.2017., 08:19:49

Šepurine, otok Prvić, pred koji dan.

Odmah mi je oko zapelo za ovu barčicu. :bravo5 :wavey

Nekadašnji čamac za spašavanje sa Marka Pola. Danas služi lokalnom pekaru za prijevoz brašna.

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: LLeon - 30.07.2017., 08:21:00

I tvornička pločica je još na mjestu

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: elvis - 14.08.2017., 13:17:51

Pavičić o Jadroliniji: 70 godina tvrtke koja nas uči da društvo ipak postoji

"A ta Jadrolinija, pomorsko društvo koje je desetljećima imalo zadaću spajati jadranske škoje i kopno, ove je godine proslavila sedamdesetu godišnjicu. Nastala je tvrtka čiji je logo sastavni dio imaginarija Jadrana, čije je brodove slikao Vojo Radoičić, o čijim su vaporima pjevali pjesnici poput Jakše Fiamenga. Ti brodovi nekad su imali jedan, uvijek isti logotip, logotip koji je bio metonimija države: Jadrolinija. Danas nije tako, a svaki će dan biti manje. Dvadeseto stoljeće je prošlo, a s njim i doba jedne, brižne i jake države, te jednog - njenog - brodara. I na hrvatske škoje, gatove i đige pristao je vrli novi svijet. Ostaje vidjeti hoće li nam se svidjeti", piše Jurica Pavičić. »

http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/70-godina-firme-koja-nas-uci-da-drustvo-ipak-postoji-od-47-plava-slova-na-bijelim-vaporima-za-otocane-su-podsjetnik-da-su-dio-jedne-sire-zajednice/6454285/

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 30.08.2017., 20:17:18

https://www.facebook.com/photo.php?fbid=1560430950680138&set=gm.1979020612328775&type=3&theater

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 30.08.2017., 20:19:22

"Jadrolinijino" kormilo od četvrtka bi, prema pouzdanim izvorima, trebala preuzeti nova tročlana Uprava, predvođena Davidom Soptom, nekadašnjim pomoćnikom ministra vanjskih poslova.

Aktualni menadžer u zagrebačkoj marketinškoj agenciji "Real grupa" i bivši član poslovodstava niza osiguravajućih kuća tako će zamijeniti Alana Klanca na čelu državne putničke kompanije. Njegovi suradnici bit će Ante Vranješ, voditelj sektora u riječkom sjedištu BKS banke i predsjednik Zavičajnog društva Dalmacije u gradu na Rječini, te dugogodišnji tehnički direktor Miljenko Antić koji je osoba kontinuiteta, jer je bio član i dosadašnje Uprave brodara. Njemu se u zasluge pripisuje da je flota Jadrolinije na zadovoljavajući način odradila i ovu rekordnu turističku sezonu baš kao i ranijih godina.

http://slobodnadalmacija.hr/novosti/biznis/clanak/id/504288/promjene-na-celu-drzavnog-brodara-david-sopta-preuzima-kormilo-jadrolinije

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 01.09.2017., 19:31:07

Vladina odluka o Jadroliniji ima samo jedan problem. Nova uprava nema baš veze s pomorstvom i brodovima. Ma, ko te pita

http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Vladina-odluka-o-Jadroliniji-ima-samo-jedan-problem.-Nova-uprava-nema-bas-veze-s-pomorstvom-i-brodovima

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 29.10.2017., 21:01:22

Jednom davno je bilo i ovo

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 04.12.2017., 10:22:35

Brodić opet u matičnoj luci

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 07.12.2017., 00:20:23

25. srpnja 1964., Jadrolinija preuzima svoju prvu novogradnju. Trajekt VOZ

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 07.12.2017., 15:04:06

Jadran, Vladimir Nazor i Mate Balota

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 18.03.2018., 11:03:24

Sa FB Borna Hudaček)

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: milić - 18.03.2018., 14:13:07

