Forum Udruge 051
Rijeka i okolica danas => Arhitektura => Autor teme: zokxy - 27.01.2013., 19:52:04
-
A R H I T E K T I Rijeke & Sušaka, pa i Opatije
Rijeka 1996.
Podatke za bazu podataka prikupio i sredio
Nenad Labus
Prilozima i savjetima pomogli:
Marijan Bradanović
Vladi Bralić
Daina Glavočić
Dorica Juretić
Olga Magaš
Božena Ožanić
Ivan Peranić
Korišteni podaci
Povijesni arhiv Rijeka
"Ars Aesculapii" i
"Kako čitati grad" R. Matejčić
Radovi J. Lozzi Barković o secesiji
Materijali za izložbu "Moderna arhitektura Rijeke"
Počinjemo:
ADAMICH, ANDREA LODOVICO DE
ANDRIJA LJUDEVIT ADAMIĆ
a Fiume 28.11.1766.
Fiume 31. 10. 1828. od upale želuca
“Era uomo di grande ingegno e di patriotismo eminente, era negoziante di molto credito. Fu fatto patrizio consigliere nel 1802 e comandante del battaglione civico nel 1809. Nel 1796 diede impulso alla costruzione della strada Ludovicea, fabbrico’ a sue spese un nuovo teatro e nel 1806 vi fece aprire un casino sociale, progetto’ nel 1807 la costruzione di una casa per locanda, acquisto’ la possessione Merzlavodica e vi pose una fabbrica di vetrami, nel 1802 compero’ la villa dietro il Castello, nel 1807 la realita’, ove e’ ora l’accademia militare di marina, e la casa con vigna e bosco di lauri presso S. Andrea, nel 1816 la casa detta Rotonda sulla piazza del corpo di guardia. Nel 1821 compero’ il molino Luciza e vi attivo’ una fabbrica di carta, la quale poi fu proseguita da William Moline e ingrandita sino all’odierna prosperita’ da Smith e Meynier.
Nel 1825 era deputato di Fiume alla dieta ungarica, ed in quel tempo fece stampare un progetto per promuovere il commercio ungarico verso Fiume. Mori’ nel ottobre 1828, lasciando di se’ ottima memoria, a cui fu data l’espressione dalla municipalita’ col dare il nome Adamich alla piu’ bella piazza della citta’. L’imperatore Francesco I aveva stabilito di conferirgli la nobilta’ ungarica; ma lentezza dicasteriale fu cagione del ritardo, sicche’ mediante diploma del 24 luglio 1834 furono fatti nobili ungarici i di lui figli Leopoldo e Primo.
Altre notizie si trovano nell’almanacco fiumano dell’anno 1855.
<Kobler 1896,3:143>
Armatore e industriale, costruttore del primo teatro di Fiume.
<Sergio Cella, Piccola Enciclopedia Giuliano-Dalmata, Gorizia 1962>
p. 488a - Semi, Uomini illustri dell’Istria.
Radovi u Rijeci
1803. Adamićevo kazalište, srušeno 1883.g.
(Valentino Defranceschi - graditelj)
-
ALBINI, ALFRED
Rodio se u Zagrebu 15. srpnja 1896. godine.
Studij je započeo u Beču, zatim studira na Tehničkom fakultetu u Zagrebu gdje je diplomirao 1923. godine.
Nakon studija radi u Zagrebu u ateljeu V. Kovačića, a od 1923. do 1925. radi kod V. Ehrlicha. Od 1925. godine djeluje kao samostalni arhitekt i profesor na Arhitek¬tonskom fakultetu u Zagrebu, na katedri Arhitektonska kompozicija.
Umro je u Zagrebu, 4. studenog 1978. godine.
Radovi u Rijeci
1936. Hrvatski kulturni dom
- izmjena projekta J. Pičmana (dovršeno 1947. godine).
Bibliografija o autoru
DUBROVIĆ, Ervin, Dva nebodera - nacionalno i internacionalno u arhitekturi tridesetih godina u Rijeci i Sušaku viđeno u širem kontekstu, Peristil, zbornik radova za povijest umjetnosti, 32/1988/89, br. 31-32.
ENCIKLOPEDIJA hrvatske umjetnosti, Sv. 1., Zagreb, 1995.
ČORAK, Željka, U funkciji znaka, Drago Ibler i hrvatska arhitektura između dva rata, Zagreb, 1981.
KUDIŠ, Nina, O mogućnoj fizionomiji centra Rijeke, uz prijedlog uređenja i prostorni plan riječkoga starog grada iz 1967., Čovjek i prostor, 35/1988, br. 422 (5)
MATEJČIĆ, Radmila, Kako čitati grad, Rijeka jučer danas, Rijeka, 1990.
PREMERL, Tomislav, Hrvatska moderna arhitektura između dva rata, nova tradicija, 2. dopunjeno izd., Zagreb, 1990.
-
ALPAR, IGNAZ
Radovi u Rijeci
1899. Zgrada Trgovačke akademije (danas Pomorski fakultet)
- otvorena 1900. g.
-
AMBROSINI, EMILIO
Rođen u Trstu 1850., a umro u Beču 1912. godine. U Grazu diplomirao na Visokoj tehničkoj školi 1876.
Radovi u Rijeci
1885. Izvođač zgrade "Luke" s C. Conighijem
1886. Kuća Simona Vranyczanya, S. Vajnera 2
1887. Kuća Whitehead tvz. "Casa veneziana", Dolac 9 P+4
1894. Kuća F. Derenzinia, I. Marinkovića 8
1894. Kuća Friedrich de Adelsfeld, I. Marinkovića 7 (1)
1895. Kuća Whitehead, Dolac 3 i 5 P+4
1895. Kuća Venutti za Paulu Burgstaller, Ž. Fašizma 45
- u ožujku
1895. Kuća Venutti za Paulu Burgstaller, Ž. Fašizma 45
- u studenom
1895. Kuća F. Municha, Ciottina 28
- zahvat na stubištu
1896. Izvođač zgrade Gradske štedionice, Dolac 11 P+5
1899-1900. Mosti preko Rječine za Milana Gorupa, Školjić 8,9
1900 Kuća Maria n. Bonetich i Francesca Bertossi n. Bonetich u Via del Governo n. 4 (595)
novogradnja (s M. Glavanom) (JU 51 115/1900 kut. 141)
1902. Vila "Atlanta", Maršala Tita 21 - Opatija
- s Andreom Rubinich
1903. Kuća F. Municha, Ciottina 28
1903. Ex tvornica kože G. Ružić, Vodovodna (paviljon A)
- adaptacija u stanove
1903. Kuća Jugo, Studentska 6 (dodatak by Riječanka) :palacgore
1905. Kuća Milcenicha, Korzo 27 P+4
- novo pročelje - izvođač radova: Giuseppe Farkas
1905. Kuća Schittar, Korzo 25 P+4
- novo pročelje
1908. Kuća ex Ružić, Vodovodna 6 P+3
- polugalerija
1909. Hotel "Bristol", R. Končara
1909. ex tvornica kože Giorgio Ružić, Vodovodna (paviljon A)
- gostionica u prizemlju
1910. ex Casa Ciotta III, Zagrebačka 19 P+4
- nadogradnja
1910. Kuća M. Sambalino, A. i I. Ploech, I. Dežmana 2,4. (rujan)
1910. Kuća M. Sambalino, A. i I. Ploech, I. Dežmana 2,4. (prosinac)
1910. Kuća E. Fabicha, Ž. Fašizma 29,30 - Pomerio 9,11.
1911. Kuća Ciotta
- nadogradnja
1911. Hotel "Royal" ("Zagreb"), Korzo
1911. Kuća "Burgstaller" (projektirao još 6 kuća u susjedstvu)
1911. Ulica Ž. Fašizma 45 i 47
1911. "Fabbrica paste alimentari Cartesio Vezzil & Co", Vodovodna 13
- proširenje pogona i adaptacija ulične zgrade za stanovanje
- nadogradnja kata i potkrovlja uz tvornicu pašte
1911. Kuća, I. Dežmana 4
1912. Kuća M. Sambalino, A. i I. Ploech, I. Dežmana 2,4.
- prikaz realiziranog pročelja
(1)
PAR, PR-3, II 120/1896. 'Progetto di un edifizio ad uso abitazioni da erigersi sulla particella 5526/a in Cosala di proprieta dei signori minori Irma, Giuseppina, Lodovico, Antonio e Francesco Friedrich de Adelsfeld’. Nacrti: 5 kom paus (tu{, akvarel); 6 kom ostalo (izmjere, drena`a, dimnjaci i sl.); 1 karton. Projekt: Emilio Ambrosinich, 29. 5. 1894. br. 6534/1906.
-
AMBROSINI, MARIO
Sin Emilia. U Trstu 1900. završio Industrijsku školu. Kao poduzetnik djeluje od 1910, a poslije smrti oca, preuzima njegovu tvrtku.
Radovi u Rijeci
1885. Izvođač zgrade "Luke" s C. Conighijem
-
ANGHEBEN, BRUNO
Sin Albina. Rodio se u Rijeci 23. svibnja 1891.
U Rijeci završava Kraljevsku mađarsku gimanziju 1909. godine. Studira na Politehnici u Budimpešti. Studij prekida 1914. zbog rata, da bi 1922. godine diplomirao na istom fakultetu i stekao zvanje građevinskog inženjera.
Od 1919. do 1921. godine radi na obnovi građevina u krajevima anektiranim Italiji (Roveretto). U Rijeku se vraća 1921. godine i zapošljava u gradskom Tehničkom uredu gdje napreduje u zanimanju, pa je tako 1928. godine na radnom mjestu inženjera druge klase, da bi 1934. godine postao šef odjela.
Talijansko državljanstvo prima 1927. godine.
Bavio se i teorijom moderne umjetnosti. Autor je brošure Il credo di un architetto: due parole lette a Fiume nella primavera del 1935. (Sveučilišna knjižnica Rijeka, Sign. Misc. A. 709).
Nakon drugog svjetskog rata radi u Veroni kao visoki općinski dužnosnik, gdje projektira škole i javne objekte, a značajno mu je djelo restauracija i konzervacija arene u Veroni po vlastitom sustavu.
Umire u Veroni 5. rujna 1977. godine.
Radovi u Rijeci
Kanonički stan uz crkvu Sv. Vida (restauracija).
Zvonik crkve Sv. Vida nakon rušenja zgrade isusovačkog kolegija (rješenje izolacije).
1929-1930. Dom Hrvatskog sokola za crkvu Sv. Antuna Padovanskog.
1939. Popločenje Industrijske ulice od svjetionika do palače ROMSA-e.
- projektirano i izvedeno iste godine.
1932. Osnovna škola “Daniele Manin” (danas i Pedagoški fakultet).
1934. Zavjetni hram na Kozali
Bibliografija o autoru
CHIOGGIA, Amato, L’aspetto architettonico del Tempio, La Vedeta d’Italia, 16/1934, 09. 09.
FAMA, G., Consecrazione di un tempio a Fiume, Osservatore Romano, Rim, 1934., br. 584, str. 3.
A FIUMEI Magyar Király Állami főgimnasium as 1908/09 tanevről, Rijeka, 1909. br. 44, 133.
GLAVOČIĆ, Daina, Votivni hram na Kozali, Čovjek i prostor 5/1988, Zagreb.
HRVATSKI biografski leksikon, Angheben Bruno, Sv. 1, A-Bi., str. 165.
KOLACIO, Zdenko, Međuratna arhitektura Rijeke i Sušaka, Dometi, 7/1974, br 10-11., str. 80.
La PROSSIMA consecrazione del Tempio votivo di Cosala, La Vedetta d’Italia 16/1934, 26.08.
La SEDUTA della Consulta municipale, La Vedetta d’Italia 16/1934, 03.08.
MATEJČIĆ, Radmila, Kako čitati grad, Rijeka jučer, danas, Rijeka, 1990.
VICELJA-Matijašić, Marina, Sakralna izgradnja u Rijeci u 20. stoljeću, Čovjek i prostor, 35/1988, br. 422,(5)
Izvori
OSOBNI kartoni bivše općine Rijeka i matične knjige rođenih koje su pohranjene u Povijesnom arhivu Rijeka (podaci o mjestu i datumu rođenja).
REGISTRI sindikata arhitekata, inženjera i ovlaštenih geometara Italije. Povijesni arhiv Rijeka.
-
ANGYAL, VITTORIO
Sin Sammuela. Rodio se u mjestu Bönyrétalap, u Mađarskoj 1. svibnja 1889.
Studirao je u Budimpešti, gdje je 20. lipnja 1911. godine diplomirao i stekao zvanje građevinskog inženjera.
Krajem dvadesetih godina živi u Rijeci, gdje djeluje kao samostalni arhitekt.
Umro je 1952. godine.
Radovi u Rijeci
Stambene kuće u zoni Viale Littorio (u blizi željezničkog kolodvora).
Židovski hram (Sinagoga).
Bibliografija o autoru
ANTONIAZZO-Bocchina, Anita, Arte e artisti figurativi a Fiume dal 1900 al 1945. P.o. časopisa "Fiume", 1981,No.I
Izvori
OSOBNI kartoni bivše općine Rijeka i matične knjige rođenih koje su pohranjene u Povijesnom arhivu Rijeka (podaci o mjestu i datumu rođenja).
REGISTRI sindikata arhitekata, inženjera i ovlaštenih geometara Italije. Povijesni arhiv Rijeka.
-
AUER, BELA
Rodio se 3. listopada 1899. godine u Zagrebu. Otac Robert bio je slikar, kao i majka Leopoldina rođ. Schmidt.
Od 1919. do 1923. studirao je arhitekturu na Visokoj tehničkoj školi u Beču.
Po završetku studija (1923.) zapošljava se kao projektant u ateljeu arhitekta I. Fischera u Zagrebu. Ovdje radi do 1930. godine, kada otvara vlastiti projektni atelje koji vodi do 1936. Od te godine, do 1942. radi u Središnjem uredu za osiguranje radnika. Nakon rata, u periodu od 1946. do 1951. godine radi u Arhitektonskom projektnom zavodu u Zagrebu. Od 1951. do 1966. godine, kada je umirovljen, vodi vlastiti Arhitektonsko- projektni biro "Auer".
Umro je u Zagrebu 1. svibnja 1975. godine.
