Forum Udruge 051
Priroda => Biljke => Autor teme: zokxy - 10.10.2013., 19:41:10
-
Mimoza (Acacia dealbata) – zlatni cvijet Mediterana je zimzelen, velik grm iz porodice Mimosaceae. Podrijetlom je iz Australije, gdje je kao i u Tasmaniji samonikla i dobro rasprostranjena. U Europu pa i Hrvatsku donijeli su je pomorci potkraj 18. stoljeća, od kada se kultivira. Ovaj grm raste do visine od 9 do 20 metara, na prirodnim staništima i do 30 metara visine, dosta brzo raste ako joj je tlo pogodno, a živi i 30-40 godina. Prepoznatljiva je po prelijepim izrazito žutim cvjetićima skupljenima u glavičaste metlice tj. grozdove u obliku kuglica. Listići su dvostruko perasti, sivozelene boje na sivosrebrnim i sivobijelim granama na kojima se nalaze i bodlje. Deblo je razmjerno kratko, glatke kore, i ima gustu široku krošnju. Cvate potkraj zime i početkom proljeća, u veljači i ožujku. Najviše joj odgovaraju pjeskovita i silikatna tla, a ne uspijeva na vapnenačkim. Na takvim tlima moguće ju je uzgojiti tako da se prvo uzgoji kalcificirana vrsta Acacia retinodes, pa se na nju cijepi Acacia dealbata.
Mimoza je biljka toplih područja, cijelu godinu voli biti na osunčanu mjestu, po mogućnosti uz zaštićeni zid. U kontinentalnim područjima uspijeva, ali u staklenicima na temperaturama
između 3 i 8 stupnjeva C, a može izdržati i do 10 stupnjeva C u povoljnim uvjetima staništa. Niže temperature od toga teško podnosi, ako se temperatura neko vrijeme zadrži niže od 5 stupnjeva C, izboji joj propadaju pa treba izbjegavati područja s mrazom. U uzgoju u staklenicima najbolje joj odgovara kombinacija vrijesnjače i pijeska, uz dodatak tratinjače ili ilovače. Potrebno ju je redovito zalijevati i gnojiti do početka kolovoza. Gnojidba joj poslije može štetiti. U svibnju treba odrezati sve smrznute grane a one najstarije skratiti. Mimoze su izrazito nježno cvijeće. Kada primijeti i malu smetnju, zatvara svoje listiće i tek nakon 15-20 minuta ponovno će ih otvoriti. Stoga se vrlo često osjetljive ljude naziva mimozama. Godinama je bila neslužbeni australski nacionalni cvijet, a 1988. zlatna akacija (Acacia pycnantha) proglašena je nacionalnim cvijetom-amblemom Australije.
(http://img96.imageshack.us/img96/5396/h67j.jpg)
(http://img10.imageshack.us/img10/6425/tyiz.jpg)
-
Albizia julibrissin (Albicija)
Domovina: Azija, Afrika, Australija, kultivirana u toplijim krajevima Europe u 18. stoljeću
Porodica: Mimosaceae/mimoze
OPIS BILJKE
Albizia je vrlo neobično, egzotično, listopadno drvce čija najveća ljepota dolazi do izražaja prilikom cvatnje sredinom ljeta. Cvjetovi su oko 5 cm veliki u promjeru, izraženih prašnika i pojavljuju se u kiticama ružičaste boje, lagano mirišu i u povoljnim uvjetima prekriju čitavu krošnju. U kasnu jesen donosi plodove u obliku mahune do 15 cm duge.
Naraste 10 do 15 metara visine, široke je krošnje u obliku kišobrana. Listovi su zeleni, dvostruko perasti s neobičnim obilježjem: noću i kad je oblačno se skupljaju (spavaju).
UZGOJ, NJEGA
Odgovara joj sunčani ili polusjenovit položaj, dobro podnosi sušna razdoblja i nije zahtjevna u pogledu kvalitete tla, iako joj dobro propusno, rastresito tlo odgovara više od vlažnih teških i glinastih. Često se sadi ispred terasa zbog dekorativnih vrijednosti i ugodnog hlada koju daje široka krošnja tijekom ljetnih mjeseci ili kao soliter na gradskim trgovima zbog iznimne ljepote. Korijenje joj nije prejako pa nema straha od dizanja popločenih staza.
Odlično podnosi orezivanje pa se može održavati kao omanje stabalce. Orezivanje se vrši krajem zime uklanjanjem oštećenih i neželjenih grana!
OTPORNOST
Uspijeva u klimatskim zonama 6-9.
U hladnijim klimatskim zonama sadnja mladog stabalca preporuča se u proljeće kako bi imalo dovoljno vremena za ukorijeniti se do prve zime. Prvih godinu-dvije, dok ne ojača, preporuča se zimska zaštita jutenim vrećama i nagrtanjem debljeg sloja malča u podnožju stabalca, obzirom da mlada biljka ne podnosi temperature ispod -15. Najbolje mjesto za sadnju je uz južni zid, kako bi je zaštitili od hladnih sjevernih vjetrova!
DOBRO JE ZNATI
Cvjetovi albicije suše se i upotrebljavaju za čaj, a listovi se mogu pripremiti i na salatu.
Albiciju može napasti vrsta cikade (nametnik) koji buši stablo i živi od njegova soka i izlučuje suvišnu vodu, te se pod krošnjom čini kao da pada kiša ako se nametnici namnože u velikom broju. Otud i engleski narodni naziv "kišno drvo".
(http://img13.imageshack.us/img13/3949/9rd0.jpg)
-
Cerastium tomentosum - Ptičja trava, Ljetnji snijeg
Cerastium tomentosum pripada rodu Cereastum - porodici Caryophyllaceae (karanfila), porijeklom iz alpskih krajeva Evrope.
Rod Cerastium obuhvaća oko 200 vrsta zeljastih biljaka, veoma su rasprostranjene u umjerenim i hladnim područjima, najviše na Balkanskom poluotoku i u zapadnoj Aziji. Tu spada i balkanska endemična vrsta Cerastium dinaricum, vrsta od visokog prioriteta za očuvanje širom EU.
Radi se o višegodišnjoj zeljastoj biljkci (pereni), niskog rasta do 15 cm visine, koja se širi po tlu i dostiže dužinu i do 1 m. Stabljike i listovi su srebrnasto-plavi i uski, a cvjetovi su zvjezdasti sa po pet bijelih, po sredini malo zarezanih latica i oko 15 mm u promjeru, nadvisuju listove. Cvjeta u tra vnju i svibnju mnoštvom prelijepih bijelih cvjetova.
(http://img11.imageshack.us/img11/3420/zzrq.jpg)
-
Cercis siliquastrum (Judino drvo)
Porodica: Fabaceae, domovina Kina
OPIS BILJKE
Listopadno malo stabalce ili veliki grm sa jednostavnim velikim srcolikim listovima koji se u jesen oboje žutim tonovima. Raste srednjim intezitetom u visinu 10-15 m.
Cvate u svibnju prije nego prolista. Rozi do ljubičasti cvjetovi su gusto smješteni na prošlogodišnjim granama, no zanimljivo je da stvara cvatuće izbojke i iz stabla pa izgleda impresivno i neobično u punoj cvatnji. Sjemenke dozrijevaju u kasnu jesen i ostaju na stablu kroz čitavu zimu, nerijetko se događa da prilikom cvatnje sa grana još vise prošlogodišnje mahune sjemenki.
Biljka počinje cvasti tek u petoj godini života.
UZGOJ, NJEGA
Cercis uspijeva na sunčanijim i toplim staništima, bogatije cvate ako je ljeto protekle godine bilo dugo i vruće, no nakon vlažnijeg ljeta i cvatnja je oskudnija. Ne voli prevlažna i teška tla, inače nije prebirljiv po pitanju kiselosti tla i vrlo je otporan na sušna razdoblja.
Orezivanje u kasnu zimu ili rano proljeće samo oštećenih grana.
OTPORNOST
Otporan u zoni 6 i na zagađenje.
DOBRO JE ZNATI
Judino drvo je, kaže legenda, dobilo ime po Judi koji se pokušao objesiti o granu stabla nakon izdaje Isusa. Pretpostavka je da legenda baš i nije točna, iako je moguće da je biljka donijeta u regiju Palestine i Izraela iz prvotnog staništa te je dobilo ime na tom području prema nazivu kraja - Judeji. Da je Judino drvo jedno od najstarijih na svijetu, dokazali su znanstvenici identificirajući ga među fosilnim ostacima u Francuskoj od prije 100 milijuna godina.
VRSTE I SORTE
Cercis siliquastrum «Alba» - Judino drvo sa bijelim cvjetovima
Postoje još C. Canadensis, C. Chinensis, C mexicana, C. occidentalis itd. među kojima je razlika u otpornosti na niske temperature, boji cvjetova i obliku te veličini
(http://img856.imageshack.us/img856/917/eww5.jpg)
-
Lagerstroemia indica (Indijska ruža,Kineski jorgovan)
Listopadno drvo ili grm, gajeno kao dekorativna vrsta u mediteranskom podneblju.
Visina oko 8 m.
Listovi su u jesen narančastocrveni do purpurni , cvjetovi ružičasti do ljubičasti , porieklom je iz Kine.
Praksa je pokazala da se osjetljivim razdobljem može smatrati samo prva godina nakon sadnje, kada je biljci potrebno pružiti maksimum njege i pažnje.
Dovoljno je odabrati sunčani ili vrlo svijetli položaj vodeći računa da se sadnica posadi na plodno i strukturnu tlo.