Sve dumam, ali ... Sjećam se da su neki turisti iz DDR-a ostajali u Mađarskoj pa i Austriji "tih" dana, ali se ne sjećam da je bila neka veća bežanija iz DDR-a. Meni se čini da je Marko Polo bio u Hamburgu više u pripravnosti nego u ovoj navedenoj  službi. :hmm

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 18.03.2018., 14:44:58

Citat: milić - 18.03.2018., 14:13:07

Sve dumam, ali ... Sjećam se da su neki turisti iz DDR-a ostajali u Mađarskoj pa i Austriji "tih" dana, ali se ne sjećam da je bila neka veća bežanija iz DDR-a. Meni se čini da je Marko Polo bio u Hamburgu više u pripravnosti nego u ovoj navedenoj  službi. :hmm

Ne pripravnost. Popunjenost.

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: milić - 18.03.2018., 15:38:26

Aha, znači moram se resetirati. :ruka

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 10.09.2018., 18:27:23

USKORO ĆE ZAPLOVITI! Novi Jadrolinijin katamaran u „Lencu“ čeka svečano predstavljanje


http://rijecanin.rtl.hr/foto-uskoro-ce-zaploviti-novi-jadrolinijin-katamaran-u-lencu-ceka-svecano-predstavljanje/ (http://rijecanin.rtl.hr/foto-uskoro-ce-zaploviti-novi-jadrolinijin-katamaran-u-lencu-ceka-svecano-predstavljanje/)

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 23.10.2018., 17:40:16

Stiže večeras u Split. Jeeeeee

http://novilist.hr/Vijesti/Rijeka/U-Rijeci-krstena-Jelena-prvi-posve-novi-katamaran-u-povijesti-Jadrolinije

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 01.11.2018., 16:20:32

Jelena

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 01.11.2018., 16:41:56

Jelena avio sjedala

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 01.11.2018., 16:45:13

Jelena avio sjedala

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 01.11.2018., 16:47:32

Jelena avio sjedala

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 01.11.2018., 16:54:47

Jelena ćuprija

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 01.11.2018., 16:57:38

Jelena ćuprija

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 01.11.2018., 16:59:34

Jelena strojarnica

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: zokxy - 01.11.2018., 17:45:13

 :bravo2 :bravo2 :d020

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: lappino - 20.11.2018., 00:57:29

"Porto" (ex-"Istra") u rezalištu u turskoj Aliagi ovih dana...

http://www.shipspotting.com/gallery/photo.php?lid=2937759

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 20.11.2018., 10:12:48

Citat: lappino - 20.11.2018., 00:57:29

"Porto" (ex-"Istra") u rezalištu u turskoj Aliagi ovih dana...

http://www.shipspotting.com/gallery/photo.php?lid=2937759

Ode moj prvi brodić

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: zokxy - 23.11.2018., 20:15:26

Judita

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 30.11.2018., 20:34:51

Skandal

http://pomorac.net/2018/11/30/skandal-u-jadroliniji-jedan-clan-uprave-prijetio-drugome/

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 01.12.2019., 15:52:08

https://www.thestar.com/business/2015/05/28/captain-johns-pulls-away-from-toronto-berth.html?fbclid=IwAR2BWA5AMdRjSrDVc2Z7ypLThOLFyIRbWyVUpU3b4UPDjUXyvo4tA8b9QRg

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 27.02.2020., 16:46:54

N.L. 14.VII.1965. MT Istra prvi put u matičnoj luci

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 27.02.2020., 16:48:20

1965. MT Liburnija

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 04.04.2020., 18:36:49

 Malo o Liburniji by Borna Hudeček FB

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 04.04.2020., 18:37:39

 Malo o Liburniji by Borna Hudeček FB

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 04.04.2020., 18:38:07

 Malo o Liburniji by Borna Hudeček FB

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 02.11.2024., 11:18:58

Iz časopisa "Naše more" 5.VII.1955. MB Jugoslavija

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 02.11.2024., 11:19:48

Iz časopisa "Naše more" 5.VII.1955. MB Jugoslavija

Naslov: Odg: Jadrolinija
Autor: ilirija - 26.01.2025., 12:59:49

Postolje/nosač za zastavicu. Najkasnije 1990.