Radovi u Rijeci
Hrvatski kulturni dom. Natječajni rad 1935. godine sa Z. Vrkljanom. Za ovaj neizvedeni projekt bio je nagrađen.
Projekt OUZOR-a.
Bibliografija o autoru
ENCIKLOPEDIJA hrvatske umjetnosti, Sv. 1., Zagreb, 1995.
LASLO, A. Individualno stanovanje u Zagrebu od l900. do 1940., Arhitektura, 1983-84.
PREMERL, Tomislav, Hrvatska moderna arhitektura između dva rata, Zagreb, 1990.
-
BABIĆ, LEO
Po zvanju arhitekt, djelovao je kao sušački projektant i graditelj. Suvlasnik je poznatog Građevinskog poduzeća "Ing. Leo Babić i Boren Emili" koje je djelovalo u Sušaku između dva svjetska rata.
Radovi u Rijeci
1937-1947. Hrvatski kulturni dom. Radove izvodi poduzeće "Ing. Leo Babić i Boren Emili". Gradi se od 1937. do 1943. godine.
1938-1939. Pravoslavna crkva Sv. Đorđa u Sušaku. Radove izvodi poduzeće "Ing. Leo Babić i Boren Emili". Gradi se od 1938 do 1939. godine.
1940. Župna crkva Sv. Tereze na Vežici. Babić je odgovorni projektant i izvođač. Izgrađena 1940. godine.
Bibliografija o autoru
MATEJČIĆ, Radmila, Kako čitati grad, Rijeka jučer, danas, 3. dopunjeno izd.. Rijeka, 1990.
VICELJA-Matijašić, Marina, Sakralna izgradnja u Rijeci u 20. stoljeću, Čovjek i prostor, 35/1988, br. 422,(5)
-
BACCARCICH, GIOVANNI
Radovi u Rijeci
1873. Hotel "Lloyd", Trg Republike P+4
1874. Kuća, Erazma Barčića 7 (danas Voplin) P+2
1874. Kuća Marie i Antonia Weiss, Erazma Barčića 15 P+2
BACHARCHICH, GIUSEPPE
Radovi u Rijeci
1874. Kuća, Kirin Kula P+2
1874. Kuća, Slogin Kula P+1
1874. Kuća Bonetich, Kirin Kula P+3
- rekonstrukcija
1914. Kuća M. Stipanovich, Školjić 3 P+3
- balkoni
-
BACCI, NEREO
Rođen 29. 1. 1898. kao najmlađi od desetoro djece zlatara Pietra Bachicha. Studij arhitekture završio je u Milanu 1923. godine gdje je stekao zvanje inženjera arhitekture. U Milanu radi prvo u ateljeu kolege sa studija Conte Caccia Dominioni, a potom samostalno.
U Rijeci djeluje od 1937. Ima vlastiti ured u Via G. Galilei 2, koji 1944. bude uništen u bombardiranju. Od 1948. godine, kad optira za Italiju, prvo živi s obitelji u Varesotto, a potom seli u Milano i radi samostalno. Umro je u Milanu 1972. godine.
Radovi u Rijeci.
Adaptacija prostorija ex "Rižerije" za društvene aktivnosti i blagovaonicu radnika Rafinerije nafte. Projektira 1937. godine, nije realizirano.
Radničko selo Rafinerije nafte (današnja ulica Giuseppe Duella). Izgrađeno 1940. godine.
Riječki neboder. Bacci je upravitelj gradnje. Građen u periodu od 1929. do 1942. godine.
Stambena zgrada, Laginjina 19 (Casa nave).
Dopolavoro “Mateo Skull”, 1941.
1941. ex "Fonderia e fabbrica macchine Matteo Skull", Vodovodna 2
- proširenje i modernizacija pogona i nadogradnja upravne zgrade
1941. Protuavionsko sklonište s menzom i konakom za radnike, Vodovodna 2
Bibliografija o autoru
MATEJČIĆ, Radmila, Kako čitati grad, Rijeka jučer, danas, 3. dopunjeno izd., Rijeka, 1990.
G. B(acci), Nereo, La Voce di Fiume, a. XXX (1996), n. 3 (31. 03. 1996), p. 9
-
BACCI, PIETRO
Sin Pietra, rođen u Rijeci 15. lipnja 1890. godine.
Studij arhitekture završio je 1912. godine na Politehnici u Budimpešti, gdje je stekao zvanje inženjera arhitekture.
U šk. godini 1912/13. radi kao asistent za statiku na Politehnici. Po dolasku u Rijeku 1913. zapošljava se u gradskom Tehničkom uredu. Zvanje višeg inžinjera stiče 1919, a voditelj odsjeka postaje 1920. godine.
Radovi u Rijeci.
Stambene zgrade.
Pedagoški fakultet i Osnovna škola (“D. Manin”)
Izvori
OSOBNI kartoni bivše općine Rijeka i matične knjige rođenih koje su pohranjene u Povijesnom arhivu Rijeka (podaci o mjestu i datumu rođenja).
REGISTRI sindikata arhitekata, inženjera i ovlaštenih geometara Italije. Povijesni arhiv Rijeka.
-
BALDINI, GIUSEPPE
Radovi u Rijeci
1871. ex Casa Ciotta I i II, Tršćanska obala P+3 - P+4
1871. ex Casa Gorup, Sarajevska 11 i Zagrebačka 12 P+4+Pk
1873. ex Casa Ciotta III, Zagrebačka 19 P+4
BAUER, HINKO
Radovi u Rijeci
1950-1952. Kuća, Skopska i Zagrebačka P+6 - P+7
BAUMGARTEN, SANDOR
Rođen u Dunaföldváru, a umro u Budimpešti 1928. godine.
Građevinski fakultet završio u Budimpešti. Radio je u birou Imre Steindla i Alajosa Hauszmanna, a potom, do 1911. rukovodio odjelom Ministarstva građevina.
Radovi u Rijeci
BAUMHORN, LIPOT
(LEOPOLD)
Rođen u Kisberu 28. 12. 1860., a umro u Budimpešti 8. 7. 1932.
Diplomirao na Politehnici u Beču.
Radovi u Rijeci
? Sinagoga
-
BAYER, ANDREA
Sin Aleksandra, rođen 28. ožujka 1871. godine u mjestu Szécsény, u Mađarskoj.
Studij je završio 1893. u Budimpešti gdje je stekao zvanje građevinskog inženjera.
Od 1930. godine radi kao prvi inženjer u Sezione Genio Civile u Rijeci.
“Nato a Szécsény (Ungheria) nel 1871. Si laureo’ a Budapest nel 1893. Cav. Uff. della Corona d’Italia.
Fu Consigliere Edile, Presidente della Commissione esaminatrice per Macchinisti Navali, Segretario e poscia Presidente della ex-Societa’ degli Ingegneri ed Architetti. Attualmente e’ dirigente del R. Ufficio del Genio Civile di Fiume (Carnaro). Membro della Commissione Italo-Jugoslava, per la regolazione del fiume Eneo. Dal 1900 in poi progetto’ e diresse i proncipali lavori marittimi del Porto di Fiume.”
(D’Agostino E., Professionisti ed Artisti della Venezia Giulia : profili.”, Editoriale F.I.T., Torino 1935.)
Radovi u Rijeci
Stambena zgrada, Omladinska 10.
1931. "Ufficio del Genio Civile di Fiume"
- ovjereni nacrti za firmu
1933. Nadogradnja svjetionika na Mlaki
Izvori
OSOBNI kartoni bivše općine Rijeka i matične knjige rođenih koje su pohranjene u Povijesnom arhivu Rijeka (podaci o mjestu i datumu rođenja).
REGISTRI sindikata arhitekata, inženjera i ovlaštenih geometara Italije. Povijesni arhiv Rijeka.
-
BAZZARIG, FILIBERTO
Radovi u Rijeci
1874. Park "Cecilinovo" (park na Mlaki)
1874. Palača "Municipija", Trg Riječke rezolucije P+2
- obnova (ex Augustinski samostan)
1876. Zvonik
- generalna obnova i žbukanje
1890. Gradski toranj
- obnova
1894. Palača penzionog fonda, B. Kidriča 60
BELLEN, GIOVANNI
Radovi u Rijeci
1913. Dogradnja Bagno Ilone, ex Školjić 1, 4, 5.
BELLINI, GEOM. GIORGIO
“Nato a Fiume nel 1870. Abilitato all’esecizio della professione di geometra nel 1932.
Perseguitato politico dall’Austria per l’opera sua svolta in Fiume a pro’ dell’Italia. Geometra d’evidenza presso il Comune di Fiume dal 1888. Nel 1895. fu incaricato dal Comune stesso di approntare l’impianto del Nuovo Catasto che ebbe poi a servire di base per la compilazione dei fogli della proprieta’ tavolare, e rappresentante il Comune di Fiume nella Commissione Giuridica che stabiliva le proprieta’.
Attualmente libero professionista in Fiume con studio in via Pomerio 28.”
(D’Agostino E., Professionisti ed Artisti della Venezia Giulia : profili.”, Editoriale F.I.T., Torino 1935.)
BESCOCA, LUIGI
Rođen 15. 1. 1864. u Trstu. Diplomirao na Politehnici u Beču 1887. U riječkom Gradskom tehničkom uredu zapošljava se 1894. godine, a 1901. stiče zvanje višeg inžinjera.
Radovi u Rijeci ?
-
BLASICH, GIUSEPPE
Radovi u Rijeci
1897. Kuća, Ž. Fašizma 35
- restauracija i dogradnja
BOR, BRANKO
Radovi u Rijeci
? kuća Antić
BOSA, GIUSEPPE
Radovi u Rijeci
1935. Kuća, Školjić 7 P+2+Pk
BOSIZIO, ENRICO
Radovi u Rijeci
1907. Kuća, Školjić 3 P+1
- novo stubište
BRADASCHIA, GUERRINO
“Nato a Fiume nel 1897. Diplomato a Trieste nel 1919. Libero Professionista con studio in via S. Lazzaro 4, Trieste.”
(D’Agostino E., Professionisti ed Artisti della Venezia Giulia : profili.”, Editoriale F.I.T., Torino 1935.)
-
BRALIĆ, VLADI
Diplomirao 1985. godine na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu u klasi prof. dr. N. Šegvića s te¬mom "Interpolacija poslovne zgrade na trgu Grivice u Starom gradu u Rijeci". Na post¬di-plom¬skom studiju "Graditeljsko nasljeđe" istog fakulteta apsolvirao 1987. godine. Bavi se arhitektonskim i ur¬banističkim projektiranjem, likovnim intervencijama u urbanom prostoru, sudjeluje na izložbama i stručnim skupovima. Za svoj rad dobio je više stručnih nagrada i priznanja.
Od 1. 1. 1986. do 17. 12. 1986. radi u projektnoj organizaciji "Arhitekting" Rijeka, a od 9. 12. 1988. do 15. 11. 1993. u projektnoj organizaciji "Arhitekting" Rijeka. Od 16. 11. 1993. nadalje u projektnom poduzeću "Arhitektonsko-građevinski atelje" Rijeka.
Radovi
1980. Urbanistička studija zaštite prirode, spomenika kulture i plan prostornog uređenja sjevernog djela otoka Krka (kao suradnik Urbanističkog instituta iz Rijeke i voditelja studije prof. Zdenka Sile); Rijeka 1980.
1980-84. Urbanističko rješenje i arhitektonska koncepcija turističkog kompleksa Zaton kod Zadra; (kao suradnik Urbanističkog instituta iz Rijeke i voditelja prof. Zdenka Sile); Rijeka 1980. - 1984.
1982. Urbanističko i arhitektonsko uređenje okoliša Narodnog kazališta "Ivan pl. Zajc" u Rijeci; (kao suradnik Urbanističkog instituta iz Rijeke i voditelja prof. Zdenka Sile); Rijeka 1982.
1983. Rekonstrukcija zgrade Ilica 44/46 u Zagrebu; apsolventski rad (prof. dr. N. Šegvić, asistent dr. M. Bošnjak); Zagreb šk. god. 1983/1984.
1984. Interpolacija poslovne zgrade na trgu Grivica u Starom gradu u Rijeci; diplomski rad (prof. dr. N. Šegvić, asist. dr. M. Bošnjak i N. Fabijanić), Zagreb šk. god.1984/1985.
1985. Provedbeni urbanistički plan turističkog naselja Zaton kod Zadra (kao suradnik Urbanističkog instituta iz Rijeke i voditelja prof. Zdenka Sile); Rijeka; 1985.
1987. Idejno rješenje spomenika Josipu Brozu Titu u Zagrebu; opći, jugoslavenski i javni natječaj (zajedno sa prof. Z. Silom i Z. Kamenarom); Rijeka 17. ožujka 1987.
1987. Idejno rješenje uređenja središnje pješačke zone Rijeke; anketni natječaj (zajedno sa prof. Z. Silom i Z. Kamenarom); prvonagrađeni rad; Rijeka; 18. rujna 1987.
1988. Idejno rješenje za postavu portalne, obalne spomen-dizalice u urbanom prostoru Rijeke (zajedno sa prof. Z. Silom i Z. Kamenarom); Rijeka 27.travnja 1988.
1988. Provedbeni urbanistički plana naselja Martinšćica na otoku Cresu (u suradnji s D. Kostićem, "Arhitekting", Rijeka); Rijeka 1988.
1988. Idejno rješenje spomenika palim borcima i žrtvama fašističkog terora u NOR-u u Krku; gradski, regionalni, opći i javni natječaj (zajedno sa Z.Kamenarom); otkupna nagrada; Rijeka; 25. listopada 1988.
1989. Idejno rješenje spomenika Tinu Ujeviću u Zagrebu; gradski, regionalni, javni i anonimni natječaj (zajedno sa prof.Z. Silom i Z. Kamenarom); Rijeka 30.rujna 1989.
1989. Prijedlog za osnivanje galerije "Romolo Venucci" u Rijeci; nagrada 25. Zagrebačkog salona; 21. prosinca 1989.
1989. Idejni projekt zgrade za izdavanje i odmor na Krku; Rijeka; veljača 1989.
1989. Prijedlog svjetlosnog znaka identiteta Rijeke (zajedno sa prof.Z. Silom, Z. Kamenarom i prof.dr. A. Peršinom); Rijeka; 15. siječnja 1989.
1990. Idejno rješenje dogradnje polivalentne dvorane i uređenja dvorišnog lapidarija u sklopu Župnog dvora i Zborne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Rijeci (zajedno sa prof. Z. Silom); Rijeka 5. studenog 1990.