Mada nije izbirljiva prema zemljištu, najbolje joj odgovaraju glinasto-ilovasta tla.
Kako bi biljka pravilno napredovala, nužno je povremeno izvršiti i gnojidbu mineralnim gnojivom, s tim da u tu svrhu prednost treba dati gnojivima produljenog djelovanja.
Svake godine (ranog proljeća) nužno je izvršiti i jače orezivanje.
Prednost lagestremije leži i u njenoj univerzalnoj primjeni.
Možemo je uzgajati kao stablo (drvoredi), u gredici grmlja, kao neformalnu živicu, kao pojedinačnu biljku (soliter) ili kao bonsai.
(http://img842.imageshack.us/img842/3372/4b5y.jpg)
(http://img59.imageshack.us/img59/3982/72mk.jpg)
-
Lovor ili lovorika: (Laurus nobilis), biljka iz porodice lovora (Laureaceae), zimzeleno stablo ili grm s tamnozelenim, kožastim, kopljastim listovima. Cvjetovi dvodomni, neugledni, žute boje. Plod je modrocrna bobica. Potječe iz zapadne Azije odakle se proširio zemljama Mediterana. Kod nas raste u Istri, Hrvatskom primorju i Dalmaciji. Šume lovora na Liburniji (zapadna obala Kvarnerskog zaljeva) u okolici Lovrana (odakle mu i ime), smatraju se najljepšim na svijetu. Lovor je od antike bio vrlo cijenjen kao sveto drvo čije su se grančice darivale pobjednicima i pjesnicima kao znak najveće počasti i slave.
Danas se lovor koristi u hortikulturi kao stablo ili kao formalno oblikovana živica, u kulinarstvu kao začin i u pučkoj medicini kao ljekovita biljka. Ljekovita tvar su eterična i masna ulja iz bobica i listova, a kao aktivne tvari prvenstveno sadrže pinen i cineol. Snažno analgetsko i protugljivično djelovanje čini eterično ulje lovora skoro nezamjenjivim sastojkom u terapiji jakih bolova, te kod težih gljivičnih oboljenja (poput gljivičnih infekcija na noktima). Lovor je jedno od najučinkovitih ulja za jačanje i preventivu – čisti limfni sustav, ima ekspektoransna i mukolitična svojstva, te se preporuča i za proširene vene. Uz ravensaru, niauli i eukaliptus radiatu ima snažno antivirusno djelovanje, pa se njegovo korištenje preporuča kod virusnih infekcija poput gripe.
U starom grčkom jeziku naziv za lovor (Laurus nobilis ) je dhafni, prema mitu o nimfi Dafne koja se pretvorila u lovorovo drvo kako bi izbjegla Apolonovo udvaranje. Apolon je lovorovo drvo učinio svetim i nosio grančice lovora u uspomenu na neuzvraćenu ljubav.
Lovorov vijenac, koji je ukrašavao pobjednike Olimpijskih igara potekao je od Pitijskih igara, starogrčkih natjecanja i svečanosti koje su se održavale u čast boga Apolona u Delfima od 568. god. pr. Kr. Mnogo kasnije su rimski carevi nosili lovorov vijenac kao simbol trijumfa i besmrtnosti. Malo je poznato da su Rimljani smatrali da lovorovi listovi štite od kuge, a također i od grmljavine. Navodno je car Tiberije uvijek nosio lovorov vijenac za vrijeme grmljavine.
Proročica Pitija je žvakala lovorove listove prije objavljivanja proročanstava, pa se i kasnije preporučavalo spavati s lovorovim listom ispod jastuka kako bi u snovima vidjeli budućnost.
U Bibliji lovor često predstavlja obilje i slavu. U kršćanstvu simbolizira Kristovo uskrsnuće koje je uzrok trijumfa čovječanstva. U nekim zemljama lovorov vijenac se koristi kao simbol akademskog dostignuća – na primjer, srednjovjekovni firentinski pjesnik i filozof Dante Alighieri se često na slikama prikazuje s lovorovim vijencem na glavi.
I u današnje vrijeme laureat označava osobu koja je dobila najvišu nagradu ili priznanje, a “počivati na lovorikama” je izraz koji označava nekoga tko se pouzdaje da će prošli uspjesi prikriti sadašnje nedostatke.
Korištenje ulja lovora, kao simbola pobjede, ali i pohvale (laudare=hvaliti) se posebno preporuča introvertiranim osobama koje ne znaju dovoljno iskazati i pokazati svoju vrijednost, kojima nedostaje energije i samopouzdanja. Lovor djeluje na snagu, pa naročito pomaže osobama kojima nedostaje samopoštovanja i koje sumnjaju u svoje sposobnosti. Potiče yang tj. muški aspekt koji predstavlja djelovanje.
Pomaže u rješavanju loših odnosa u kojima netko drugi „živi“ od našeg znanja i truda.
Lovor se koristi za teže slučajeve gljivičnih oboljenja – vrlo je aktivan u djelovanju na široki spektar gljivica, a naročito na vrste roda Candida.
Dr. Kurt Schnaubelt preporuča preventivno korištenje lovora nanošenjem nekoliko kapi na limfne čvorove (na vratu i eventualno ispod pazuha), uz napomenu da takav tretman smije trajati samo nekoliko dana, jer često korištenje lovora na koži tijekom duljeg perioda može izazvati pretjeranu osjetljivost i iritabilnost zbog sadržaja seskviterpenskih laktona. Najbolji način korištenja lovora na takav način je jedanput tjedno kao preventiva, a nekoliko dana za redom u slučaju infekcije.
(http://img51.imageshack.us/img51/3341/tb11.jpg)
-
Lavanda je poznata od davnina. Najstariji pisani dokumenti u kojima se spominje datiraju iz doba prije Krista. Lavanda se pod imenom Nard, koji su prvi uveli stari Grci prema istoimenom gradu u Siriji, spominje u Bibliji. U Starom zavjetu nabrajaju je s drugim skupocjenim začinima, spominje se kao jedno od mirisnih ulja kojima se namirisala Judita prije zavođenja neprijateljskog vojnog zapovjednika, kojega je nakon toga ubila da bi spasila Jeruzalem. Kraljica od Sabe poklonila je kralju Solomonu upravo lavandu. U Novom zavjetu Marija maže Isusova stopala uljem Narda.
Toliko o pisanoj riječi, a navodno da je lavanda jedna od biljaka koje su Adam i Eva ponijeli sa sobom pri izlasku iz Raja. Prema drevnoj legendi miomiris koji se širio od malog Isusa dolazio je od biljke na čijem grmu je Djevica Marija sušila njegovu odjeću, a vjeruje se da je to bila upravo lavanda. Stoga je dugo bilo uvriježeno vjerovanje da lavanda štiti od zlih sila, pa se u tu svrhu radio ukras od suhog cvijeta u obliku križa, koji se vješao iznad ulaza u kršćanske kuće.
U nešto starijoj povijesti drevni Egipćani koristili su je za mumificiranje, a Feničani i Arapi radili su poznate parfume od lavande. Navodno da se Kleopatra poslužila mirisom lavande kako bi zavela Cezara i kasnije Marka Antonija.
Rimljani su koristili lavandino ulje za kupanje, osvježenje prostora, zaštitu od komaraca i muha, dezinficiranje rana i kao dodatak mješavinama bilja za pušenje. Upravo otuda danas uvriježeno ime Lavanda i Lavandula, od latinskog korijena Lavare (prati) ili Livendula (modar, plavičast).
Smatra se da su Arapi donijeli lavandu u Grčku, odakle se ona proširila Mediteranom negdje 600. g. pr. Kr. U Englesku i Francusku je stigla preko Rimljana, a slijedeća odrednica joj je bila Amerika.
U doba srednjeg vijeka i renesanse u Francuskoj se lavanda rabila za pranje i sušenje rublja, a pralje su se zvale "lavande". Lavanda se uzgajala i u manastirima u medicinske svrhe, a poznata Njemačka redovnica, Hildegard iz Bingena, opisala je njezino svojstvo liječenja glavobolje i migrene. U doba kolere, lavanda se koristila za dezinfekciju. Krojači kojima je bilo naređeno parfumirati svoje uratke lavandom nisu se zarazili ovom smrtonosnom bolešću. U doba kuge u Londonu, lavanda je postala poznata kao biljka koja štiti od zla i bolesti, Ljudi su nosili buketiće na svojim zapešćima da bi se zaštitili, a pljačkaši grobova, kojih je tada bilo puno, prali su se nakon svojih prljavih pohoda u octu pomiješanim s lavandom i rijetko su razvijali bolest.
Brojni vladari i vladarice obožavali su i redovito koristili lavandu: Charles VI Francuski, Louis XIV, Engleska kraljica Victorija i Elizabeta I i II. Elizabeta I zahtijevala je svježe bukete lavande svakog dana u godini, što je prilično težak zadatak za jednog vrtlara kada pomislite na englesku klimu.
Iako je Francuska prvobitno bila vodeći komercijalni proizvođač lavande, ta tradicija počela se gubiti i Engleska je preuzela vodeću poziciju. Danas Francuska ponovno vodi, odlučna zaštititi i očuvati stare tradicije i kulturu.
Više: http://croinfo.net/razno/4547-lavandula-stoechas-qanoukq-takoer-zvana-i-panjolska-ili-leptirova-lavanda-i-openito-sve-o-lavandi.html (http://croinfo.net/razno/4547-lavandula-stoechas-qanoukq-takoer-zvana-i-panjolska-ili-leptirova-lavanda-i-openito-sve-o-lavandi.html)
(http://img585.imageshack.us/img585/2396/v6rw.jpg)
-
Mesembryanthemum
Zovu je još Livingstone Daisy, Ice Plant, Pebble plant. Sukulent porijeklom iz Južne Afrike . Sjetva(staklenik ili kuća ) : III-IV sadnja : V razmak: 15x20 Visina: 10-20 cvjetanja: od lipnja do rujna Pozicija: sunčana, Tlo: propusno.