1990. Idejno rješenje uređenja pješačke zone Rijeke (zajedno s prof. Z. Silom, T. Rakovac, i Z. Kamenarom); Rijeka srpanj 1990.
1991. Idejno rješenje plovećeg disco bara (zajedno s prof. Z. Silom); Rijeka; siječanj 1991.
1990. Scenografija u dokumentarno-igranom filmu "Trsat-hrvatski Nazaret"; Rijeka prosinac 1990.
1991. Idejni i izvedbeni projekt obiteljske zgrade s radionicom stakla (M. Cetinja) na Vežici; Rijeka ožujak 1991.
1991. Idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje prostora "Male tržnice" na trgu Bana Josi¬pa Jelačića u Karlovcu; anketni, javni i anonimni natječaj (zajedno s prof. Z. Si¬lom); otkupna nagrada; Rijeka ožujak 1991.
1991. Idejno rješenje uređenja Trga Petra Preradovića i Varšavske ulice u Zagrebu; republi¬čki, javni i anonimni natječaj (zajedno s prof. Z. Silom i suradnikom za perspek¬tive M. Stipanovim); Rijeka travanj 1991.
1991. Idejno rješenje ploveće garaže u Rijeci (zajedno s B. Komadinom i konzultantom prof. Z. Silom); Rijeka svibanj 1991.
1991. Protestna, antiratna skulptura "Apage satanas!" (zajedno s prof. Z. Silom i Z. Kamenarom); Rijeka prosinac 1991.
1991. Elaborat zaštite Rimskog luka, crkve Sv. Jerolima i Gradskog tornja u Rijeci od ratnih razaranja; Rijeka listopad 1991.; realizacija 1991.
1992. Izvedbeni projekt spremišta slika u Modernoj galeriji u Rijeci; Rijeka kolovoz 1992.; realizacija 1992.
1992. Idejno rješenje V, VI. i VII. kata poslovne zgrade G. Verdija 6 u Rijeci, kolovoz 1992.
1992. Izvedbeni projekt obnove i sanacije Župne crkve Pohođenja Blažene Djevice Marije u Brlogu; Rijeka prosinac 1992.
1993. Izvedbeni projekt obnove i sanacije Župne crkve Sv. Ivana Krstitelja u Švici; Rijeka ožujak 1993., realizacija 1994.
1993. Idejno rješenje hotela "Selce 11" u mjestu Selce između Kobarida i Bovca u Republici Sloveniji (zajedno s prof. Z. Silom); Rijeka travanj 1993.
1993. Idejno rješenje uređenja interieura kluba "Croma" u Rijeci (I. kat zgrade na Togliat-tijevom trgu br. 4); u suradnji s konzultantom prof.Z. Silom i suradnicima Z. Kamenarom i Z. Milićem; Rijeka svibanj 1993.; javni natječaj; prvonagrađeni rad
1993. Izvedbeni projekt sanacije mosta na rijeci Tounjčici kod Tounja (zajedno sa M. Franolićem); Rijeka srpanj 1993.
1993. Prijedlog konsolidacije zgrade u jugoistočnom dijelu kaštela Sovinjak kod Buzeta (zajedno s M. Franolićem); Rijeka listopad 1993.
1993. Idejno rješenje prenamjene Dvorane Mladosti u Rijeci; Rijeka studeni 1993.
1993. Idejno rješenje prenamjene restorana "Orijentovo ognjište" na Krimeji u Rijeci; Rijeka studeni 1993.
1993. Rekonstrukcija kluba "Croma" u Rijeci, konzervatorski elaborat; Rijeka prosinac 1993.
1994. Idejno rješenje rasvjete izložbenog prostora na I. katu zgrade "Filodrammatice" u Rijeci; siječanj 1994., realizacija 1994.
1994. Izvedbeni projekt prenamjene prostora oko borilišta "Dvorane Mladosti" u Rijeci; (zajedno s M. Franolićem); Rijeka veljača 1994.; realizacija 1994.
1994. Izvedbeni projekt rekonstrukcije Kluba direktora riječko-primorsko-goranske regije - "Croma" u Rijeci (zajedno s M. Franolićem); Rijeka svibanj 1994.
1994. Izvedbeni projekt proširenja borilišta "Dvorane Mladosti" u Rijeci (zajedno s M. Franoli-ćem); Rijeka srpanj 1994.
1994. Prijedlog obnove zgrade fontika u Buzetu (zajedno s M. Franolićem i Srećkom Greblom); srpanj 1994.
1994. Idejno rješenje diskontne prodavaonice "Elektromaterijala" na Martinkovcu u Rijeci; kolovoz 1994.
1994. Izvedbeni projekt sanacije krovne terase zgrade Dolac 1 u Rijeci; (zajedno s M. Franolićem); listopad 1994.; realizacija 1995.
1995. Idejni i izvedbeni projekt obnove zgrade fontika u staroj jezgri Buzeta; (zajedno s M.Franolićem); Rijeka siječanj 1995.
1995. Idejni i izvedbeni projekt plaže za invalide u uvali Kostanj kod Rijeke; (zajedno s M. Fra¬no¬li¬ćem); Rijeka; svibanj 1995.; realizacija 1996.
1995. Idejni i izvedbeni projekt poduzetničkog inkubatora na Pehlinu kod Rijeke; kolovoz 1995.; realizacija 1995.-1996.
1995. Idejni projekt uređenja minipivovare, pivnice i bistroa u prostorima podruma zgrade M. Tita 186 u Opatiji; Rijeka studeni 1995.
1995. Projekt rekonstrukcije crkve Sv. Magdalene u sklopu kaštela Pietrapelosa kod Oprtlja (zajedno s M. Franolićem); Rijeka rujan 1995.
1995. Urbanistička studija: "Mreža centara gradskih naselja Rijeke - Analiza postojećeg stanja prostora centra na gradskom području Podmurvice i Turnić"; Rijeka; prosinac 1995.
1996. Izvedbeni projekt novog krovišta osnovne škole "Sv. Matej" u Viškovu kod Rijeke (zajedno s M. Franolićem); Rijeka siječanj 1996.; realizacija 1996.
1996. Urbanistička studija: "Mreža centara gradskih naselja Rijeke - Analiza postojećeg stanja prostora centra na gradskom području Drnjevići - Grbci i Martinkovac - Srdoči"; Rijeka veljača 1996.
1996. Urbanistička studija: "Mreža centara gradskih naselja Rijeke - Analiza postojećeg sta¬nja prostora centra na gradskom području Donji Pehlin i Gornji Pehlin"; Rijeka veljača 1996.
1996. Idejni projekt građevine u sklopu tenis centra "Triestina" u Ičićima kod Opatije; Rijeka ožujak 1996.
1996. Urbanistička studija: "Mreža centara gradskih naselja Rijeke - Analiza postojećeg stanja prostora centra na gradskom području Lipa - Rastočine, Škurinjska Draga i Tibljaši"; Rijeka ožujak 1996.
1996. Idejni i izvedbeni projekt kompaktnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda socijalno-zdravstvenog zavoda "Lopača" u D. Jelenju kod Rijeke, srpanj 1996.; realizacija 1996.
1996. Urbanistička studija: "Mreža centara gradskih naselja Rijeke - Prijedlog za Generalni urbanistički plan Rijeke", Rijeka srpanj 1996.
1996. Idejno i izvedbeno rješenje sistema za odvodnju oborinskih voda s arheološkog lokaliteta oko crkve sv. Lucije u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku; Rijeka, listopad 1996.
1996. Regulacijski plan gradskog područja "Brajda" u Rijeci, 1996.
1996. Spomenik svim građanima grada Opatije poginulim u ratovima (zajedno sa Z. Kamenarom); natječajni rad na javnom natječaju; Opatija; prosinac 1996.; otkupna nagrada
1997. Idejni i izvedbeni projekt školske dvorane Osnovne škole "Sv. Matej" u Viškovu, siječanj 1997.
Izložbe
1988. "Prijedlog za postavu obalne spomen-dizalice u urbanom prostoru Rijeke"; galerija "Jadroagent"; Rijeka; 27.travnja - 7.svibnja 1988.
1988. "23. Zagrebački salon (arhitektura)"; Idejno rješenje uređenja središnje pješačke zone Rijeke; Umjetnički paviljon; Zagreb; 8.svibnja - 8.lipnja 1988.
1989. "24. Zagrebački salon (primjenjena umjetnost i dizajn)"; Prijedlog zapostavu portalne obalne dizalice u urbanom prostoru Rijeke; Galerija "Karas"; Zagreb; 8.svibnja - 8.lipnja 1989.
1990. "Prijedlog za osnivanje galerije Romolo Venucci u Rijeci"; Moderna galerija; Izložba "Interpretacije" (povodom 40-te godišnjice riječke Moderne galerije; Rijeka; 21.prosinca - 26.siječnja 1990.
1990. "25. Zagrebački salon (slikarstvo i skulptura)"; Prijedlog svjetlosnog znaka identiteta Rijeke; galerija "Karas"; Zagreb; 5.svibnja - 5.lipnja 1990.
1990. "25. Zagrebački salon (slikarstvo i skulptura)"; Prijedlog za osnivanje galerije Romolo Venucci u Rijeci; galerija "Karas"; Zagreb; 5.svibnja - 5.lipnja 1990.
1990. "Biennale des jeunes createurs d'Europe de la Mediterranee (projets culturels)"; Maison des associations, 93, La canabiere; Marseille; France; 9.September - 19.September 1990.
1992. "Protestna, antiratna skulptura Apage Satanas!"; Muzejski prostor u Zagrebu; U sklopu ciklusa izložbi "Oči istine"; Zagreb; 13.ožujka - 15.travnja 1992.
1991. "Protestna, antiratna skulptura Apage Satanas!"; trg pred kazalištem "Ivan Zajc" u Rijeci; Rijeka; 30.prosinca 1991.- 6.siječnja 1992.
1996. "Idejno rješenje plovećeg disco bara"; izložba Društva arhitekata Rijeke; Mala sala zgrade na Titovom trgu br.3; Rijeka 27.12. 1996.
Predavanja, znanstveni radovi, stručni članci
1. "Obnova stare dubrovačke vijećnice"; predavanje na Kongresu studenata arhitekture Jugoslavije"; Ljubljana; 05. travnja 1983.
2. "Povijesni razvoj arhitekture Rijeke"; predavanje pri katedri "Arhitektura naroda Jugoslavije" na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu; Zagreb; 11. siječnja 1984.
3. "Arhitektura riječkog Starog grada"; predavanje na Kongresu studenata arhitekture Jugoslavije; Priština; 18. travnja 1984.
4. "Arhitektura na prostoru SAP Kosova"; predavanje pri katedri "Arhitektura naroda Jugoslavije" na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu; Zagreb; 8. svibnja 1984.
5. Isto kao pod 4.; Arhitektonski fakultet u Sarajevu; Sarajevo; 16. svibnja 1984.
6. "Urbanizam i arhitektura Dubrovnika"; Pedagoški fakultet u Rijeci; Rijeka; 23. prosinca 1986.
7. "Proces uređenja središta Rijeke uz komparativni primjer Dubrovnika"; Moderna galerija; Rijeka; 22. veljače 1990.
8. "La proposition pour la fondation de la galerie "Romolo Venucci" a Rijeka (Yougoslavie); Biennale des jeunes createurs d Europe de la Mediterranee; Maison des associations; Marseille; France; 13. Septembre 1990.
9. "Prikaz obnove crkva u Švici i Brlogu" (UDK 726.4.004.69"364"); izlaganje na Drugom radnom saboru - Graditelji u obnovi Hrvatske; Brijunski otoci; 13.-15.listopada 1993.
10. "Prikaz projekta sanacije mosta na rijeci Tounjčici kod Tounja" (UDK 624.21.004.69'624.012.1); izlaganje na Trećem radnom saboru - Graditelji u obnovi Hrvatske; Brijunski otoci; 13.-15. listopada 1994.
11. "Prikaz projekta prenamjene građevine iz XIX. stoljeća u urbanom središtu Rijeke" (UDK 624.012.004.67); izlaganje na Trećem radnom saboru - Graditelji u obnovi Hrvatske; Brijunski otoci; 13.-15. listopada 1994.
12. "Arhitekt Josip Pičman", stručni članak, "Sušačka revija", izdavač: Klub Sušačana; Rijeka; svibanj 1996.
13. "Svjetlosni znaka grada Rijeke", izlaganje na III. Međunarodnom znanstvenom skupu "Društvo i tehnologija"; Selce; 28. - 30. lipnja 1996.
(Kronologija staje 1996., radova ima još u međuvremenu!)
-
BROZOVIĆ, JOSIP
Ovlašteni civivilni inžinjer.
Radovi u Rijeci
1911. Selce, svratište vl. Josip Lončarić, (JU 49, 4. Javni i industrijski objekti - 7. Turistički i ugostiteljski objekti (kupališta, hoteli, pansioni i sl.), kut. 50, 1 nacrt)
1912. ex Kuća Baccich, Tršćanska obala (danas "Transjug") P+4
- izvođač Arturo Hering
1912. Kapucinska crkva Gospe Lurdske
- interieur
1913. Kuća Schadle-Kirn, Ivana Zajca 7 P+4+Pk
- nadogradnja - izvođač Arturo Hering
1913. Kuća Školjić 2 P+3
- nadogradnja III. etaže
1913. Kuća A. Roitza, I. Grohovca P
- nadstrešnica
1913. Kuća Erazma Barčića 15
- dogradnja dvorišnog krila (biro Arturo Hering)
BRUNI, GIUSEPPE
Radovi u Rijeci
1874. Hotel "Europa" (Zgrada Skupštine općine)
BUDINIS, CORNELIO
BUDINIĆ KORNELIJE
Rođen u Rijeci 17. 5. 1873. u obitelji porijeklom s Lošinja. Studirao je na Višoj tehničkoj školi u Budimpešti u klasi Alajosa Hauszmanna, a diplomirao na Višem tehničkom institutu u Grazu.
Prvi veći uspjeh postiže pobjedom na natječaju za obnovu crkve sv. Vida u Rijeci, a potom za uređenje groblja sv. Ane u Trstu u suradnji s img. Giorgiom Pollijem. Zaposlio se u Uredu za javne radove u Trstu, gdje je radio sve do smrti.
Umro je u Trstu 14. 3. 1935.
Radovi u Rijeci.
? Obnova crkve sv. Vida
1908. Kapucinska crkva Gospe Lurdske
Radovi van Rijeke
Škola u Via Paolo Veronese u Trstu
Škola u Via dell’Istria u Trstu
Škola u Via Giuseppe Parini u Trstu
Škola u Via Carlo Combi u Trstu
Škola u Via Riggero Manna u Trstu
Salezijanska crkva u Via dell’Istria u Trstu
Crkva Srca Isusova u Via del Ronco u Trstu
Nacionalni zavod za osiguranje od nesreća na radu u Trstu
Tršćanska štedionica u Tržiču
Galerije i trijemovi duž pročelja Tergestea na Piazza della Borsa u Trstu
Stambeni blokovi u Trstu
Kameni most na Canal Grande
Crkva sv. Marije u Portorožu
Obiteljska villa u Velom Lošinju
Crkva S. Giovanni del Timavo - konzervatorski projekt
Crkva S. Antonio Taumaturgo u Trstu - konzervatorski projekt
Crkva S. ? u Piranu - konzervatorski projekt krstionice
Starokršćanska bazilika u Gradu - konzervatorski projekt
Palazzo Pasionei u Urbinu - konzervatorski projekt
Palazzo Ducale u Urbinu - konzervatorski projekt
Palazzo Ducale u Gubbio - konzervatorski projekt
Bosco Pontini u Trstu - arheološka istraživanja
Via Ruggero Manna u Trstu - arheološka istraživanja
Via S. Maria Maggiore u Trstu - arheološka istraživanja
Via Vittoria Colonna u Trstu - arheološka istraživanja
Bibliografija
Talijanski umjetnici u Ugarskoj.
Slika Lucijana Vranjanina, 1902.
Vojvodska palača u Urbinu, 1904.
Od Kvarnera do Furlanije. 1928.
Projekt restauracije vojvodske palače u Gubbiju, 1934.
Izvori
MUTNJAKOVIĆ Andrija, Arhitektonske studije, Pula - Rijeka 1984.
-
BUNETTA, DAVID M.
Rodio se 29. prosinca 1891. godine u Mrkoplju.
Akademiju za arhitekturu završio je u Berlinu. Za vrijeme boravka u Berlinu radi kod ahitekta Paula Bonatza gdje surađuje na projektima i realizaciji stutgartskog kolodvora.
Nakon boravka u Berlinu dolazi u Rijeku gdje surađuje s prof. ing. M. Čalogovićem.
Profesionalnu djelatnost prekida u vrijeme 1. svjetskog rata u kojem aktivno sudjeluje.
Od 1920. godine nastavlja se baviti arhitektonskim radom u Hrvatskom primorju i Dalmaciji.
Drugi svjetski rat prekida njegovu djelatnost.
Poslije rata radi u Rijeci i Puli.
Umro je u Rijeci 10. srpnja 1964. godine.
Radovi u Rijeci
Crkva Presvetog Srca Isusova. Pregradnja kapele Sv. Križa u sklopu samostana Sestara Milosrdnica u Sušaku. Izgrađeno 1931. godine.
Hotel Park na Pećinama. Projektirao 1937. godine novi hotel i njegovo unutarnje uređenje nakon rušenja stare zgrade.
Javna skladišta u Sušaku. Sa prof. ing. Čalogovićem poslije prvog svjetskog rata
Kupalište Park hotela na Pećinama. Izgrađeno 1936. godine.
Lučka skladišta. Projektira s prof. ing. Čalogovićem prije prvog svjetskog rata.
Ljevaonice u brodogradilištu Rijeka i Kraljevica, poslije drugog svjetskog rata
Tvornica papira, rekonstrukcija i proširenje, nakon drugog svjetskog rata.
Upravna zgrada tvornice "Torpedo", poslije drugog svjetskog rata.
Brojne obiteljske i stambene višekatnice na Sušaku, između dva svjetska rata.
1929. Zgrada Srećka Turine, Ružićeva ulica 21 P+1
- s magazinima u prizemlju
1930. Zgrada Srećka Turine, Ružićeva ulica 21 P+1
- preuređenje zahoda
1930. Kuća Franje Banića, Franje Račkog 20 P+?
- dućanske prostorije u prizemlju
1931. Kuća Frana Pavešića, Franje Račkoga P+3
- nadogradnja III. kata
1933. Skladište Mirka Udine, Ružićeva ulica 1 (u dvorištu) P
- adaptacija
1934. Restauracija "Učka" Mirka Udine, Ružićeva ulica 1 (u dvorištu) P
- adaptacija nužnika
1936. Zgrada za "Vozarsku zadrugu", Ružićeva ulica 26 P+2
- nadogradnja
1937. Kuća Amalije Sobol, Franje Račkoga P+3
- nadogradnja III. kata
Vile na Pećinama (Ružić, Braun, "Park" hotel i natječajni projekt za Sušački kolodvor.
Bibliografija o autoru
ENCIKLOPEDIJA hrvatske umjetnosti., Sv. 1., Zagreb, 1995.
KOLACIO Zdenko, Arhitekt David Bunetta, Čovjek i prostor, 1959, br. 83.
KOLACIO, Zdenko, David Bunetta, 1964, br. 138
KOLACIO, Zdenko, Međuratna arhitektura Rijeke i Sušaka , Dometi, 1974. br.10-11.
VICELJA-Matijašić, Marina, Sakralna izgradnja u Rijeci u 20. stoljeću, Čovjek i prostor, 35/1988, br. 422,(5)
-
A i B iscrpljeni ... nastavak sutra ... da Vas ne umorim ... :popcorn
-
A R H I T E K T I Rijeke & Sušaka, pa i Opatije
Počinjemo:
ADAMICH, ANDREA LODOVICO DE
ANDRIJA LJUDEVIT ADAMIĆ
a Fiume 29. 11 1767.
? Fiume 29. 10. 1828.
Može li provjera datuma. Ja imam 28.11.1766.
http://novine.novilist.hr/default.asp?
WCI=Rubrike&WCU=285A2863285D2863285A28582858285D2863289B28932894286328632859285C2858285E285A285F2863286328632863O
I Wiki kaže 1766.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Andrija_Ljudevit_Adamić
ovdje kažu 29.11.1767.
http://www.adamic.hr/KA/en/en_impressum.html
http://imehrvatsko.net/profile/ljudevit_andrija_adamic
A ovako kaže Kobler N.L.
Evo Kobler kaže (k'o da je, božeme prosti, proročište):
28. 11. 1766.
DAR, K-4 (275), MK, tj. zapis u 275 knjizi Matice krštenih Rijeka u Državnom arhivu.
Dana 30. studenoga 1767. krstio ga je riječki kanonik Martin Peri, a kumovi prilikom čina krštenja bijahu Maksimilijan Saurich i Magdalena Keglerin. Dovoljno?
Obrazloženje:
Salvatore Samani u svom Dizionario biografico fiumano (Venezia 1975.) pogrešno navodi kao datum njegova rođenja 28. studenoga 1767. godine. Ovaj netočni podatak ponavlja se i u drugih autora. Tako, primjerice, Luigi Maria Torcoletti navodi datum 29. studenoga 1767. godine (Fiume e paesi limitrofi, Rapallo 1954, str. 250.).
-
Vjerojatno je onda tvoje točno ... ipak je to pisano 1996., pa eto i ispravka.
Sad si moderator, uđi u post i prepravi! :popcorn :citam2 :wavey :lol1
-
Vjerojatno je onda tvoje točno ... ipak je to pisano 1996., pa eto i ispravka.
Sad si moderator, uđi u post i prepravi! :popcorn :citam2 :wavey :lol1
Baš ti je fora
-
Na prvoj stranici treba biti Daina Glavočić, a ne Glavičić...... :connie
-
Na prvoj stranici treba biti Daina Glavočić, a ne Glavičić...... :connie
Sad je Glavočić
-
:wavey :bravo5
-
:e025
Vjerojatno je onda tvoje točno ... ipak je to pisano 1996., pa eto i ispravka.
Sad si moderator, uđi u post i prepravi! :popcorn :citam2 :wavey :lol1
Baš ti je fora
eeeeeeeeee....sad si gotov,zato su te imenovali da ti mogu davat ovakve zadatke....... :lol1
-
CAPELLETTI, SERGIO
Rođen 1956. Diplomirao 1980. na FAGG-Arhitektura u Ljubljani.
Od 1981. radi u “Opatija projekt - Atelier”.
Značajniji projekti:
hotel na Slatini, Opatija (1. nagrada).
hotel Pinija u Petrčanima, Zadar.
hoteli Meridional i Lovor u Lovranu.
adaptacija zgrade direkcije ŽTP.
hotel Zagreb s vilama u Čikatu, Lošinj.
Realizacije:
hotel Excelsior u Lovranu.
adaptacija hotela Istra-marina u Opatiji.
adaptacija hotela Neptun i Pluton u Rapcu (v. i Antun Turina).
škole Bibinje i Vrsi kraj Zadra (v. i Antun Turina).
rezidencijalni kompleks Martina Franca, Italija.
adaptacija palače Sansone (XVII. st.) u Ostuniju, Italija.
razne stambene vile u Italiji.
CELLIGOI, EUGENIO
Rođen je u Rijeci (Fiume) 07. 08. 1883., kao sin poznatog riječkog arhitekta i graditelja Venceslaoa i majke Emma n. Schegula.
U Trstu je pohađao i završio Višu obrtnu školu (2) od šk. god. 1897/98. do 1901/02., a za školske praznike, svake godine, radio je u očevoj firmi u Punto franco, skladište br. 13.
(2) U spisu samo stoji: “triesti felso ipariskola” O kojoj je točno školi riječ, nismo još uspjeli točno odrediti, znamo samo da su u Trstu u to vrijeme (ili, točnije, 15 godina kasnije) postojale ove tri:
Civica Scuola Reale Superiore all'Acquedotto, Via dell'Acquedotto, 26
Civica Scuola Reale Superiore di San Giacomo, Via P. Veronese, 1
I./mperiale/ R./eggia?, Reale/ Scuola Superiore, Via P. Besenghi, 14
(cf. GUIDA GENERALE di Trieste e commerciale di Fiume, Gorizia, Pola, Spalato e Zara. O. Lovrich, editore e proprietario, Trieste, a. XXII, 1915.)
Niti jedna od njih nije po imenu upravo obrtna škola, tako da ove podatke tek treba dalje istražiti.
Za očevu firmu nacrtao je 16 projekata i sam vodio radove na izgradnji. Kao građevinar, bio je na praksi, ali u kancelariji, kod firme Antal Gurlich u Beču, i to od 04. 07. 1902. do 31. 03. 1903. Ukupno je do tada radio 6 godina i 5 mjeseci.
20. 5. 1908. moli Gubernij u Rijeci ili da mu se matura te škole prizna kao državni ispit, pa da ga se tog ispita oslobodi, ili da se ispit organizira na talijanskom jeziku, kako bi stekao pravo na obrtnicu majstora graditelja (costruttore edile). (v. PAR, JU 5, 1908 XXIII/2/11)
23. 12. 1908., u spisu br. 9615 dobio je odgovor Ministarstva trgovine. U odgovoru stoji da za osnivanje komisije, za polaganje ispita na talijanskom, nema zakonske osnove, a s druge strane nema niti ispitivača, koji bi u potrebnoj mjeri vladali talijanskim jezikom. S druge strane, nostrifikacija završnog ispita tršćanske škole, moguća je, budući da je to u rangu s diplomom budimpeštanske Više državne građevinske obrtne škole, kojom se stječe zvanje zidarskog majstora (komuves mester), te da mu se odgovarajuća obrtnica može izdati, bez polaganja ispita.
4. 7. 1910. u spisu br. 3850. Magistrato Civico javlja Ministarstvu trgovine, da je Celligoju izdana dozvola za rad br. 1551 od 18. 6. 1910. Upisan je u knjigu "Registro industriale B" pod br. 89. Sjedište firme mu je u Via dei orti 2. (v. HAR, JU 5, 1910 XXIII/2/5).
Njegova firma građevinskog poduzetnika (Impresa di costruzioni edili) zvala se "Eugenio Celligoi i drug" (E. Celligoi e C/ompagn/o) osnovana je (registrirana) 22. 01. 1912. 'Drug' u firmi bio je arhitekt Theodor Träxler. Prema već spomenutoj GUIDA GENERALE di Trieste... iz 1915. (strana 1342 'Costruttori e Imprese di costruzioni edili'), sjedište firme je
Celligoi Eugenio, Via Alessandro Petöfi, 2
a Via Alessandro Petöfi je ona, koja povezuje via Pomerio s novom ulicom kod velike gradske kasarne (dalla via Pomerio alla nuova strada presso la grande caserma comunale, cf. Guida..., str. 1330)
Projekt za Teatro Fenice rađen je još 1911., pod firmom Eugenijevog oca, Venceslava Celligoja, a čini se paralelno, ili nedugo zatim, teku i radovi na projektiranju samostana ČČ. SS. benediktinki i kuće Marač. Samostan je građen paralelno s teatrom, dok drugi projekt nije nikad izveden.
Nije točno poznato kad je Celligoi pozvan u rat: 1915. ili 1916? Uglavnom, iz rata se vratio kao kapetan I. klase, i zbog toga se bojao (jednako kao i njegova braća) aneksije Rijeke Italiji. Zato je, kao i veći dio njegove familije, emigrirao 1919. Otišao je u Brazil i nastanio se u gradu Santos. Tamo će postati Upravitelj javnih radova (dirigente della Provveditoria ai lavori pubblici). Rečeno nam je da ima velik broj projekata i izvedenih gradnji, ali nikakav konkretan podatak o tome još nemamo.
Umro je u Santosu, 1967., u 84. godini života. Iza sebe je ostavio dva sina: dr Voine i ing. George (3).
(3) Svi podaci koji nisu iz arhivske građe ili literature (što je označeno), dobijeni su ljubaznošću gospodina Iginia Celligoi iz Trsta, koji je sin Eugenijevog brata Alessandra.
Radovi u Rijeci
? Skladišta u luci, za očevu firmu.
1904-1905. Ubožnica "Braća Branchetta" (današnji Medicinski fakultet)
- gradnja.