Koristi se za rubnike, kamenjare.
(http://img29.imageshack.us/img29/5535/bpu1.jpg)
-
Nerium oleander
Oleander su uzgajali već stari Grci i Rimljani a nerion na grčkom znači voda tj. vlaga što znači da je oleandar traži dosta vlage. Može narasti i do 4 metra visine ukoliko je posađen u vrt. Oleander je zimzeleni grm, koji ima šiljaste, kožaste listove listove koji rastu jedan nasuprot drugoga dok se na kraju izboja nalazi cvijet i to uglavnom više njih zajedno koji mogu biti jednostruki ili puni, bijele, crvene, ružičaste, krem ili žute boje. Oleander cvate od lipnja do rujna i potrebno mu je mnogo topline i sunca kako bi cvao, te mu je cvat ograničenog obujma tokom kišnih ljeta. Pošto oleandar periodu vegetacije traži dosta vode, ukoliko je posađen u tegli treba svakodnevno zalijevanje. Od početka cvatnje pa do kraja kolovoza treba ga se jednom tjedno prihraniti. Tokom zime držite ga temperaturi od oko 5 stupnjeva Celzijevih iako mu najviše odgovara zimska temperature između 10C i 16C. Iako će podnijeti i kraća hladnija razdoblja, prevelika hladnoća mogla bi mu naštetiti.
Sadnja oleandra
Pošto je porijeklom sa Sredozemlja, voli sunce i vrućine te to uzmite u obzir kada ga sadite. Oleandar voli ilovasta, dobro drenirana tla, ali i na nešto siromašnijim područjima može uspijevati. U kontinentalnom djelu preporuča se posaditi ga u tegle kako bi ga preko zime mogli unijeti u zatvoreni prostor i na svijetlo mjesto. Ako ga sadite u tegle, pazite da su iste dovoljno duboke kako oleandar mogao nesmetano razviti svoje korijenje. Nakon što posadite mladu biljku orežite ju, tako da stvori grmoliki i gusti oblik. Također, mladim je biljkama preporučljivo uklanjati vrhove, kako bi se razvili postrani izboji, te tako postigao grmolik rast.
Orezivanje oleandra
Oleandar je grm, pa ga pravilnom rezidbom treba i održavati u obliku grma. Zato se preporučuje odmah nakon cvatnje prikratiti jednogodišnje izboje na 2-3 visine grma. Ukoliko imate stariju biljku, podrežite izboje do drvenastih dijelova te obavezno odstranite grane s unutrašnje strane grma kako bi mu osigurali više zraka. Oleandar je vrlo otrovna biljka jer i mala količina gorkog mliječnog soka koja sadrži otrovni glikozid izaziva povraćanje, može izazvati alergijske reakcije i oštećenja kože. Najotrovniji dijelovi oleandra su kora i listovi. Zabilježeni slučajevi trovanja vodom u kojoj je držana grana oleandra, hranom kojoj je pri kuhanju dodan svježi oleandar, te trovanja dimom koji je nastao prilikom paljenja oleandrovih grana.
Razmnožavanje oleandra
Oleandar se razmnožava sjemenom ili poludrvenastim reznicama.
Sjemenom
Namočite sjemenje (dan do dva u vodi) te rasporedite sjemenke po kompostu te ih pokrijte tankim slojem komposta koji je pomiješan sa nešto sitnog pijeska. Nakon što se pojave biljke presadite ih u veće posude svaku zasebno. Nakon što se dobro ukorijene možete ih presaditi na otvoreno.
Poludrvenastim reznicama
Oleandar možete razmnožavati poludrvenastim reznicama na slijedeći način: odaberite zdrav izdanak debljine olovke, star do dvije godine i dug 20-25 cm.. Odstranite sve listove sa donjih dijelova tako da dobijete ogoljelu stabljiku dužine desetak i više centimetara. Pripremljene reznice direktno sadite u supstrat za ukorjenjivanje, izmiješan od jednakih dijelova pijeska i treseta. Možete upotrijebiti i hormon za pospješivanje ukorjenjivanja..Reznicu zasadite u kompost i redovito prskajte listove te pazite da se kompost ne isuši. Reznice uzete u rano proljeće mogu se zasaditi u pojedinačne posude nakon mjesec dana jer su reznice će razvile već dovoljno korjenčića. U jesen ju možemo presaditi na otvoreno a ukoliko kasnije pripremate reznice možete ih presaditi u proljeće no one moraju prezimiti u zatvorenom prostoru.
Bolesti i štetnici oleandra
Suha trulež
Štitaste, vunaste i lisne uši
lisne uši
Protiv štitastih i lisnih ušiju možete se boriti upotrebom insekticida kao što su Direkt, Mosiplan 20 SP, Decis, Rotor, Skud ili Beta-Baythroid. Prirodni neprijatelji lisnih i štitastih ušiju su grabežljive mušice šiškarice (Aphydoletes aphidimyza) i osice najeznice (Encarsia formosa) te Cryptolaemus montrouzieri.
Mamci za kukce (žute ljepljive pločice), raspoređeni u velikom broju oko vašeg bilja također mogu pomoći u zaštiti biljaka.
(http://img819.imageshack.us/img819/4314/5ls2.jpg)
-
PHOTINIA RED ROBIN
Photinia je zimzeleni grm. Cvate u svibnju i ima bijele cvjetove. Mladi listovi su kožasti i crvene boje, kasnije postaju zeleni a na jesen ponovno postaju crveni. Photinia naraste 1,5-3 m visoko i do 3 metra široko. Uspijeva na sunčanom i polusjenovitom položaju i odgovaraju mu svi tipovi tla. Jako dobro podnosi orezivanje. Može se saditi kao samostalni grm ili se može saditi kao živica na svakih 50 cm. Otporna je na niske temperature.
(http://img23.imageshack.us/img23/6339/gzla.jpg)
-
Pinija, lat. Pinus pinea
Pinija, pinj ili pitomi bor (Pinus pinea) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae.
Drvo je visoko oko 15-25 metara, a promjer debla mu je oko 60 cm. Krošnja je oblika kišobrana, deblo pravo i snažno, čisto od grana do znate visine, u usporedbi sa ostalim vrstama iz ovog roda.
Kora je smeđecrvena, duboko izbrazdana, a ispuca na velike sivosmeđe ploče, debele 2 do 10 cm.
Korijenov sustav je dubok, jako razgranat, bez žile srčanice.
Pupovi su valjkasti, ušiljeni, svijetlo smeđe boje. Ljuske su im bijelo oivčene, resaste. Pupovi nisu smolasti.
Iglice (četine) su zelenoplavičaste do svijetlozelene boje. Nalaze se po dvije u čuperku, duge 10 - 25 cm te debele 1.5 - 2 mm. Blago su povijene i krute, oštrog vrha. Opadaju treće ili četvrte godine.
Cvjetovi su jednospolni. Muške cvasti su žute, valjskaste. Ženski cvjetovi (šišarke) izrastu na vrhovima izbojaka. Cvjetaju u ožujku i travnju.
Šiške su crvenkastosmeđe, duge 8 do 14 cm i široke oko 10 cm. Jajasto kupastog su oblika, a ljuske imaju izbočenu tamnosmeđu sjajnu grebenastu apofizu i izraziti pupak. Zriju krajem treće godine, a nakon ispadanja sjemena ostaju na granama još nekoliko godina.
Pinija se razmnožava sjemenom. Sjeme je krupno, dugo 15 do 20 mm, a široko 5 do 11 mm. Okriljeno je vrlo uskim i kratkim krilcem, ima tvrdu sjemenjaču. U osnovi je smeđe, posuto crnkastim prahom.
Jezgre su jestive, a upotrebljavaju se i za dobivanje jestivog ulja. Kliju sa 10-13 kotiledona.
Čest u našim primorskim šumama. Kao djeca rado smo skupljali šiške pinije, bacali u vatru da se otvore i vadili sjemenke, tukli ih kamenom i iz njih jeli jezgru koju nazivamo "pinjoli"...Pinjoli (pinjole) jedan su od glavnih sastojaka umaka pesto.
(http://img202.imageshack.us/img202/927/fpeh.jpg)
-
Pittosporum – pitospora
Još jedna trajnozelena biljka vrlo prikladna za formiranje živih ograda u mediteranskim vrtovima svakako je pitospora. U vrtovima našeg jadranskog priobalja najčešće se sadi Pittosporum tobira, koja raste kao visoki grm ili drvo, a redovitim orezivanjem može se formirati u vrlo lijepu visoku živu ogradu koja će ujedno štititi vrt od jakih naleta bure. Pitospora dobro raste u plodnoj, vlažnoj, ali dobro dreniranoj zemlji, na sunčanom ili polusjenovitom položaju. Vrste šarenih i purpurnih listova najljepše izgledaju rastu li na potpuno osunčanim položajima. Sade se 2- 3 biljke po dužnomu metru, a grmovi se orezuju dvaput godišnje, i to u proljeće i sredinom ljeta. Razmnožavaju se sijanjem sjemena čim sjeme dozori ili poluzrelim reznicama ljeti.
(http://img689.imageshack.us/img689/5813/hn8j.jpg)
(http://img823.imageshack.us/img823/9313/86qv.jpg)
Naknadno dodano od milić 19.3.15.