1912. SS. MM. Benedittine Sede (kod Projektnog zavoda)
(JU 51 213/1912)
1913. "Teatro Fenice" (zajedno s T. Träxlerom)
- projekt za kazalište i Casino
(JU 51 48/1913, kut. 56 - tehn. dokumentacija 1 5, 7 13, statički proračun 1913 14)
1913. Kuća Pietro Marach, neizvedeno (zajedno s T. Träxlerom)
(JU 2 9091/1913)
1914. Samostan benediktinki na Podmurvicama (zajedno s T. Träxlerom)
Bibliografija o autoru
MATEJČIĆ, Radmila, Kako čitati grad, Rijeka jučer, danas, Rijeka, 1990.
-
CELLIGOI, VENCESLAO
Rodio se 14.srpnja 1851. godine u Dobroti.
U Splitu je radio kao tehničar, a studij arhitekture završava u Grazu.
Od 1884. godine djeluje u poduzeću koje osniva zajedno s Giuseppeom Leardom (grade gimnaziju i kolodvor). Vlastito građevno poduzeće osniva 1891., a zatvara ga 1911. godine. Zatim radi u općinskom Građevinsko-tehničkom uredu.
Umro je 26.prosinca 1916. godine u Rijeci.
Radovi u Rijeci
1884. Lučki magazin VII. Izgrađen 1884.
1884. Magazini VI, VII, VIII - Zgrada "Luke"
1884. Kuća "Celligoi"
1889-1890. Željeznički kolodvor.
Sudjeluje kao graditelj.
1892-1893. Groblje na Kozali: 400 niša oko središta staroga groblja.
Projekt 1892, izgrađeno 1893. godine.
? Regulacija groblja
1895-96. Sušak, magazin Riječke kreditne banke dd. (Fiumaner Credit Bank A.G.) na Delti
(JU 49, kut. 51, 3 nacrta)
1896-1897. Ženska osnovna i viša škola (današnja 1. hrvatska riječka gimnazija).
Izvodi gradnju.
1897. Sušak, strojarnica, reflektorij i skladište otpada Smith & Meynier, gradnja,
(JU 49, kut. 52, 1 nacrt)
- koautori: Hešky i I. Rossi.
1900-1906. Kuća, Tršćanska obala 6 P+3
- adaptacija potkrovlja
1902. Nahodište “Maria” u ulici Pomerio. Projekt i izvedba.
1903. Kuća,
1903. Casa rossa (Crvena kuća) u luci Baroš. Projekt.
1903. Grupa kuća u luci Baross (Zagrebačka, Titogradska, V. Bagata),
u vlasništvu Cassa comunale di risparmio (8192)
1903. Strossmayerova P+M+4+Pk
- izvođači: Ugo Pagan, Carlo Conighi, G. M. Curet
1904. Vlastita vila na Belvederu, via Pomerio
(JU 51 6/1904 od 20. 02. 1904., kut. 147).
1904. ili Ruzich Stambena kuća Antonia Superine na Kalvariji
(JU 51 117/1904 od 24. 11. 1904., kut. 148)
1905. Nacrt kuće,
1907. Kuća Marije Wadas (Vidas ?) i Giovanne Euseppi na kč. 1960 i 1961/5
(JU 2, br. 16450)
1907. Kuća Silvije Rumen u Via Germania na kč. 1780 i 1783
(JU 51 67/1907 od 22. 07. 1907., kut. 151).
1908. Kuća Michele Gilicha u Via Caserma (Via Milano) na kč. 1037/1
(JU 51 152/1908 od 17. 03. 1908., kut. 151).
1908. Vlastita villa na Belvederu superiore
(JU 51 41/1908 od 26. 03. 1908., kut. 153)
1908. 17. 04. Stambena kuća Giuseppe Voloschin u Via Risorta
(JU 51 44/1908 od 17. 04. 1908., kut. 153)
1908. Vila ing. Machaya na Rastočinama Kozala
(JU 51 143/1908 od 09. 09. 1908., kut. 154)
1908. Vila Antonija Kramera na Belvederu kč. 320 (29. 10. 1908.)
1909. Zgrada u Corsia Deak, ispred Hotela Deak
(JU 51 105/1909 od 17. 08. 1909., kut. 155)
1910. Zgrada veslačkog kluba 'Eneo'
(JU 51 129/1910, kut. 157)
1910. Vila Wickenburg
(JU 51 101/1910 od 11. 07. 1910., kut. 156)
1910. Stambena kuća Pranck Kiss (Franck ?) u via Risorta
(JU 51 122/1910 od 02. 08. 1910., kut. 157)
1912. Vlastita vila na Belvederu
(JU 51 214/1912 od 20. 02. 1912., kut. 163)
1913. Kiosk za prodaju ribe 'Nekton' na Pioppi
(JU 51 174/1913od 08. 10. 1913., kut. 165)
- ili Bruno Slocovich
1913. Kupalište "Quarnero". Sudjeluje u radu na projektu. Kupalište izgrađeno 1913.
? Zgrada (apoteka) Francesca Prodama
(kut. 142, br. 19281/18698)
Bibliografija o autoru
ENCIKLOPEDIJA hrvatske umjenosti, Sv.1., Zagreb, 1995.
MATEJČIĆ, Radmila, Kako čitati grad, Rijeka jučer, danas, Rijeka, 1990.
-
CHICCO, FRANJO
Iz Zagreba.
1897. Kraljevica, Philipp pl. Olschbaur, novogradnja Carovo kbr. 19
(JU 49, kut. 53, 3 nacrta)
CHIEREGO, GIUSEPPE
Prema sudskom spisu PR-3 65/1926 (str. 311?) Chierego dott. Giuseppe (u. 15. 8. 1915.) Chierego Ugo (u. 17. 2. 1923.) ekshumirani su u 6. mjesecu 1924. na Kozali, zbog suđenja varalicama s grobovima.
1873. Kuća, Slogin Kula P+2
- rekonstrukcija krušne peći
1873. Kuća, ugao Medulićeve i Šporerove P+3
1874. Nadogradnja II kata kuće A. Cicigioj, Školjić 7 P+2
1874. Kuća Jugo
- adaptacija (JU 51 42/1874)
1876. ex kuća Belich, trg M. Vlačića P+2
- nadogradnja
1877. Kuća Maria n. Bonetich u Via del Governo n. 4 (595)
(JU 2 2583, JU 51 26/1877 kut. 116)
1877. ex kuća Sicerela, J. Trdine
- adaptacija dućana
1877. Kuća , Kirin kula P+3
- rekonstrukcija ognjišta
1878. Kuća Kinsela, J. Trdine 19 P+2
- rekonstrukcija terase
1878. Kuća Osoinack, Fiumara 17 ?
- adaptacija pekare
1880. Kuća Giachovich, Fiumara 13 P+2+Pk
- adaptacija u gimnaziju
1881. Kuća Franceska Fabicha (varijanta neizvedena) P+2
1886. Drvarnica kuće Jakovchich, Fiumara 13 P
CLAUTI, UGO
Radovi u Rijeci
1907. "Klaonica" - pogon, Školjić
1908. "Klaonica" - upravna zgrada, Školjić
CLERICI, YVONE
CLERICI, GIOVANNI
Rođen je 1890. godine. Po zvanju je inženjer.
“Nato a Bordeaux nel 1890. Laureato a Budapest nel 1822. Cav. della Corona d’Italia.
Ingegnere presso l’Ufficio Tecnico Comunale di Fiume e Ingegnere Capo della Prov. stessa. Costrui’ il palazzo della Provincia, parecchie opere edili tra le quali: Dispensario Antitubercolare, Caserma CC. RR. e centri Maternita’. Esegui’ pure strade e opere d’arte stradali.”
(D’Agostino E., Professionisti ed Artisti della Venezia Giulia : profili.”, Editoriale F.I.T., Torino 1935.)
Radovi u Rijeci
Dispanzer za tuberkulozu u Matuljima.
1933. Palazzino della Provincia, Ciottina 19 (današnji Dom stranaka). Izgrađen 1933.
Bibliografija o autoru
ANTONIAZZO-BOCCHINA, Anita, Arte e artisti figurativi a Fiume dal 1900 al 1945. Estratto dalla rivista "Fiume", 1981, No.I
DUBROVIĆ, E. Dva nebodera - nacionalno i internacionalno u arhitekturi tridesetih godina u Rijeci i Sušaku viđeno u širem kontekstu, Peristil, zbornik radova za povijest umjetnosti, 32/1988/89, br. 31-32.
KOLACIO, ZDENKO, Međuratna arhitektura Rijeke i Sušaka, Dometi, 1974., br. 10-11.
-
COMANDINI, ARRIGO
Rođen 23. rujna 1883. u Velom Lošinju.
Diplomirao je u Beču 1911. godine i stekao zvanje građevinskog inženjera.
Nakon studija živi u Rijeci. Radi samostalno.
Radovi u Rijeci
Prilikom gradnje temelja za palaču Banke na Korzu 1914. godine dokumentira prvi nalaz rimskog bedema.
Naselje “villina”, ulica Vjenceslava Novaka.
1928. obnova Zvonika pred Zbornom crkvom Uznesenja Marijina (Kosi toranj).
- izvođač radova
1935. Kuća Giuseppea i Ermana Cante, Ciottina 24 P+5
- dogradnja IV. i V. kata
Bibliografija o autoru
MATEJČIĆ, Radmila, Kako čitati grad, Rijeka jučer, danas, 1990.
Izvori
REGISTRI sindikata arhitekata, inženjera i ovlaštenih geometara Italije Povijesni arhiv Rijeka
OSOBNI kartoni bivše općine Rijeka i matične knjige rođenih koje su pohranjene u Povijesnom arhivu Rijeka (podaci o mjestu i datumu rođenja).
CONIGHI, CARLO
Završio Politehniku u Münchenu 1875. godine. U Rijeci radio kao samostalni građevinski poduzetnik.
Radovi u Rijeci
1886. Kuća Šimuna Vranyczanya - Dobrinovića, S. Vajnera 2
- zajedno s E. Ambrosiniem
1893. ex Kuća za radnike Tvornice papira, Vodovodna 41 P+1
- galerijska zgrada
1894. vila "Frappart", V. Cara Emina - Lovran
- vjerojatno prvu varijantu projekta radili Carl Seidl i Carlo Conighi, ili je Conighi bio samo izvođač
1894. Stolarija A. Battestinia, Kalvarija 8 P
1896. Kuća "Bella Ebrea" ("Židovska kuća"), J. Trdine 19 P+4
1897. "Najade", Maršala Tita 71 - Lovran
1901. zona "Rikard Benčić"
- Dogradnja kotlovnice s dimnjakom
1906. "Casa Turca", V. Lisinskog 6 P+4
- nadogradnja i adaptacija
1906. Pekara uz Casa Turca, V. Lisinskog 8 P+3
1908. ex kuća braće Mareschi, Vodovodna 25 P+1
- kuća s magazinima
1912. Kuća Chiopris, J. Trdine 21 P+3
- djelomična rekonstrukcija
1913. Kuća Chiopris, J. Trdine 21 P+3
- djelomična rekonstrukcija (5)
(5) U sudskom spisu PR-3 P II 458/1915 nalazi se 6 nacrta.
-
COSTANTINI
1875. Kuća Donegani, Š. Ljubića 12 P+3
1875. Kuća Manasteriotti, Trg M. Vlačića-Užarska ?
- pekara
1876. Kuća Fiamin, Š. Ljubića 6 P+3
- rekonstrukcija
1876. Kuća Kinsela, J. Trdine 19 P+2
- rekonstrukcija terase i stubišta
1877. Kuća Cussar, A. Medulića ?
- odvodnja (rigol), otvor za ventilaciju
1877. Kuća Martich, J. Trdine ?
- snimanje otvora
1877. Kuća Berut, K. Belinić P+3
- rekonstrukcija otvora
1877. Kuća Cuchich, K. Belinić P+4+Pk
- rekonstrukcija
1877. Kuća Ottavioli-Blechich-Shichich, Šišmiš P+3+Pk
- kompletna rekonstrukcija
1877. Kuća Lancel-Bazel, J. Trdine 7 P+2
- dogradnja
1878. Kuća Montanari, ugao Koblerov trg-Šišmiš ?
- adaptacija pekare (1. varijanta)
1880. Kuća, Ribarska ulica (srušeana, danas "Socijalno")
- rekonstrukcija
1880. Kuća “Associazione di beneficenza Maria” P+2
- rekonstrukcija
1881. Kuća Emilli, Užarska 1 P+3+Pk
- nadogradnja
1881. Kuća, Užarska ?
- rekonstrukcija vrata
1881. Kuća Stiglich, Đ. Šporera P+3
- rekonstrukcija
1882. Kuća Meden-Merlato, Sokol Kula 2,4 P+4
- novo stubište, diobeni nacrt
1882. Kuća Antonia Juga, Erazma Barčića 9 P+3
- dogradnja III. kata
1882. Projekt magazina Antonia Juga
1883. Kuća Zestnig, Sokol Kula 6 - J. Kraša 10
- rekonstrukcija fasade prizemlja
1884. Casa Turca, V. Lisinskog 6 P+3
1886. Kuća Zestnig, Sokol Kula 6 i J. Kraša 10
- adaptacija tavana
1886. Kuća Napoleone, Otočanska (danas Trg Grivica) P+2
-rekonstrukcija
CRNIĆ, MATE
1930. Kamenjak (Grižane), Nikola Crnić, novogradnja kbr. 54,
(JU 49, 5. Individualni stambeni objekti, kut. 53, 1 nacrt)
CULOTTI, PIETRO
1874. Kuća, Pod Kaštelom 5 P+1
1874. Kuća, Školjić 3-4 (u dvorištu)
- izvedba krova
1877. Kuća Cullotti, Školjić 3-4 P+2
1881. Kuća Corosacz, Korzo 1 P+4
1882. Kuća Majetich-Grohovaz, Đ. Šporera P+3
- nadogradnja
1882. Povijesni arhiv
- popravke na nadvojvodinim zgradama
1886. Kuća Cullotti, Školjić 1 (u dvorištu) P+1
- izvedba terase
1891. Kuća Cullotti, Školjić 2 P+2+Pk
- rekonstrukcija dijela kuće
1936. Kuća, Vlade Bagata 10 P+6
CULLOTTI, RAFFAELO
1892. Povijesni arhiv
- projekt rekonstrukcije glavne zgrade i novog krila
1892. Kuće u ulici Ž. Fašizma 41 i 43
-
CURRET, GIOVANNI MARIA
Diplomu građevinskog majstora stekao u Trstu 1893., a potom učio u Budimpešti.
1900. Kuća Sorbini, Mljekarski trg P+3
- dogradnja WC-a i kuhinje
1901. Kuća Cuchich, Koblerov trg P+3
- sanacija nosivih zidova kuće
1901. Kuća Polonio-Balbi, Koblerov trg
- rekonstrukcija
1902. Kuća G. Smoquina, Titov trg 10 P+3+Pk
- rekonstrukcija
1904. ex Fabbrica paste Cartesio, Curti & Co, Vodovodna 13 P+3+M
- ulična pogonska zgrada
1908. Kuća Curret, A. Collonella 4 P+4+Pk
- magazin uz kuću, terasa
1908. Kuća Curret, A. Collonello 6 P+4+Pk
1910. Kuća Curret, A. Collonello 6 P+4+Pk
- adaptacija
1910. Kuća Curret, A. Collonello 2 P+4+Pk
1910. Kapucinska crkva Gospe Lurdske
- po njegovom projektu izvedena visina 3-5 m
1910. Adaptacija magazina u dućan, Školjić 7 P
1911. Kuća Papetti, J. Trdine 8 ?
- detalj ulaza u dućan
1912. Kuća Papetti, J. Trdine 8 ?
- rekonstrukcija prizemlja i I. kata
1913. Kuća Battestini, Pod Kaštelom P+3+Pk
1913. Kuća Papetti, J. Trdine 8 P+4+Pk
- rekonstrukcija fasade
1914. ex - Kuća Luchesich, J. Kraša 8 P+4+Pk
- adaptacija dva balkona na sjevernoj fasadi
1915. ex - Kuća Luchesich, J. Kraša 8 P+4+Pk
- adaptacija interieura
1915. Škola, Ž. Fašizma 5 ?
1922. U sudskom spisu PR-3 br. 1384/1922 “ing. Giovanni M. Curet Impresa costruzioni edili cro NEC¬TON prima soc. del Litorale per la pesca” (casa Descovich, Corso)
1926. Sudski spis PR-3 br. 541/1926 “ing. Giovanni Maria Curet e Natalia Curet n. Weber cro Ban¬ca Commerciale Triestina, Filiale di Fiume e cro Si¬gi¬s¬mon¬do Erodi propr. del bagno "Elena" Scoglietto pp. L. 38.042
1937. “Bagno Elena”, Školjić P+1
- proširenje
CZIGLER, GYOZON
1896. ex - Djevojačka škola - danas CUO za kadrove u kulturi
-
ČALOGOVIĆ, MILAN
Djeluje kao sušački graditelj i projektant u razdoblju prije prvog svjetskog rata i između dva rata.
Projektant je carine, kapetanije i slobodnih carinskih skladišta u Sušaku. Surađuje s Davidom Bunettom.
Bibliografija
KOLACIO, Zdenko, David Bunetta, Čovjek i prostor, 1964, br. 138
ČIČIN-ŠAIN, ANDRIJA
1957. Zgrada "Brodomaterijala I", Josipa Kraša 10 P+4
- readaptacija - Igor Emili - 1969.g.
-
DEFRANCESCHI, VALENTINO
DENZLER, JURAJ
Rođen je 12. travnja 1896. u Zagrebu.
Od 1918. do 1919. godine studira arhitekturu u Beču. Diplomirao je u Zagrebu 1924. godine.
Nakon studija radi u Zagrebu kod H. Ehrlicha i E. Šena, a zatim samostalno ili u zajednici sa Stankom Kliskom i M. Kauzlarićem. Od 1934. profesor je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Odlazi u mirovinu 1966. godine.
Umro je 27. rujna 1981.
Radovi u Rijeci
Gradska vijećnica Sušak. Dobiva prvu nagradu na natječaju. Izgrađena 1927.
Natječajni projekt za crkvu Sv. Ćirila i Metoda na Sušaku, 1931. godine.
1929. Zgrada Gradske vijećnice
Bibliografija o autoru
ARHITEKTI članovi JAZU, Rad HAZU, 1991, 437
BEDENKO, V., Sedamdesetpet godina prof. Denzlera, ČIP, 1971, br. 5.
ENCIKLOPEDIJA hrvatske umjenosti, sv.1., Zagreb, 1995.
ESIH, Ivan, Novi arhitektonsko konzervatorski radovi zagrebačkog arhitekta : uspješni i zaslužni rad ing. Jurja Denzlera, Jutarnji list, Zagreb, 1940., 10221, 16
PASINOVIĆ, A., Arhitektonika detalja, Telegram, 21.04.1967.
PREMERL, T., Hrvatska moderna arhitektura između dva rata, Zagreb, 1990.
PREMERL, T., Kapelica na Sljemenu - cjelovito djelo moderne umjetnosti, Život umjetnosti, 1983, br. 35.
PREMERLl, T., Od klasičnog reda do vlastite moderne, Kaj 1977, br. 3-5.
SEKULIĆ-Gvozdanović, S., Tri istaknuta djela iz opusa arhitekta Jurja Denzlera, Rad JAZU, 1978, (381).
WOLF, A., Juraj Denzler, Alma mater croatica, 1939-40, br. 8.
DESEPPI, ANTONIO
?. Stubica lugarnica osnova s. a.
(JU 49, kut. 49, 1 nacrt)
1845-1848. Hrvatska čitaonica, Korzo 24 P+2
- danas zgrada Radio Rijeke
1848. "Domorodno udruženje", Korzo
1863. "Casino patriottico"
- društveni dom, kasnije Narodna čitaonica, danas "Filodrammatica"
1865. Ribarnica (srušena početkom XX st.)
DUIMICH, GIULIO
Sin Roberta, rođen u Rijeci 16. rujna 1885. godine.
Diplomirao je u Budimpešti 1908. godine, te stekao zvanje građevinskog inženjera.
Početkom tridesetih godina zaposlen je u Provincia di Fiume.
Umro je 1958. godine.
Radovi u Rijeci
1933. Palazzino della Provincia (današnji Dom stranaka).
Suradnja s Yvone Clericijem.
Stambene zgrade u ulici 1. maja na brojevima 3-5, 30 i ostale.
Dispanzer za tuberkulozu u Matuljima.
1929. Kuća A. Venturinia, Žrtava Fašizma 2
- skica balkona
Bibliografija
ANTONIAZZO-Bocchina, Anita, Arte e artisti figurativi a Fiume dal 1900 al 1945., “Estratto dalla rivista Fiume", 1981, No.I
Izvori
OSOBNI kartoni bivše općine Rijeka i matične knjige rođenih koje su pohranjene u Povijesnom arhivu Rijeka (podaci o mjestu i datumu rođenja).
REGISTRI sindikata arhitekata, inženjera i ovlaštenih geometara Italije. Povijesni arhiv Rijeka
-
EISENTHAL, MILAN
1912-1914. Projekti pročelja vodosprema Sušačkog vodovoda.
Bibliografija
MATEJČIĆ, Radmila, Kako čitati grad, Rijeka jučer, danas, Rijeka, 1990.
EMILI, BOREN
Djeluje kao sušački građevinski inženjer. Suvlasnik je poznatog Građevinskog poduzeća "Ing. Leo Babić i Boren Emili" u Sušaku između dva svjetska rata.
Radovi u Rijeci
1928. Štala “Sterk i Kolacio”, Ružićeva ulica P+Pk
- za konje i šupa za popravak kola
1929. Kuća Hašimović, Franje Račkoga P+1
- adaptacija prizemlja
1929. Kuća Josipa Negovetića, Ružićeva ulica P+2
- adaptacija zgrade za mlin
1929. Kuća Smokvina - Vlašić, Ružićeva ulica 17 P+1
- adaptacija I. kata
1935. Zgrada "Jadranske plovidbe" d.d., Ružićeva ulica 2 P
- adaptacija glavnog ulaza
1937. Kuća Franje Banića za "Jadran ton kino", Franje Račkoga P+1
- kino dvorana
1937-1941. Hrvatski kulturni dom (Sušački neboder).
- izvođač radova.
1938-1939. Pravoslavna crkva Sv. Đorđa u Sušaku.
- izvođač radova.
1940. Župna crkva Sv. Tereze na Vežici.
- odgovorni građevinski inženjer.
Projekti brojnih obiteljskih kuća i stambenih višekatnica na Sušaku, između dva svjetska rata.
Bibliografija
VICELJA-Matijašić, Marina, Sakralna izgradnja u Rijeci u 20. stoljeću, Čovjek i prostor, 35/1988, br. 422,(5)
EMILI, HINKO
1930. Kiosk (prijenosna daščara) za Maria Šarinića, Lujzinska cesta P
EMILI, IGOR
1964. Kuća "Kraš", Korzo 24a P+3
- rekonstrukcija - suradnik Tomo Pilepić
1969. Zgrada "Brodomaterijala I", Josipa Kraša 10 P+4
- readaptacija
1970. Zgrada "Brodomaterijala II", Josipa Kraša 8 P+5
- rekonstrukcija
1974. sklop "Jugobanke"
1975. "RK Varteks" P+3 ??
- rekonstrukcija
EDIT: Sa Wikipedije:
Ostvarenja
Igor Emili- Zgrada Građevno projektnog zavoda (GPZ), Šporerova 8, Rijeka (1968. – 1970.)
Igor Emili- Zgrada Jadroagenta, Trg I. Koblera 2, Rijeka, (1970.)
Igor Emili- Ribarska koliba Valentin, Klenovica, (1970.)
Obnova trsatskog kaštela, Trsat, 1958. – 1960.
Spomen područje ubijenim stanovnicima sela Podhum, 1942. godine, 1960. – 1970.
Nadgrobni spomenik dr. Zdravku Kučiću, Trsatsko groblje, Trsat, 1961.
Rekonstrukcija unutrašnjosti ribljeg restorana u Crikvenici, 1963. – 1964.
Rekonstrukcija zgrade Konzervatorskog zavoda, Užarska ulica 12, Rijeka, 1963. - 1964
Rekonstrukcija zgrade Turističke zajednice, Užarska ulica 14, Rijeka, 1963. – 1964.
Rekonstrukcija interijera hotela Jadran, Rijeka, 1964.
Kuća za odmor, Selce, 1964.
Stambena zgrada, Šetalište XIII. divizije, Sušak, Rijeka, 1964. – 1965. ( ostali stambeni blokovi šetališta dovršeni su do 1972. godine)
Zgrada Kraša, Korzo, Rijeka, 1964. – 1968.
Uređenje četiri mala lokala Slavice na riječkom Korzu, 1964. – 1973.
(Kafe- bar, Delicatesse buffet, Darvil i Šestica- Pomidor)
Stambeni tornjevi, Podmurvice, Rijeka, 1965. – 1968. (prvi toranj, ostali se grade do 1970.)
Uređenje slastičarnice hotela Kontinental, Rijeka, 1966.
Hotelski kompleks Uvala Scott kod Kraljevice, 1966. – 1969.
Adaptacija Moderne galerije u Rijeci, Muzejski trg 1, Rijeka, 1968.
Zgrada Građevno projektnog zavoda (GPZ), Šporerova 8, Rijeka, 1968. – 1970.
Zgrada Jadroagenta, Trg I. Koblera 2, Rijeka, 1968. – 1970.
Obiteljska kuća iznad Opatije, 1969.
Rješenje za stari stup za riječku zastavu, Rijeka, 1969.
Zgrada Brodomaterijala, Trg Sv. Tri kralja, Rijeka, 1969. – 1972.
Hotel Villa Lostura, Klenovica, 1969. – 1970.
Ribarska koliba Valentin, Klenovica, 1969. – 1970.
Obiteljska kuća u Miholašćici na otoku Cresu, 1971.
Fontana- spomenik radu, Trg I. Koblera, Rijeka, 1971. – 1974.
Robna kuća Varteks, Trg I. Koblera, Rijeka, 1971. – 1976.
Adaptacija tavanskog prostora za Atelje za arhitekturu i urbanizam A- 051, Jedrarska ulica, Rijeka, 1972.
Obiteljska kuća iznad Kantride, Rijeka, 1972. – 1978.
Kavana Učka na Korzu, Rijeka, 1974.
Slastičarnica i Kavana Dva lava, Trg Sv. Tri kralja, Rijeka, 1974.
Nadgrobni spomenik obitelji Vukasović, Trsatsko groblje, Trsat, 1973.
Riadria banka (nekad Jugobanka), Šporerova 3, Rijeka 1973. – 1976.
Zgrada Privredne banke, Rijeka, 1976. – 1979.
Agencija Jadroagent u Palači Jadran, Trg. I. Koblera 2, Rijeka, 1977.
Dogradnja aneksa Riadria banke (nekad Jugobanka) u Užarskoj ulici, Rijeka, 1978. – 1985.
Muzejski prostor na Gornjem gradu, Zagreb, 1979. – 1985.
Projekti
Igor Emili- Robna kuća Varteks, Trg I. Koblera, Rijeka, (1976.)
Projekt hotela Oštro kod Kraljevice, 1965.
Projekt uređenja interijera ugostiteljskog objekta u dijelu kaštela u Pazinu, 1966.
Projekt gledališta na Trsatskoj gradini, Trsat, 1967.
Programska studija uređenja kaštela u Bakru, 1967. – 1968.
Stambena zgrada na Senjaku, Osijek, 1969.
Hotel Praha, Oštro kod Kraljevice, 1969.
Hotel Park na Pećinama, Rijeka, 1969.
Projekt uređenja kompleksa zgrade Skupštine općina Rijeka, 1969.
Projekt za devet stotina stanova na Sušaku, 1970. – 1971.
Programska studija rekonstrukcije i dogradnja Državnog arhiva u Rijeci, 1971.
Projekt uređenja Jedrarske ulice, Rijeka, 1972.
Projekt stambenog bloka Učka, Šet. XIII. divizije, Rijeka, 1970. – 1972.
Projekt rekonstrukcije bloka Smokvica u Rijeci, 1974.
Upravna zgrada Rafinerije nafte, Urinj, 1976.
Nagrade i priznanja
Igor Emili- Fontana- spomenik radu, Trg I. Koblera, Rijeka (1974.)
Nagrada grada Rijeke za obnovu Trsatskog kaštela, 1961.
Republička nagrada lista Borba za hotelski kompleks u Uvali Scotti, 1968.