(http://i60.tinypic.com/znvex2.jpg)
(http://i58.tinypic.com/1ypgdf.jpg)
-
Punica granatum
Šipak, mogranj, nar, granat, granat-jabuka je grm ili drvo koje uspjeva u mediteranskim krajevima gdje prevladava toplija klima. Kod nas uspjeva u priobalnim područjima, dalmatinskoj zagori te Hercegovini. Šipak je polulistopadna biljka i voli vodopropusno tlo. Plod je pun slatkih ili kiselih sjemenki koje u sebi sadrže po jednu ovalnu koščicu. Bogat je fosforom, kalijem, kalcijem i željezom, a sadrži i vitamin B3 (niacin), te vitamine B1, B2, B6 i B5.
Nedavna istraživanja su pokazala da šipak sadrži najveću količinu antioksidanata od svih namirnica koje se smatraju jakim antioksidansima, poput crvenog vina ili zelenog čaja.
Ulje sjemenki nara je, na žalost, kod nas slabo poznato. Bogato je vrlo rijetkom masnom, punicičnom kiselinom kojoj je dokazano iznimno protuupalno i antitumorsko djelovanje obzirom da smanjuje stvaranje proupalnih prostaglandina. Unatoč antitumorskim svojstvima, ulje sjemenki nara je poznatije u kozmetici kao luksuzni dodatak kremama zbog svoje visoke cijene koja je opravdana činjenicom da ulje nara odlično djeluje na zacjeljivanje i pomlađivanje kože, te kao tretman protiv bora.
(http://img29.imageshack.us/img29/356/dk98.jpg)
-
Quercus_ilex
Hrast crnika, česvina ili česmina (lat. Quercus ilex) je zimzeleno drvo iz roda hrastova, porodice Fagaceae.
Uspijeva u Sredozemlju. Autohtona je vrsta u Hrvatskoj. Raste u Dalmaciji, Istri i na otocima Hrvatskog primorja. Najvažnija je vrsta sredozemne zimzelene šumske vegetacije. U različitim je stanjima degradacije od makije do ljutih krških priobalnih kamenjara, poput golog dijela otoka Paga.
Na Jadranskoj obali česmina pokriva uski rub jugozapadne i južne Istre,prelazi na najjužniji dio Cresa, Raba i Paga,a odatle se masovno javlja na svim otocima jugoistočno od Lošinja i na kopnu južno od Zadra. Zajedno s maslinom, crnim jasenom, šmrikom, pukinjom, mirtom, planikom i dr. ulazi u zajednicu Orno-Quercetum ilicis (Šuma hrasta crnike i crnog jasena). U njenim brojnim degradacijskim stadijima (makija, garig, kamenjar) česmina se manje ili više gubi. U sjevernoj Dalmaciji šuma sa česminom penje se do oko 200m, a u južnoj Dalmaciji do preko 350 m nadmorske visine.
Naraste 10 do 20 m ovisno o kvaliteti staništa. Kora je mlađeg debla siva i glatka. Izbojci su pustenasti. Lišće je jajoliko ili duguljasto, 3-7 cm dugo, ušiljena vrha, cijela ruba na odraslim primjercima ili oštro napiljeno na izdancima. Odozgo je tamnozeleno i sjajno, a odozdo bijelo-pustenasto i kožasto. Peteljka je kratka. Plod je žir. Po više njih nalaze se na zajedničkoj stapci, a ljuske kupule čvrsto su prilegle i pustenaste. Drvo je teško i tvrdo.
Muške su rese dduge do 7 cm, a ženski cvjetovi su pojedinačni ili po dva sjede na stapci dugoj oko 1 cm. Žir je sitan, dug oko 2 cm. Po više žireva nalazi se na jednoj dugoj stapci.
Drvo Hrasta crnike je tvrdo i izvanredno izdržljivo; koristio se za izgradnju brodova, pa su vrlo lijepe šume hrasta crnike posječene u prošlosti. Jedna od najljepših šuma hrasta crnike je šuma "Dundo" na otoku Rabu.
U mlađoj dobi podnosi puno zasjene, dok starija stabla trebaju puno svjetla. Dobro podnosi sušu. U prirodnom području pridolaska u ljetnim mjesecima, nekada jedva padne kap kiše. Prilagodio se na sušu kožastim listovima, uvućenim pučima, velikom korijenskom mrežom i dr. Vrlo je osjetljiv na niske temperature zraka i tla. Klijanci ne podnose temperature ispod nule, a kambij stabljike može podnijeti i do – 25 °C. Otporna je na visoke temperature. Nema velike zahtjeve prema tlu. Izbojna snaga iz panja je velika. Stabla crnike iz sjemena dožive do 1000 godina.
(http://img849.imageshack.us/img849/8596/we1a.jpg)
-
Rosmarinus officinalis
Ružmarin se uzgaja od staroga vijeka kao ljekovita biljka. U srednjem vijeku cijenio se zbog poticanja probave, a u 16. stoljeću dobiven je prvi destilirani parfem.
Ružmarin je vazdazeleni grm, visine do 150 cm uspravnih smeđih grana. Duguljasti listovi su lagano dlakavi, a cvjetovi su većinom plavi.
List ružmarina bogat je eteričnim uljima (1,4-2%). Farmakološki važni sastojci su flavonoidi, triterpeni, derivati kavene kiseline, diterpeni i eterično ulje.
Koristi se kao začin i insekticid.
Eterično ulje ružmarina dobiva se destilacijom lišća pomoću vodene pare. Od svojstava, izvrstan je antiseptik probavnog trakta, a preferira se i zato što sprečava i uklanja nadutost. Koristi se u obliku masti ili tekućih pripravaka za reumatske bolove u zglobovima i kod upale živaca.
Ružmarin djeluje kao stimulans za krvožilni sustav. Blago povisuje krvni tlak. Stimulira cirkulaciju krvi, čime pospješuje koncentraciju, uklanja pospanost. Ublažava probleme s glavoboljama i migrenama, a pospješuje i rast kose. Pomaže i kod pojave depresije.
(http://img822.imageshack.us/img822/4032/k3ea.jpg)
(http://img23.imageshack.us/img23/1959/hlkf.jpg)
-
Tamarix
Ovo prelijepo i neobično drvo porijeklom je iz sušnih predjela Azije, a široko je rasprostranjeno duž cijelog Mediterana!
Dobro podnosi i kontinentalnu klimu!
Cvjeta tokom travnja milijunima sitnih roza cvjetova koji su gusto načičkani na granama, tako da cijelo drvo izgleda kao roza pjena!
List mu je neobičan, ljuspast.
Može narasti do 6 m, a može se i oblikovati po želji jer odlično trpi orezivanje!
(http://img198.imageshack.us/img198/5803/8fvd.JPG)
-
Myrtus communis - Mirta
Mirta (Myrtus comunis), mrča, mrčica je, aromatični, zimzeleni grm iz porodice Myrtaceae. Raste na Mediteranu gdje je donešena s istoka u prapovijesno doba. Mirta se smatrala svetom biljkom, slično kao lovor. U grčkoj motologiji pripadala je božici Afroditi ali i Demetri a u rimskoj - Veneri. Kod Židova je ona jedna od 4 svete biljke. Kod nekih europskih naroda i u Ukrajini cvijet mirte se nosi na vjenčanjima. Na Mediteranu je ona simbol ljubavi i besmrtnosti.
Mirta raste i kod nas na južnom i srednjem Jadranu, Kvarnerskim otocima i u Istri kao tipični predstavnik makije. Ima mirisne kožaste listove i bijele zvjezdaste cvjetove koji se javljaju od travnja do kolovoza. Plod joj je mnogosjemena tamno-plava boba. Mirta je začinska i ljekovita biljka. Od listova se dobiva eterično ulje koje se primjenjuje u aromaterapiji a od bobica se prave razni likeri, želei, začini. Bobice su se, u doba gladi, sušile i mljele te upotrebljavale kao zamjena za brašno.Sušene, mljevene bobe služe kao zamjena za papar a cijele se stavljaju kao začin umacima. Listovi, također, služe kao začin koji mesnim jelima daje posebam okus. Drvo mirte upotrebljeno kao gorivo na roštilju poboljšava okus mesnim jelima sa roštilja. Na Korzici i Sardiniji se od mirte prave aromatični likeri zvani Mirto. Postoji Mirto Rosso (od zrelih bobica) i Mirto bianco (od listova mirte). Rade se maceracijom bobica odnosno lišća mirte u alkoholu. Na Sardiniji se od bobica pravi i pjenušac zvan Myrtus Spumante dolce.
U ljekovite svrhe se najviše koristi eterično ulje mirte koje djeluje protuupalno, antibakterijski, čisti dišne puteve, olakšava iskašljavanje, pomaže kod upale sinusa i herpesa.
Miris ulja mirte razbuđuje, poboljšava koncentraciju, povećava hrabrost i samopouzdanje. Od mirte se pravio tamjan koji je u prošlosti bio vrlo cijenjen. Treba naglasiti da se eterično ulje mirte, kao uostalom ni druga etrična ulja, ne smije uzimati oralno jer može biti vrlo otrovno.
Ekstrakt biljke štiti od čira na želucu pokazale su studije rađene na štakorima. Također pomaže kod crijevnih bolesti, probavnih smetnji, bolesti mjehura, sluznice usta i osjetljivog zubnog mesa. Ekstrakt mirte pospješuje rast kose. Mirta se upotrebljava i kao dekorativni grm. U tu svrhu stvoreni su razni varijeteti a zgodno se da obraditi i kao bonsai drvo.
(http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/9/9c/Myrtus_communis.jpg)
(http://www.zasticenapodrucja.com/UserFiles/Image/edukativni-kutak-zadar/mirta.jpg)
(http://stareslike.com/download-besplatno/wp-content/uploads/2012/01/mrtina-mirta-recept-liker-pozadina.jpg)
-
Jutrošnjom šetnjom od Vojaka pa sve do Tower centra ugledao sam ovo:
(http://img822.imageshack.us/img822/3524/zf9a.jpg) (http://imageshack.us/photo/my-images/822/zf9a.jpg/)
Sad ja vas pitam je li to brnistra?
Meni se čini, nakon guglanaj da je, ali ...
Piše, između ostalog, da cvate u drugom dijelu proljeća :pojmanemam . Ova je u jednom privatnom vrtu, ali vidio sam je jučer, rascvjetalu, i u blizini moje zgrade u Marohnićevoj ulici.
-
Lijepo oblikovani lovor u Vulkanskom naselju. Mnogi lovor imenuju "javorika".
(http://img706.imageshack.us/img706/2006/w7aq.jpg) (http://imageshack.us/photo/my-images/706/w7aq.jpg/)
-
rekla bih da je ono gore brnistra ... s obzirom na ovo proljetno vrijeme, ne čudi me da je u cvatu
-
E, u meni se sve više budi osjećaj za drvenariju :lol2
Netko ima gene kamene, a netko, suptilnije, drvene.
Kad sam imao koga pitati i s njim po šumi lutati, nisam. A sad onih, koje bih pitao, nema, a i ja se baš ne osjećam najbolje.
Dakle, da skratim, zna li itko koje je ovo drvo?
(http://imagizer.imageshack.us/v2/xq90/30/wnin.jpg) (https://imageshack.com/i/0uwninj)
(http://imagizer.imageshack.us/v2/xq90/802/xer1.jpg) (https://imageshack.com/i/maxer1j)
-
Jabuka?
-
U ništa! Ali sad kad gledam cvijet i meni liči na jabukin. Ali nije, sigurno.
Prijatelj mi je rekao da je to šestil. Ali on se u drva baš i ne razumije pa sam to primio s velikom rezervom. Guglao sam jučer, ali skoro ništa o tom šestilu nisam našao.
-
Amula? :hmm Koliko se sjećam amula je jedinstvena po tome što prvo procvjeta a onda prolista. :palacgore
-
Šestil? Nikad čula :pojmanemam
Može biti amula :palacgore
-
Ma nije, ali sad više nisam sto per cent siguran.
Naime, ča. U malom prostornom razmaku, cca 30 metara, počinje prirodna zanimljivost. Najprije procvate "ovo" pa onda jedno, malo dalje, i nakraju za 15-ak dana, treće to isto drvo. Ovoga sam uslikao, a slijedi razvoj, slikovno prikazan. Stvarno bih volio saznati koje je to drvo koje, na tako maloj razdaljini, tako vremenski različito, cvate.
Ma pitat ću Čistoću, oni su me ugodno iznenadili kad sam pitao za onaj grm.
-
Ja sam skoro 100% sigurna da je to amula...amula cvate među prvima ali ni svaka amula nije iste vrste: imate žute, crvene, žutocrvene a opet ovisi i o tome koliko koja dobiva svjetla...mozda je neka vise u hladovini pa kasnije cvate.
Ako ima tanke mlade grančice i izdanke koji će tek postati grančice a liče na veće trnove onda je amula...uostalom vidjet cete za koji mjesec...
a amulama brzo počnu padati latice koje su dosta njezne za razliku od latica jabuke
-
Evo "one" vežičke magnolije u drugoj rubrici i u malo drugačijoj odjeći. Sada malo otvorenijoj.
(http://imagizer.imageshack.us/v2/xq90/534/fgr9.jpg) (https://imageshack.com/i/eufgr9j)
A za one trsatske moram pogledati po danu. Jučer sam prošao onuda, ali po mraku.
-
Jutrošnjom šetnjom od Vojaka pa sve do Tower centra ugledao sam ovo:
(http://img822.imageshack.us/img822/3524/zf9a.jpg) (http://imageshack.us/photo/my-images/822/zf9a.jpg/)
Sad ja vas pitam je li to brnistra?
Meni se čini, nakon guglanaj da je, ali ...
Piše, između ostalog, da cvate u drugom dijelu proljeća :pojmanemam . Ova je u jednom privatnom vrtu, ali vidio sam je jučer, rascvjetalu, i u blizini moje zgrade u Marohnićevoj ulici.
... je je to je brnistra, a ja ju vavek brkan sa forcizijom, a koju bajDvej iman va vrtu :rollin2
-
A za one trsatske moram pogledati po danu. Jučer sam prošao onuda, ali po mraku.
A evo i one trsatske, danas viđene okom Narančaste zvijeri.
Lijepo ju je vidjeti.
I, da. I ona prije cvate pa listove pruža, a nije amul. :)
(http://imagizer.imageshack.us/v2/xq90/843/7xdp.jpg) (https://imageshack.com/i/nf7xdpj)
-
I, da. I ona prije cvate pa listove pruža, a nije amul. :)
Nije kamelija amula ali nije ni voćka pa se ne računa :palacgore
-
Vrh Martinšćice je pun perunika, irisa ili, kako su ih Pehinari zvali, sablji. Kažu da je taj cvijet simbol Hrvata. Valjda je tako.
(http://imagizer.imageshack.us/v2/xq90/827/71h4.jpg) (https://imageshack.com/i/mz71h4j)
-
amula! a perunika je po žene peruna, perunike. simbol francuske kraljevine, pul nas su to špadi!
-
Evo, ima i na wikipediji o njoj.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Perunika
-
nisam znala da je perunika dobila ime po Perunovoj ženi...ali znam da se ta biljka svugdje hvata i brzo se širi. Nekada ljudi znaju prorjediti kod sebe u vrtu i bace korjenje negdje na gomilu kad evo je druge godine cvate i na gomili.
Ja je imam ali bijelog cvijeta...i razmisljam da je prorjedim jer mi je počela ugrozavati neke druge drage trajnice
-
to je više plevel nego rožica....
nego, nemojte ih stavjat va važ, aš brzo zagnjileju (doslovno) a obavezno kad pade latica na belu tavaju (stolnjak) nema tega deterđenta ki će maću oprat.
-
Myrtus communis - Mirta
(http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/9/9c/Myrtus_communis.jpg)
(http://www.zasticenapodrucja.com/UserFiles/Image/edukativni-kutak-zadar/mirta.jpg)
Ovo moje čudo izgleda da nije mirta. Ja zapeo da je...
Ova moja "mirta" ima oble listove, između ostalog, a ova zokxyjeva ne.
Dakle, sistemom usporedbe i eliminacije :lol1 , došli smo do zaključka: ne, ovo nije mirta.
(http://imagizer.imageshack.us/v2/xq90/24/08dj.jpg) (https://imageshack.com/i/0o08djj)
(http://stareslike.com/download-besplatno/wp-content/uploads/2012/01/mrtina-mirta-recept-liker-pozadina.jpg)
Tražimo dalje. Nema predaje!
-
Pčele i črešnje (trešnje)
(https://lh5.googleusercontent.com/-03JlKEiqAFs/UznWMEdK4JI/AAAAAAADPMo/CmCR52aP3-Y/w1068-h711-no/DSC03910.JPG)
(https://lh4.googleusercontent.com/-aQCD2d4i5Cc/UznWJjIN0EI/AAAAAAADPMc/MGHRT_oinug/w1068-h711-no/DSC03912.JPG)
-
(https://fbcdn-sphotos-b-a.akamaihd.net/hphotos-ak-frc1/t31.0-8/10012914_10202722609739687_1041293303_o.jpg)
(https://fbcdn-sphotos-h-a.akamaihd.net/hphotos-ak-frc1/t31.0-8/1888887_10202722606619609_1535585209_o.jpg)
-
(https://lh3.googleusercontent.com/-eDDDxAlfHdQ/U0HBn7onnTI/AAAAAAAAG4k/zXClnISYcd4/w1209-h806-no/EOS+1100D-2014_04_05-16_13_01-+2650_Fotor.jpg)
(https://lh4.googleusercontent.com/-LsMZCJcsXCQ/U0HBsKZPHJI/AAAAAAAAG4k/n-ZGr_jcdkA/w1432-h806-no/EOS+1100D-2014_04_05-16_17_34-+2657_Fotor.jpg)
-
Na ovo sam neki dan naletila....prekrasno izgleda, penjačica, cvijet je kao mini ruža ali po listovima se vidi da je neka druga biljka a ne ruža
(http://i58.tinypic.com/205bh2e.jpg)
-
Eko-gerila (originalan način da se zaštiti stablo) :)
(http://i58.tinypic.com/dqgfom.jpg)
-
Nešto iz mog vrta:
crni tulipan, bijela perunika, srdašce i nova garnitura koka sa novom mrežom
(http://i58.tinypic.com/315ogbd.jpg)
neven među salatom...