Nagrada grada Rijeke za hotelski kompleks u Uvali Scotti, 1968.
Nagrada Matice hrvatske za hotelski kompleks u Uvali Scotti, 1968.
Nagrada GPZ- a za hotelski kompleks u Uvali Scotti, 1969.
Godišnja nagrada „Viktor Kovačić“ za zgradu Građevno projektnog zavoda (GPZ) u Rijeci, 1970.
Godišnja nagrada „Vladimir Nazor“ za robnu kuću Varteks u Rijeci, 1976.
Nagrada grada Rijeke za životno djelo, 1988.
D' EMILYS, LUIGI
1856. Sistematizacija groblja na Kozali
-
FABBRO, PIETRO
1910. Izlozi na zgradi Giuseppea Sperbera, Titov trg
1911. Kuća Tosoni, ugao Medulićeve i Šporerove P+2+Pk
1911. adaptacija u "Albergo Popolare" (2. va¬ri¬jan¬te)
1914. Javna praonica, Stara vrata 24 P+1
- nadogradnja dijela krova
1921. Kuća Scrobogna, M. Držića P
- rekonstrukcija fasade
1929. Kuća Colazio, Pod Voltun P+2
- adaptacija
1930. Kuća, Slogin Kula ?
- rekonstrukcija otvora
1930. Kuća Mareschi, Vodovodna 27/1 P+3
FABIANI DOTT. MASSIMO
“Nato a S. Daniele (Gorizia) nel 1865. Laureato in Ingegneria e Architettura al Politecnico di Vienna nel 1902.
Detentore del “Grand Prix” e della Medaglia d’Oro dell’Esposizione Mondiale di Parigi, nel 1900, e Roma nel 1908, e di diverse Commende ed Ordini esteri.
Occupo’ i seguenti Uffici: Assistente al Politecnico di Graz dal 1890 al 1892; Arhitetto ad¬det-to alla costruzione dell’Universita’ di Graz; Architetto nello Studio C. Wagner di Vien¬na 1894-1895; Costruttore addetto alla Cattedra d’Architettura, dal 1896-1910; Supplente per la Storia d’Arte dell’Achitettura dal 1898 al 1899; Dirigente le escursioni di studio in Italia; nominato Professore Straordinario al Politecnico di Vienna per l’Arte Ornamentale e per Decorazioni Interne nel 1910; e Prof. Ordinario d’Architettura nel 1917; Architetto in Capo presso l’Ufficio Centrale per la Ricostuzione di Gorizia e Gradisca, dal 1917 al 1919; Capo dell’Ufficio Provinciale di Regolazione ed Architettura dal 1920 al 1922.
I lavori eseguiti sono: piani regolatori di Bielitz in Silesia, Gorizia, Lubiana, Monfalcone e 40 altri paesi. Dal 1895 in poi ha progettato ed eseguito una lunga serie di fabricati, fra i quali: Casa di cura in Abazia, villino bar “Schweigel” (Abbazia), casa Reitoff (Urania), casa Artaria (Vienna), Grand Hotel (Salisburgo, Ljubljana, London, Bolzano, Gorizia), casa stabile (Trieste), Hotel Balkan (Trieste), casa Strassoldo (Gorizia), Monte di Pieta’ (Gorizia), casa maroni (Gorizia), convento SS. Ursoline (Gorizia); quasi tutti i lavori eseguiti e progettati in premio di Concorsi Architettonici locali e internazionali.
E’ autore di pubblicazioni e studi sull’Arte Etrusca: Firenze 1896-1926; Vicenza (Palladio) 1898, Arte Sacra 1931.
(D’Agostino E., Professionisti ed Artisti della Venezia Giulia : profili.”, Editoriale F.I.T., Torino 1935.)
FARKAS, JOSZEF
Sin Aarona, rođen je u mjestu Aranzos Megyjes u Mađarskoj 24. kolovoza 1867. godine.
Studij na Politehnici završava u Budimpešti 1895. godine te djeluje u zvanju građevinskog inženjera.
U Rijeci djeluje od početka stoljeća pa sve do kraja dvadesetih godina, i to samostalno i u nadzoru gradnji za Gradski građevinski ured.
1927. Kuća Alfonsa Blana, Kalvarija 12 P+1
Izvori
OSOBNI kartoni bivše općine Rijeka i matične knjige rođenih koje su pohranjene u Povijesnom arhivu Rijeka (podaci o mjestu i datumu rođenja; PAR JU-2 br. 715/1896 MC).
REGISTRI sindikata arhitekata, inženjera i ovlaštenih geometara Italije. Povijesni arhiv Rijeka
-
FELICE-ROŠIĆ, ADA
1971/72. "RK Korzo", Korzo 14a P+3
- izvođač GP Primorje, odgovorni inženjer Zlatko Šneler
1982. Kuća u Marulićevoj ulici
- rekonstrukcija
? Zgrada "Osvit", Janeza Trdine
FELLNER - HELMER
1883. Kazalište ?
- sudjeluju na projektu i slikar uz Beča Kott, braća Gustav i Ernest Klimt.
1884. Palača "Modello" P+4
DI FLORIANO, FRANZ
1893. Hotel "Miramar" (ex villa"Iris"), Maršala Tita 42 - Opatija
1904. "San Rocco", Maršala Tita 104 - Opatija
- s Attiliom Maguolom
1906. Villa"Paola", Maršala Tita 79 - Opatija
1907. Villa "Komušćak", Maršala Tita 48 - Opatija
FREUNDENREICH, ALEKSANDAR
Rodio se u Zagrebu 21. studenog 1892. godine.
Završava graditeljsku školu u Zagrebu 1911. godine. Ovlašteni graditelj postaje 1919. godine. Od 1926. do 1930. studira na Arhitektonskom odjelu Umjetničke akademije u Zagrebu kod Drage Iblera.
Od 1911. do 1913. radi u Zagrebu kod graditelja L. Klade i Štefana. Poslije prvog svjetskog rata vodi vlastiti atelje u Zagrebu.
U međuratnom razdoblju i nakon drugog svjetskog rada istakao se u gradnji objekata javne namjene (škole, objekti kulturne namjene) u mnogim gradovima Hrvatske. Projektirao je niz stambenih zgrada i obiteljskih kuća u Zagrebu. Od 1923. godine uglavnom surađuje s P. Deutschom. Aktivno se bavi kazališnim radom, organizira kazališni amaterizam u Hrvatskoj. Maticu hrvatskih kazališnih dobrovoljaca osnovao je 1924. godine. U periodu od 1940. do 1941. godine intendant je HNK u Zagrebu. Proučava hrvatsku narodnu arhitekturu i pučke građevne oblike u kontinentalnim i primorskim krajevima.
Umro je 22. travnja 1974. godine.
Radovi u Rijeci
1924. Palača prve Hrvatske štedionice
Bibliografija autora
KAKO narod gradi na području Hrvatske, Zagreb, 1972.
KAZALIŠTE za narod, Zagreb, 1940.
NAROD gradi na ogoljelom krasu, Zagreb, Beograd, 1962.
PROSVJETNA ognjišta, Zagreb, 1943.
REKONSTRUKCIJA starog kazališta na Markovom trgu, Kazališni almanah, 1937.
Bibliografija o autoru
ENCIKLOPEDIJA hrvatske umjetnosti, sv.1., Zagreb, 1995.
PREMERL, Tomislav, Hrvatska moderna arhitektura između dva rata, nova tradicija, 2. dopunjeno izd., Zagreb, 1990.
-
GLAVAN, MATE
Rodio se 20. kolovoza 1836. godine na Podvežici (Sušak - Rijeka).
U Rijeci završava pučku školu 1860. godine, a zatim realku u Beču 1863. Diplomirao je 1867. godine na Jochanneumu u Grazu.
Pored projektantskog i poduzetničkog rada, istakao se kao kulturni i javni djelatnik. Osnivač je tiskare na Kortilu, Hrvatske čitaonice na Trsatu i domoljubnoga društva "Jadranska vila".
Umro je u Sušaku 3. srpnja 1914. godine
Radovi u Rijeci
1882-1883. Rafinerija nafte.
- projekti prvih postrojenja, izgrađenih 1883.
1882. Rižerija (zgrada "Ljuštionice riže”) u Rijeci,
- projekt
1883. Kuća "Fremont" u zoni Kazalište-tržnica.
- projekt nadogradnje jugoistočnog dijela
1885. Kuća Ribolli-Pigassi, V. Lisinskog 2 P+4
- nadogradnja II. kata i potkrovlja
1885. Kuća E. Fremont, V. Lisinskog 4 P+4
- nadogradnja 3. i 4. kata
1885. Kuća, Uspon Bounarroti 10 P+1+Pk
- nadogradnja potkrovlja,
1885. Hotel "Kontinental".
- projekt,
- izgradnja od 1885. do 1887.
1886. Osnovna škola na Brajdici.
- projekt
- škola izgrađena na temelju kombinacije Glavanovog i Stanisavljevićevog projekta.
1890. Kuća Sučić - danas knjižara "Mladost", Korzo 11 P+2
- adaptacija pročelja i izloga u prizemlju
1897. Čitaonica na Trsatu.
- radio na projektu. Zgrada je dovršena 1897.
1900 Kuća Maria n. Bonetich i Francesca Bertossi n. Bonetich u Via del Governo n. 4 (595)
novogradnja (s E. Ambrosinijem) (JU 51 115/1900 kut. 141)
Naletio danas: Mlin i pilana Vinka Švrljuge u Fužinama - 1903.g
Bibliografija o autoru
ENCIKLOPEDIJA hrvatske umjetnosti, sv.1., Zagreb, 1995.
MATEJČIĆ, Radmila, Kako čitati grad, Rijeka jučer, danas, Rijeka, 1990.
GNAMB, ANTON
1779. Guvernerova palača (na njezinom mjestu gradi se trg i palača "Adria")
1782. Kuća Troyer, Korzo 12 P+2
1782. Kuća Wohinza, Korzo 8 P+3
- proširenje
1784. Kuća Batthyany, Korzo 35 P+4
1788. Crkva sv. Nikole
1789. Kuća, Korzo 6 P+3
- pročelje obnovljeno 1984. g.
1789. Kuća Vuković - "Stara provijanda", Sokol kula 2 P+3
1790. Kuća, Korzo 3 P+4
- pročelje obnovljeno 1983.
1801. obnova kupole na Gradskom tornju
GRASSI, CARLO
“Nato a Trieste nel 1887. Diplomato nel 1921. Sottotenente Ex Combattente.
Diresse la costruzione della nuova Officina del Gas in Pola; progetto’ e diresse diverse case e ville civili in Trieste, Fiume e Pola; progetti di ponti in cemento armato ed esecuzione di molti lavori di carattere industriale.
Attualmente e’ Membro del Direttorio Sindacato Fascista degli Architetti della Venezia Giulia, Imprenditore e Libero Professionista in trieste, con studio in via Genova 13.”
(D’Agostino E., Professionisti ed Artisti della Venezia Giulia : profili.”, Editoriale F.I.T., Torino 1935.)
-
GRUBEŠIĆ, VLADIMIR
Rođen 1942. Diplomirao 1966. na AF u Zagrebu. Stalno radi kao projektant. Voditelj arhitektonske grupe u GPZ u Rijeci.
Značajniji projekti
1977-84. poslovna zgrada Jadroagent u Starom gradu, Rijeka.
1981. adaptacija i dogradnja Povijesnog arhiva Rijeka (neizvedeno).
1984. poslovna zgrada Delta, u Starom gradu, Rijeka.
1986. poslovna zgrada Croatia osiguranje u Starom gradu, Rijeka (projekt).
1986-87. poslovna zgrada Jadrošped u Starom gradu, Rijeka.
1986. "Privredna banka"
1988. sudjeluje na Zagrebačkom salonu arhitekture
1989. arhitektonsko-urbanističko rješenje hotela “Jalta” u Jalti.
1989. arheološka zona Pustijerna, Dubrovnik - 2. nagrada.
1989. autorska izložba u Rijeci.
1990. uređenje trga Petra Preradovića, Zagreb - otkup.
1990. autorska izložba u Zagrebu.
1990. izložba projekta arheološke zone Pustijerna u Dubrovniku.
1990-91. asanacija crkve sv. Jerolima i augustinskog samostana, Rijeka.
1991. poslovna zgrada Jugolinija (Croatialine), Rijeka.
1991. sudjeluje na Zagrebačkom salonu arhitekture
1994. crkva Pehlin, Rijeka - 3. nagrada.
1994. crkva Volovčica, Zagreb - 3. nagrada.
1994. sudjeluje na Zagrebačkom salonu arhitekture
1995. sudjeluje na izložbi grafike ART ‘95 u New Yorku.
-
HAUSZMAN, ALAJOS
1883. nova Guvernerova palača
HENKE, IGNAC
RINALDO CARLO HANKE
Diplomirao u Pragu 1885. Kao građevinski poduzetnik djeluje od 1900. godine i u Rijeci i Sušaku, gdje stanuje.
1885. generalno popravljena crkva i toranj
HENK
1901. Rekonstrukcija kuće A. Doriga, I. Grohovca 7 P+1
HERING, ARTURO
Zvanje zidarskog majstora stekao na Sušaku 1907. Vlastitu tvrtku vodi na Rijeci.
1909. Kuća Riccarda Zanelle, Erazma Barčića 7-13
HEŠKY
1897. Sušak, tvornica Smith & Meynier
- gradnja strojarnice, reflektorija i skladišta otpada,
(JU 49, kut. 52, 1 nacrt)
- koautori: V. Celligoi i I. Rossi.
HUBERT, JOSEF
Rođen u Požunu 1846., a umro u Budimpešti 1916. godine. Diplomirao građevinu u Zürichu.
(v. i Zamboni)
1913. Austrijsko - mađarska banka, F. Kurelca 8
- biro Carlo Conighi
-
JAMNICKY, VELIMIR
Rodio se 26. siječnja 1910. godine u Zagrebu.
Tehnički fakultet u Zagrebu završio je 1933. godine.
Radio je kao inženjer gradske općine u Zagrebu. Projektirao je Invalidski dom u Beogradu, a radio je na urbanističkim planovima mnogih gradova na području tadašnje Jugoslavije.
Poginuo je u avionskoj nesreći 20. rujna 1945. godine.
Radovi u Rijeci
Regulatorna osnova Sušaka. Dobio je 1. nagradu na natječaju 1936. godine.