(http://i58.tinypic.com/2lo140o.jpg)
i Bond među salatom :)
(http://i58.tinypic.com/2v0bh39.jpg)
-
(https://lh6.googleusercontent.com/-WoL4mRQDkM4/U1WmeKPG3QI/AAAAAAAAHhg/ImA0B3dr7Tc/w1433-h806-no/EOS+1100D-2014_04_18-14_02_57-+3092_Fotor.jpg)
-
(https://lh5.googleusercontent.com/-QWelSclxpeU/U0q6SUNzhpI/AAAAAAADQjE/s_9d1vzT6xw/w570-h856-no/DSC04866.JPG)
(https://lh5.googleusercontent.com/-SXtv208BBXY/U0q6O9BtAEI/AAAAAAADQi4/TP8wESR4IJg/w1288-h857-no/DSC04867.JPG)
(https://lh5.googleusercontent.com/--x6CPNc3hbU/U0q6MJRyrDI/AAAAAAADQic/ukdQAyeN4pg/w1288-h857-no/DSC04868.JPG)
(https://lh5.googleusercontent.com/--anoopjtiaQ/U0q6Xg4A0qI/AAAAAAADQjc/8kscEOG5x_Y/w1288-h857-no/DSC04864.JPG)
-
(https://lh5.googleusercontent.com/-LIYO412FFzQ/U1qnbx2CVEI/AAAAAAAAHoA/-mlk6AlN7w4/w1432-h806-no/EOS+1100D-2014_04_25-12_10_20-+3166_Fotor.jpg)
(https://lh6.googleusercontent.com/-blAy_AF-xss/U1qnb2cgDAI/AAAAAAAAHoA/IvIQjnGmnxs/w1433-h806-no/EOS+1100D-2014_04_25-12_05_13-+3159_Fotor.jpg)
-
(https://lh3.googleusercontent.com/-AlrM0IWvGfY/U1qnbxrEtbI/AAAAAAAAHoA/1ykEkq6xpAM/w1432-h806-no/EOS+1100D-2014_04_25-12_09_11-+3165_Fotor.jpg)
-
pomozite mi! Suprug mi donio ovu biljku, mislim da je tip nekakvog grma ili sl. Uglavnom, neznam ništa o njoj: kako se zove, šta voli (sunce ili sjenu).... Želim ju presaditi no morala bih više podataka znati o ovoj biljci, tako da joj mogu naći najpovoljnije mjesto - mjesto gdje će biti sretna. Hajde prirodoljupci , prosvjetlite me.
-
Marija, dobrodošla!
Ja ti ne mogu pomoći. Možda netko iz ekipe.
Ili pitaj, kao ja kad ne znam, u Čistoći jer oni sad uređuju parkove. :wavey
-
pomozite mi! Suprug mi donio ovu biljku, mislim da je tip nekakvog grma ili sl. Uglavnom, neznam ništa o njoj: kako se zove, šta voli (sunce ili sjenu).... Želim ju presaditi no morala bih više podataka znati o ovoj biljci, tako da joj mogu naći najpovoljnije mjesto - mjesto gdje će biti sretna. Hajde prirodoljupci , prosvjetlite me.
Pozdrav Marija, rado bih ti pomogla ali slika je dosta nejasna...da bar imas koji podatak više...ako ju je suprug kupio sta nije pisalo na vazi kako joj je ime. A ako ju je dobio mozda zna gdje je prije rasla...ako nista probaj na balkonu pa ako ti se dobro drzi ostavi ako ne unesi unutra...iako bih ja rekla ako je grm da slobodno može vani
-
Nije kupljena, dobivena je od ljudi koji isto ništa ne znaju o njoj- vjerovatno su je doboli i neznajuću šta sa njom proslijedili meni. Opis: na šibi duguljast listovi - duljine 2-3 cm max.,na zelenim listovima bijele fleke (podsjećaju me na vitiligo bolest kože, kada se gubi pigment), biljka cvte tipa -resice (nešto sl. kao breza, samo što su resice puno manje). Nemam baš neki mob. sa dobrom kamerom pa evo još slika, ako mogu pomoći.
-
evo još jedna sličica.
-
Na žalost marija ne mogu pomoći...najbolje posaditi pa kad živne i probuja ponovo uslikajte i pohvalite se izgledom ;)
a sada jedna moja slikica...ja bih je nazvala "čisto zdravlje iz prirode"...toliko ljekovitih biljaka oko nas ima
na ovom prirodnom kamenjaku procvala kadulja i mravinac (origano)
(http://i59.tinypic.com/rk376e.jpg)
ko zna koliko ste para dali na one cuclalice protiv grlobolje...a treba samo prozvakati par gorkih listića kadulje i ko novi ste
-
Haha, ja sam jučer dao 34 kune za Angi Sept kadulja od dr. Theissa. Mislim da to ništa ne pomaže, ali tako me grlo stislo da sam morao nešto napraviti. I, začudo, već danas je bolje.
Ja trdoglavac znan da ni to od cuclanja nego od vlastitog imuniteta. Ali, vrag zna... Možda je i dr. Theiss tu umiješao prstiće. :wavey
-
Haha, ja sam jučer dao 34 kune za Angi Sept kadulja od dr. Theissa. Mislim da to ništa ne pomaže, ali tako me grlo stislo da sam morao nešto napraviti. I, začudo, već danas je bolje.
Ja trdoglavac znan da ni to od cuclanja nego od vlastitog imuniteta. Ali, vrag zna... Možda je i dr. Theiss tu umiješao prstiće. :wavey
Ja sam također mislio da je to samo zavaravanje ali jednom kada me nekoliko dana "greblo" grlo i nikako da popusti sam ja popustio i uzeo neke od tih pastila - i grlo se "popravilo" na neku normalnu razinu (znači da sam još bi nezdrav ali nije intenzivno greblo) u roku od ... recimo par sati , s time da sam poboljšanje osjetio već nakon nekoliko minuta.
ko zna koliko ste para dali na one cuclalice protiv grlobolje...a treba samo prozvakati par gorkih listića kadulje i ko novi ste
Pred koji dan dobio sam forwarduršu koja je nabrajala otrovne vrtne biljke :eek ... nekako se ne bi više usudio tek tako iz vrta ili kamenjara ubrati nešto i žvakati :help2
-
elvis to je kao i gljive, tko pozna, ne boji se probat
Ja recimo i znam nešto biljaka, pogotovo kadulju koju svugdje prepoznam bez problema. Ali za gljive sam antitalent i tu se niti jednu ne usudim taknut :skartoc
-
Ali gljive nisu baš u okućnici, a ovdje su nabrojali 10-tak biljaka .. faktički vrtnih koje su sve od reda otrovne. :eek
-
Ali gljive nisu baš u okućnici, a ovdje su nabrojali 10-tak biljaka .. faktički vrtnih koje su sve od reda otrovne. :eek
Možda i Oleander? Mnogi ga imaju, a on je smješten u pet (5) najsmrtonosnijih biljaka na svijetu! :hello
-
oleander, glicinija, đurđica...gladas i ne jedeš kao mnoge otrovne stvari u životu ... elvis, proslijedi proslijedušu pa da vidim znam li i ostale
-
Otrovno cvijeće
LJUDI često u svoje vrtove zasade cvijeće o čijim otrovnim svojstvima nemaju pojma. Green Magazine je objavio listu 10 najotrovnijih vrtnih biljaka, koje vas mogu stajati života.
1. Glicinija (Wisteria)
Glicinija je listopadna penjačica koja cvjeta u proljeće. Veliki mirisni cvjetovi su grozdaste strukture i obično su plavkaste, bijele ili crvene boje.
Godišnje može narasti u visinu i do tri metra. Nerijetko se viđaju i čitave zgrade urasle u tu biljku koja je ponijela titulu "najotrovnije".
2. Naprstak ili pustikara (Digitalis purpurea)
Naprstak ili pustikara je biljka sa zvonolikim bijelim, ružičastim ili ljubičastim cvjetovima. Koristi je se u medicini, za proizvodnju lijekova za srce.
Pojedete li bilo koji od dijelova ove biljke, koja je zbog svog izgleda čest ukras u vrtovima, u blažim slučajevima će doći do mučnine, nesvjestice, dijareje i grčeva, a kod težih slučajeva trovanja do otkazivanja krvožilnog sustava i infarkta. Nerijetki su slučajevi gdje je života stajala pokoju znatiželjnu mačku ili psa.
3. Hortenzija (Hydrangea)
Česta stanovnica okućnica je i hortenzija, grmolika drvenasta biljka. Cvate od lipnja pa sve do kraja jeseni. Odlikuje se velikim cvjetovima živih boja - mogu biti bijeli, rozi, crveni, plavi i ljubičasti, a njihova boja varira ovisno o pH sastavu tla.
Zauzela je treće mjesto na listi najotrovnijih biljaka. Ubrzo nakon trovanja se javlja osip i svrbež kože, naticanje, mučnina, pojačano znojenje, a ukoliko se ubrzo ne dobije protuotrov, trovanje hortenzijama može dovesti i do kome te otkazivanja krvožilnog sustava.
4. Đurđica (Convallaria majalis)
Bijela biljka intenzivnog mirisa, đurđica, često se sadi u vrtovima kao ukrasna biljka. Cvijeće đurđice je otrovno, jer sadrži heterozide koji utječu na rad srca.
Otrov uzrokuje mučninu, vrtoglavicu, povraćanje, bolove u ustima i trbuhu, dijareju i grčeve. Đurđica ima crvene plodove koji sazrijevaju u rujnu, a također su otrovni. Nakon dodira cvijeta, stabljike ili korijena ove biljke, potrebno je oprati ruke kako ne bi došlo do trovanja.
5. Flamingov cvijet (Anthurium)
Anthurium ili Flamingov cvijet je tropska biljka čiji su cvjetovi srcolikog oblika. Najčešće su crveni, ali ih se može naći i u drugim bojama.
Gutanje dijelova biljke može dovesti do izrazito bolnih oteklina i opeklina unutar probavnog sustava. Naticanje sluznice može dovesti i do gušenja.
6. Krizantema
Cvijeće koje svake godine na Dan mrtvih ukrašava grobove, također je izrazito otrovno. Kod ljudi izaziva svrbež kože i otekline.
Poznato je oko 100 do 200 vrsta ove biljke. Vrtlari je često sade i kako bi otjerali zečeve - naime, oni ovu biljku zbog njenih toksičnih svojstava zaobilaze u širokom luku.
7. Oleandar
Oleandar je biljka na kojoj je otrovan baš svaki njen dio. Čak i slučajno udisanje dima gorućeg oleandra može izazvati probleme.
Ova zimzelena biljka, česta na Mediteranu, utječe na brzinu rada srca te trovanje njome može dovesti do infarkta.
8. Fikus
Još jedan stanovnik vrtova - fikus, poznat kao i Benjaminovo drvo, ima otrovna svojstva. Postoji oko 800 podvrsta fikusa, a sve u doticaju s kožom dovode do oticanja i svrbeža. Dođe li do trovanja, potrebno je posjetiti liječnika koji će propisati neki od antialergika.
9. Azaleja (Rhododendron)
Grmovi azaleja imaju halucinogeno i laksativno djelovanje. Simptomi trovanja su povraćanje, osip na koži, glavobolja, zamagljen vid i slabost u mišićima. Osim za ljude, osobito je otrovna za konje. Postoji više od 1.000 podvrsta spomenute biljke.
10. Narcis
Jedan od "vjesnika proljeća", narcis, zauzeo je 10. mjesto na ljestvici "lijepih, a ubojitih". Progutate li lukovicu spomenute biljke, dolazi do grčeva, dijareje i povraćanja. Popratni simptomi su i glavobolja, mišićna slabost i zamućen vid. Utječe i na rad srca.
-
Žuta ruža ...
(https://lh5.googleusercontent.com/VlOfOzlFlIIbnkXal7PBi6GePCWQyNmQYbiF2H8AbZqn=w538-h809-no)
-
Otrovno cvijeće
...
Poslala mami :e025
-
Pazi, ovo može poslužiti i kao dokaz. :pop
-
Pazi, ovo može poslužiti i kao dokaz. :pop
???
-
Otrovno cvijeće
2. Naprstak ili pustikara (Digitalis purpurea)
Naprstak ili pustikara je biljka sa zvonolikim bijelim, ružičastim ili ljubičastim cvjetovima. Koristi je se u medicini, za proizvodnju lijekova za srce.
Pojedete li bilo koji od dijelova ove biljke, koja je zbog svog izgleda čest ukras u vrtovima, u blažim slučajevima će doći do mučnine, nesvjestice, dijareje i grčeva, a kod težih slučajeva trovanja do otkazivanja krvožilnog sustava i infarkta. Nerijetki su slučajevi gdje je života stajala pokoju znatiželjnu mačku ili psa.
Hvala elvise za ovo većinu ovih sam znala iako mi nikada nije palo na pamet da probam lukovicu od narcisa ili da žvačem azeleju, hortenziju ili krizantemu :greensmile
jedino ovu pustikaru nisam znala
http://www.index.hr/images2/Digitalispurpurea.jpg
-
da žvačem azeleju, hortenziju ili krizantemu :greensmile
Ja sam bio uvjeren da sam negdje pročitao da krizantemu jedu na salatu Japanci :help2
-
Znam ljude koji redovito, kad su u prilici, jedu cvjetove glicinije. :hmm
-
Ja sam jedna od tih, i ništa mi nikada nije bilo. Meni su cvjetovi glicinije baš fini.
Kod nje mislim da je otrovan plod, tj. ona mahuna.
-
Šaš (mislim da se tako zove) nisam nikada vidjela kod nas u prirodi. Moja mama ih je jednom davno imala suhe u vazi.
Neki dan sam ga prvi put vidjela u Dragi ispod zaobilaznice.
(http://i57.tinypic.com/mbss9h.jpg)
-
(https://lh5.googleusercontent.com/-8IV7srY1H6U/U0q6VMBUEEI/AAAAAAADQjQ/wfaCGMs2WBw/w546-h820-no/DSC04865.JPG)
-
Ne znam, ali činimi se da je ovo neka vrsta paprati :help1 :pojmanemam
(https://scontent-b-vie.xx.fbcdn.net/hphotos-xpf1/t31.0-8/10450229_10203899736127111_4890777210701804555_o.jpg)
-
to je tzv. pampas trava
-
to je tzv. pampas trava
Šta da?
Ajde super, sada znam jednu više :-)
Ne pratim previše biljke uokolo jer ih ima (heheheh) aloi tu i tamo mi neka zapne za oko.... Kraj ove prolazim goooooodinama i nisam je do jučer zamijetio :-(
A šta ću... Godine ;-)
Enivej, tnx na info :-)
-
(http://i62.tinypic.com/2sb2vis.jpg)
-
A može i ovo u vrt, zar ne? :wavey
(http://imageshack.com/a/img673/7598/mmXOT8.jpg)
-
A može i ovo u vrt, zar ne? :wavey
(http://imageshack.com/a/img673/7598/mmXOT8.jpg)
Zavisi koliki ti je :skartoc
-
Sad je moderno imati ovo svugdje po luci....
(https://scontent-vie1-1.xx.fbcdn.net/hphotos-xpf1/t31.0-8/s960x960/11882807_1633706910239251_5582535827601548611_o.jpg)
-
A ne mogu proći po luci, a da ne fotkam maslinik....
(https://scontent-vie1-1.xx.fbcdn.net/hphotos-xtf1/t31.0-8/11921723_1644398189170123_6516703850413607959_o.jpg)
-
prije 3 godine
(http://i61.tinypic.com/jqgylt.jpg)
-
Jesen na Kastvu je počela...
(https://scontent-vie1-1.xx.fbcdn.net/hphotos-xlp1/t31.0-8/887352_1646636555612953_5839631497949306804_o.jpg)
-
Mi smo ovo kao mali zvali jabučice....
(https://scontent-vie1-1.xx.fbcdn.net/hphotos-xfp1/t31.0-8/12006654_1652455838364358_6339664414082862047_o.jpg)
-
Mi smo ovo kao mali zvali jabučice....
I mi, i mi...Ima ih uz moj neboder.
Kad god ih vidim sjetim se jednog detalja iz moga prethistorijskog doba.
Išao sam na kupanje, sam jer me je čekalo društvo na Ružićevu. Nabrao sam par šakica jabučica i bacajući ih u zrak, par metara ispred sebe lovio ih ustima. I jeo. Ali u to doba prvi čovjek je alunirao. Ja sam bio siguran da je to bilo tog dana kad sam jeo te jabučice. Ali, eto tek sad su zrele, a Neil je alunirao 1969-07-20. Znači nisam ih tada jeo. Mora da je još netko alunirao ali u doba jabučica.
mene, znači, jabučice podsjećaju na Mjesec. :pusiti
-
(https://scontent-vie1-1.xx.fbcdn.net/hphotos-xtf1/t31.0-8/12045713_1652470765029532_3064616679492253678_o.jpg)
-
Ali u to doba prvi čovjek je alunirao. Ja sam bio siguran da je to bilo tog dana kad sam jeo te jabučice. Ali, eto tek sad su zrele, a Neil je alunirao 1969-07-20. Znači nisam ih tada jeo. Mora da je još netko alunirao ali u doba jabučica.
mene, znači, jabučice podsjećaju na Mjesec. :pusiti
Ukupno je bilo šest misija sa ljudskom posadom koje su se spustile na Mjesec redom ovih datuma :
Apolo 11 20 Srpanj 1969
Apolo 12 19 Studeni 1969
Apolo 14 5 Veljača 1971
Apolo 15 30 Srpanj 1971
Apolo 16 21 Travanj 1972
Apolo 17 11 Prosinac 1972
Nekako mi se čini da niti jedan datum ne odgovara? :help2
-
Možda su uranile/zakasnile ? ;)
Poslano sa mog HTC One max koristeći Tapatalk
-
Lansirana 12.09.1970 (1970.09.12) Luna-16 se uspješno spustila na Mjesec i vratila sa teretom od 10kg mjesečeve "zemlje", možda je o tome bila riječ?
-
Elvis ma ča ti je? :pojmanemam
Ja znam svoj mozak ki je vas zvegaćen. Neč zapamtin neč zmislin i sad hodi ti po njegovemu tragu. Pa još pedeset let ponazad! Ja ni ne pokušavam uć va trag tim mojim monadama. A ti-svaka čast! :bravo5
Moguće je ovo s Lunom!? Znajući sebe sigurno sam se dosta veselio CCCPovom uspjehu. Moguće, moguće da je to bilo u pitanju jer sam baš bio ushićen.
Ma pust to ća, imamo friškijeh tem. :p015
-
Nego ja htio pohvaliti Magnumovu fotku kestena. Baš mi je ono-bodljikava. :bravo
-
Nego ja htio pohvaliti Magnumovu fotku kestena. Baš mi je ono-bodljikava. :bravo
:thankyou
:beer2
-
Koji je naziv ovog cvijeta? :help1
(http://i.imgur.com/nvKpEvx.jpg?1)
-
Georgina, a zovu je i Dalija. :wavey
-
Hvala na odgovoru :thankyou
-
Zna li netko šta je ovo?
(http://i66.tinypic.com/2rcwpap.jpg)
-
Plod onog drveta što ih ima ispred Tehničkog fakulteta? :help2
-
Plod onog drveta što ih ima ispred Tehničkog fakulteta? :help2
Neznam za to. Ovo je nađeno na Preluku. A ime biljke je?
-
Plod onog drveta što ih ima ispred Tehničkog fakulteta? :help2
Tako je.
A ime biljke je?
Majmunska lopta
-
Plod onog drveta što ih ima ispred Tehničkog fakulteta? :help2
Tako je.
A ime biljke je?
Majmunska lopta
Je to zahebancija, ili ?
-
Plod onog drveta što ih ima ispred Tehničkog fakulteta? :help2
Tako je.
A ime biljke je?
Majmunska lopta
Je to zahebancija, ili ?
Zašto mene svi doživljavaju neozbiljno? :ruka
Wikipedija: (ne mogu stavit link, jer mi trodupla post a ne prikaže link) :pojmanemam :help2
Maklura (lat. Maclura pomifera), Osage naranča, živična jabuka, konjska jabuka, majmunska lopta, lučno drvo, listopadno je stablo porijeklom iz Sjeverne Amerike. U Hrvatskoj se ovo drvo počelo uzgajati u vrijeme Austro-Ugarske, krajem 19. stoljeća. Nađe se i podivljala, isključivo uz obale rijeka.
Drvo je vrlo kvalitetno, dvostruko tvrđe od hrastovine, odlično drvo za loženje, smatra se osobito vrijednim za izradu lukova, a u SAD-u se smatra čak i boljim od tise. Za ovu svrhu koristili su ga Osage, ali i druga indijanska plemena, a pleme Quapaw, po njemu dobiva i ime Bow Indians[1].
Grane drveta posute su vrlo oštrim i tvrdim trnjem. Zbog ovog su razloga u Sjevernoj Americi makluru do pojave bodljikave žice(oko 1875.) rado koristili kao vrlo kvalitetnu živu ogradu.
Drvo je srodno murvi, plodovi su mu velike zelene lopte, poput velike zelene naranče. Za razliku od murve ovaj plod nije jestiv, ali sjeme koje se u njemu nalazi jestivo je.Ulje koje se može dobiti iz sjemenki također je jestivo. Neki pak smatraju cijeli plod jestivim i ljekovitim, navodno djeluje i kod raznih vrsta tumora, u SAD-u se od plodova proizvode i kapsule,u Rusiji i Ukrajini može se nabaviti tinktura,te mast na bazi ploda maklure.
Konji vrlo rado jedu ove plodove.Američke vjeverice pak jedu sjemenke koje se nalaze u plodu. Plodovi su jestiviji nakon što se 2-3 puta smrznu.
-
Pročitao. Hvala :bravo
Zašto mene svi doživljavaju neozbiljno? :ruka
Ja bi se zapitao
-
Evo malo jabučica s Krnjeva :-)
Pyracantha coccinea , poznata kao Pirakanta ili Vatreni trn
Kako njoj i samo ime govori Vatreni trn- Pirakanta je zimzelen i poluzimzelen grm, uglavnom s dugim trnjem, visoko do 2 m, a ponekad i do 6 m. Listovi su spiralni na kratkim peteljkama.
Manje je poznato da pirakanta ima sitne bijele cvjetove koje u doba cvatnje, proljeće, može prekriti cijelu biljku.
Može se povući neka sličnost između Vatrenog trna i Dunjarice, (Cotoneaster), po izgledu cvijeta i plodovima.
Pyracantha coccinea je vrsta otporna na sušu, može rasti na vrlo kamenitim i suhim terenima. Ne bira vrstu zemljišta, pa će rasti i na vapnenastom tlu. Također je pogodna za sadnju na nagnutim terenima. Ipak treba imati na umu da svaka biljka voli dodatno zalijevanje ili neku vrtsu osnovne gnojidbe, pa ako imate mogućnost možda u proljeće ukopati malo zrelog ili peletiranog stajskog gnoja.
Može se saditi na sunčanom ili polusjenovitom položaju, dobro podnosi mraz a da bi se postigao gusti rast treba je orezivati u kasnu zimu ili rano proljeće. Vrlo dobro podnosi rezidbu.
U slučaju jako niskih temperatura popračenih snjegom može doći do štete na lišću u obliku smrzotina, gdje će biljka u proljeće vrlo brzo potjerati novo lišće. Slično se može desiti i nakon ekstremno suhih perioda, gdje će biljka već nakon prve kiše potjerati nove izbojke i lišće.
Ovu biljku u narodu zovu Vatreni trn jer na svojim granama nosi trnje dužine od 1 do 1,5 cm . Pyracantha posađena kao neformalna živica, redovno orezivana i da nije skučena može stvoriti vrlo gustu živu ogradu, tvrdu i otpornu, kroz koju se neće usuditi provući ni sitne životinje, (mačka i sl.).Ukoliko je posađena uz zid kuće trebat će je redovno orezivati i može se školovati da raste plosnato, ali će zasigurno biti manje gusta. Može se saditi i kao soliter.
Njezina glavna atrakcija su narančaste ili crvene boje bobice , (plodovi) koje biljka nosi na sebi od listopada pa sve do siječnja ( od 10 do 1.-vog mjeseca). Tako tokom zime unosi boje u vrt ili park.
(https://scontent-frt3-1.xx.fbcdn.net/hphotos-xat1/t31.0-8/12184186_10206705112899777_5741598445347940755_o.jpg)
-
Brnistra ili žuka (Spartium juceum) - članak iz veljače 1951.
(https://c7.staticflickr.com/9/8018/28260263742_dfbb5fdf66_o.jpg)
-
da i ja dodam jednu biljku, tražilica je nije pronašla , pa mislim da nije ni spomenuta na forumu.
riječ je o arniki, lat. arnica montana, narodski se još zove brđanka
prekrasana biljka sa žutim cvijetom , ukoliko je pomirišemo osjetit ćemo opojan , slatkast nježan miris
nedavno sam posjetio lokaciju gdje je nalazim već više godina i:
(http://i1307.photobucket.com/albums/s594/z355ko/Fotografija0123_zpsnljcfon1.jpg)
ove godine bilo je te ljekovite biljke u izobilju, inače vrlo rijetka i zaštićena biljka
(http://i1307.photobucket.com/albums/s594/z355ko/Fotografija0124_zpsdswkxjzz.jpg)
(http://i1307.photobucket.com/albums/s594/z355ko/arnika-12_zpse18bkj60.jpg)
biljka se oduvijek koristi kao lijek, kao akoholatura i kao macerat, te je neki koriste i kao čaj, no oprezno s čajem od arnike je je u nekim slučajevima i smrtno otrovna
zapravo ne ona, već nametnik koji egzistira na cvijetu.
Kao preparat za vanjsku upotrebu koristi se kod raznih tegoba, najčešće kao melem za bolna mjesta udaraca, plavica i zatvorenih povreda.
-
Jano, taj procvali kesten je malo zaostao u razvoju. :smile
-
Pećinski početak jeseni
(https://scontent.fzag1-1.fna.fbcdn.net/t31.0-8/14589699_1814190438857563_6244612239821895431_o.jpg)
(https://scontent.fzag1-1.fna.fbcdn.net/t31.0-8/s960x960/14633491_1814205608856046_7923850314097648413_o.jpg)
-
Pls tko vidi da mu fale slike neka ih obnovi ... tema je krasna ...
Nastavljam:
hrv. Kalistemon, četkovac ili četka za boce (Eng. Bottle brush)
Porijeklom iz Australije i spada u porodicu Myrtaceae. Rod Callistemon broji 30 vrsti a u Europi je najzastupljenija vrsta Callistemon citrinus. U Europu , točnije Englesku je introducirana u 18.st.
Morfološke karakteristike:
To je egzotična mediteranska zimzelena vrsta koja se može uzgajati kao manje stabalce ili grm a koristi se i kao cvatuća mediteranska živica. Ima uske, zašiljene i zelene listove i brojne crvene cvjetove u gustim cvatovima.Cvjetovi su mali i neugledni sa po 5 latica,no prašničke niti su crvene i duge i daju cvatu izgled crvene četke. Biljka cvate od lipnja i cvatnja može potrajati sve do listopada a nakon cvatnje na biljci ostaju okrugle drvenaste čahure sa sjemenom.
Zanimljivo je da je kalistemon (Callistemon citrinus) grm suhog šipražja te je stoga prilagođen opetovanim požarima. Listovi su mu puni eteričnih ulja. Biljka ima herbicidno djelovanje te sprečava rast korova oko same biljke. Iz korijenja su izolirani spojevi koji se koriste za proizvodnju herbicida npr. Callisto
Uvjeti uzgoja :
U kontinentalnom dijelu Calistemon je osjetljiv na mraz i hladnoću te bi ga trebalo tijekom zime unjeti u kuću ili staklenik. Calistemon voli sunčane položaje te vlažno i dobro drenirano tlo blago kisele do neutralne reakcije.Tijekom cvatnje potrebno ga je jednom mjesečno prihraniti.Ako se Calistemon uzgaja kao lončanica u tegli, zimi je treba zalijevati veoma skromno. U proljeće ju je potrebno presaditi u veću teglu ili promjeniti gornji sloj supstrata. Jako dobro podnosi orezivanje koje se vrši nakon same cvatnje. Na taj način sprečavamo formiranje sjemenja, a samim time dobivamo kompaktniji rast i bolju cvatnju iduće godine.
Slike grma malo većeg rasta sa Raba jučer:
-
Meni najljepša od 40 vrsta juka: Yucca rostrata (var. blue velvet).
-
Žakalj, 21.01.2018.
(https://i.imgur.com/gQosr3a.jpg)
(https://i.imgur.com/CkPWyfC.jpg)
I malo šuma preuzela objekat...
(https://i.imgur.com/agNS6Av.jpg)