Župna crkva Sv. Tereze na Vežici. Idejni nacrt izradio je 1936. godine
Bibliografija o autoru
ENCIKLOPEDIJA hrvatske umjetnosti., sv. 1., Zagreb, 1995.
VICELJA-Matijašić, Marina, Sakralna izgradnja u Rijeci u 20. stoljeću, Čovjek i prostor, 35/1988, br. 422,(5)
PREMERL, Tomislav, Hrvatska moderna arhitektura između dva rata, Zagreb, 1989.
KOLACIO, Zdenko, Međuratna arhitektura Rijeke i Sušaka, Dometi, 1974. br. 10-11.
MATEJČIĆ, Radmila, Kako čitati grad, Rijeka jučer danas, Rijeka, 1990.
JUST, VILIM
županijski mjernik
1869. Bribir pučka učiona (JU 49, 5. Javni i industrijski objekti - 5. Škole, kut. 43, 1 nacrt).
-
KAISER I ŠEGA
1937. Tvornica papira d.d., Ružićeva ulica 30
- armirano betonski krov za holender dvoranu br. II P+1
- dogradnja kotlovnice (izgradnja kotlovskih temelja i ugradnja parnih kotlova) VP
1940. Stambena zgrada, Ružićeva ulica 30 P+2
KAMERLATO, PETAR
1924. Kuća Pavle Mavrinca, Lujzinska cesta 3c P+1+Pk
- adaptacija
1925. Stambena zgrada Ivana T. Crnkovića, Lujzinska cesta 21 P+1
- dogradnja u dvorištu
KANDEL, FRAN
Iz Ljubljane.
1904. Kraljevica, Alcinda Mordeschläger, novogradnja vile kraj 'Fortice', (JU 49, 5. Individualni stambeni objekti, kut. 53, 1 nacrt)
KLISKA, STANKO
Rodio se 15. rujna 1896. godine u Snagovu kraj Zvornika u Bosni i Hercegovini.
Studirao je u Beču i u Zagrebu (Tehnički fakultet u Zagrebu 1923. godine).
Još za vrijeme studija radi u ateljeu V. Kovačića. U periodu od 1923. do 1928. godine zaposlen je u Banovinskoj građevinskoj direkciji u Zagrebu. Godine 1929. otvara samostalni atelje koji vodi do 1941. godine. Te se godine preselio u Beograd gdje radi u Ministarstvu za narodno zdravlje. Profesor je na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu od 1950. do 1966. godine. Projektirao je stambene zgrade i škole, a najviše se bavio arhitektonskim realizacijama zdravstvenih ustanova.
Umro je u Beogradu, 3. listopada 1969. godine.
Radovi u Rijeci
Hrvatski kulturni dom u Sušaku. Dobio je 3. nagradu na natječaju 1934. godine.
1931. Sušačka bolnica
Zgrada Banovinske bolnice u Sušaku. Dobio je 1. nagradu na natječaju 1931. godine. Zgrada je po Kliskinom projektu građena od 1931. do 1934. godine.
Bibliografija o autoru
ARHITEKTONSKE realizacije naše savremene izgradnje zdravstvenih ustanova, Arhitektura i urbanizam, 1961, br. 8-9.
MARTINOVIĆ, U., Prof. arh. Stanko Kliska, Arhitektura i urbanizam, l961., br. 8-9.
POTOČNJAK, V., Arhitektura u Hrvatskoj 1888.-1938., Građevinski vjesnik, 1939. , br. 4.
PREMERL, T., Hrvatska moderna arhitektura između dva rata, Zagreb, 1989.
STANKO Kliska, Čovjek i prostor, 1970., br. 1.
UZELAC, Z., Hommage a Stanko Kliska, Život umjetnosti, 1988, br. 43-44.
-
KOLACIO, ZDENKO
Rodio se u Sušaku 24. rujna 1914. godine.
Arhitekturu je diplomirao 1935. godine u Zagrebu.
U Rijeci osniva Urbanistički institut za Rijeku, Istru i Sjeverno primorje 1952. godine. Zatim prelazi u Zagreb gdje je od 1956. do 197l. godine ravnatelj Urbanističkoga zavoda grada Zagreba.
Umro je u Zagrebu 18. svibnja 1987. godine.
Radovi u Rijeci
Generalni urbanistički plan Sušaka. Radi u Sušaku, u periodu od 1937. do 1939. godine.
Srpska pravoslavna crkva Sv. Đorđa u Sušaku. Izradio je 1938. godine idejni projekt koji nije prihvaćen.
Župna crkva Sv. Tereze na Vežici. Razrađuje idejni nacrt Velimira Jamnickoga iz 1936. godine.
Jezero (Grobnik), "Nacrt ruševne kuće iz 1660." 1941. (JU 49, br. 4. Javni i industrijski objekti - Kašteli i gradine, ozolit kopija, kut. 35)
Urbanistička rekonstrukcija obale u Rijeci. Projektira od 1946. do 1960. godine.
Hala brodogradilišta u Rijeci. Projektira 1946. godine.
Urbanistička regulacija naselja riječkog brodogradilišta. Izveo 1950. godine sa Z. Silom.
Zgrada "Ghetaldus" na Korzu. Projektira 1950. godine.
1949. "Ghetaldus", Korzo 2 P+5
Stambene zgrade. Projektira 1954. godine.
Memorijalna kosturnica na Trsatu. U suradnji sa Z. Silom (građena u periodu od 1951. do 1957. godine).
1984. stambeni niz Krnjevo
Bibliografija autora
(O BUNETTI), Čovjek i prostor, 1959, br. 83.
(O BUNETTI), Čovjek i prostor, 1964, br. 138
ARHITEKT Josip Pičman: in memoriam, Novi list. - Sušak, 06.02.1937.
KAZIMIR Ostrogović, Arhitektura, 1965, br. 90
MEĐURATNA arhitektura Rijeke i Sušaka, Dometi, 1974, br.10-11.
VIZIJE i ostvarenja, Zagreb, 1979.
Bibliografija o autoru
ENCIKLOPEDIJA hrvatske umjetnosti, sv. 1., Zagreb, 1995.
FRANKOVIĆ, E. Javnost spomenika, Život umjetnosti, 1966, br. 2.
MATEJČIĆ, Radmila, Genealogija riječkog korza, Čovjek i prostor, 35/1988, br. 422,(5)
PREMERL, T., Vrijeme oživljeno prostorom, Čovjek i prostor, 1982, br. 11.
VENTURINI, D., Memorijalni opus arhitekta Zdenka Kolacija, Arhitektura, 1975, br. 155.
VICELJA-Matijašić, Marina, Sakralna izgradnja u Rijeci u 20. stoljeću, Čovjek i prostor, 35/1988, br. 422,(5)
KORUNOVIĆ, MOMIR
1938. Srpska pravoslavna crkva Sv. Đorđe na Bulevardu
KOSTIĆ, DUŠKO
1986. "Riječka banka", Jadranski trg
- readaptacija
KOVAČIĆ, M.
1867. Novi, osnova za produženje gata (JU 49, 4. Javni i industrijski objekti - 8. Industrijski i lučki objekti 1867 1936., kut. 51, 1 nacrt)
KRALJ, AGOSTINO
1939. Kuća Amadeo, P. R.Vitezovića 1 i Užarska 2 P+3
- adaptacija (proširenje prozora)
KUČAN, NINOSLAV
1974. "RK Ri", Korzo 23 P+4
- suradnici: Kučan Vjera i Babić Boris
1984. stambeni niz Krnjevo
UPDATE by Mikimiki:
Trideset izložbenih prostora i paviljona na Zagrebačkom velesajmu, 1948.
Prenosna izložba APZ- a i dekoriranje Trga bana Jelačića u Zagrebu, 1949.
Stambena zgrada Jugoslavenske linijske plovidbe, Rijeka, 1953.
(Koautor: Antun Ulrich)
Osmogodišnja škola Pantovčak u Zagrebu, 1953. – 1957.
(Koautor: Antun Ulrich)
Stambena zgrada Željezničko- građevnog poduzeća „Vladimir Gortan“ u Zagrebu, 1953. – 1956.
(Autor projekta: Antun Ulrich, suradnik: Ninoslav Kučan)
Radničko sveučilište „Moša Pijade“ u Zagrebu, 1956. – 1961.
(Koautor: Radovan Nikšić)
Paviljon za izložbu „Porodica i domaćinstvo“ na Zagrebačkom velesajmu, 1958.- 1959. 1959. paviljon je prenesen u Prašku ulicu, kasnije je izgorio u požaru
(Koautor: Aleksandar Dragomanović)
Zgrada sudova i pravosudne uprave u Zagrebu (Palača pravde), 1962. – 1970.
(Koautor: Ana Neidhardt Kučan)
Glavna trafostanica Tvornice dušičnih gnojiva u Kutini, 1966.
Prateći objekti termoelektrane Sisak, 1966.
Oblikovanja dimnjaka termoelektrane Sisak, 1967.
(Koautor: Sergije Kolobov)
Glavna pogonska zgrada, kotlovnica i generator termoelektrane Sisak, 1967.
Stambeno naselje s opskrbnim i rekreacionim centrom šireg područja u Unterpfaffenhofenu kod Münchena, 1968.
Stambeno naselje starijih ljudi u Bad Salzuflenu, 1969.
Dječji vrtić Zamet u Rijeci, 1969.
Adaptacija zgrade općine u Labinu, 1969.
Stambeni objekti Podmurvice u Rijeci, 1970.
Rukometni stadion na zametu u Rijeci, 1970.
Stadion za sportove na vodi na Grčevu u Rijeci, 1970.
Kuglana u Marinićima, 1970.
Gradska loža s dogradnjom restorana u Labinu, 1970.
Robna kuća RI u Rijeci, 1970. – 1974.
(Koautori: Boris Babić i Vjera Kučan)
Djelomična realizacija sportsko- rekreativne zone oko stadiona Kantrida u Rijeci
Djelomična realizacija FKK Vrsar, centar naselja, 1970.
Urbanističko rješenje obale Kačjak- Dramalj- Crikvenica- Selce, 1970.
Urbanističko- arhitektonsko rješenje područja Krnjevo u Rijeci, djelomična realizacija, 1971. – 1989.
Dječji vrtić u Labinu, 1971. – 1972.
Stambena zgrada Vulkan s 80 stanova, Grčevo, Rijeka, 1972..
Tipski stambeni objekti za naselje Trošine u Opatiji, 1972.
Stadion kantrida u Rijeci, 1972.
Djelomična realizacija urbanističkog uređenja zone sportova na Kantridi u Rijeci, 1972.
Otvoreni bazen s gledalištem i klupski dom na kantridi u Rijeci, 1972.
Relejna stanica s tornjem na vrhu Učke, 1972.
Međumjesni telefonsko – telegrafski centar u Opatiji, 1973.
Sportska dvorana u Labinu, 1973.
Tvornica poljoprivrednih strojeve u Labinu, 1973.
Međumjesni telefonsko – telegrafski centar na Kozali u Rijeci, 1973. – 1976.
Hotel Lika, Gospić, 1973. – 1978.
Međumjesni telefonsko – telegrafski centar u Puli, 1974.
Obnova i rekonstrukcija Kazališta „Ivan Zajc“ u Rijeci, 1974.
Adaptacija Projektnog zavoda Rijeka, Rijeka, 1975.
Međumjesni telefonsko – telegrafski centar na Sušaku, 1976.
Uslužni objekt uprave i poslovanja groblja Kozala u Rijeci, 1976.
Međumjesni telefonsko – telegrafski centar u Pazinu, 1977.
I. etapa obnove i dogradnje HNK u Osijeku, 1979.
Stambeno naselje Dobrota u Kotoru, 1980.
Ugostiteljsko- rekreacioni centar u Kotoru, 1981.
Međumjesni telefonsko – telegrafski centar u Umagu, 1982.
Dvije stambene zgrade na Krnjevu u Rijeci s pješačkom zonom i podzemnim garažama, 1983.
Sportski centar turističke zone u Novalji, 1983.
Restoran i plesna dvorana uz hotele u Novalji na Pagu, 1983.
Stambena zgrada sa 100 stanova na Krnjevu u Rijeci, 1984.
Stambeno naselje u Srdočima u Rijeci, 1985.
Odmaralište jadrolinije u Fužinama, 1988.
(Koautor: Vjera Kučan)
Obiteljska kuća Hlača u Jadranovu, 1990.
Cestovni nathodnik Vlahov breg, 1990.
Mrtvačnica u Belgradu, 1991.
(Koautor: Vjera Kučan)
Crkva sv. Ane u Malom Lugu u Gorskom kotaru, 1993.
KUČIĆ, L.
1899. Kuća Dorigo, I. Grohovca 7 P+1
-
AMBROSINI, EMILIO
Rođen u Trstu 1850., a umro u Beču 1912. godine. U Grazu diplomirao na Visokoj tehničkoj školi 1876.
Radovi u Rijeci
1885. Izvođač zgrade "Luke" s C. Conighijem
1886. Kuća Simona Vranyczanya, S. Vajnera 2
1887. Kuća Whitehead tvz. "Casa veneziana", Dolac 9 P+4
1894. Kuća F. Derenzinia, I. Marinkovića 8
1894. Kuća Friedrich de Adelsfeld, I. Marinkovića 7 (1)
1895. Kuća Whitehead, Dolac 3 i 5 P+4
1895. Kuća Venutti za Paulu Burgstaller, Ž. Fašizma 45
- u ožujku
1895. Kuća Venutti za Paulu Burgstaller, Ž. Fašizma 45
- u studenom
1895. Kuća F. Municha, Ciottina 28
- zahvat na stubištu
1896. Izvođač zgrade Gradske štedionice, Dolac 11 P+5
1899-1900. Mosti preko Rječine za Milana Gorupa, Školjić 8,9
1900 Kuća Maria n. Bonetich i Francesca Bertossi n. Bonetich u Via del Governo n. 4 (595)
novogradnja (s M. Glavanom) (JU 51 115/1900 kut. 141)
1902. Vila "Atlanta", Maršala Tita 21 - Opatija
- s Andreom Rubinich
1903. Kuća F. Municha, Ciottina 28
1903. Ex tvornica kože G. Ružić, Vodovodna (paviljon A)
- adaptacija u stanove
1903. Kuća Jugo, Studentska 6 :palacgore
1905. Kuća Milcenicha, Korzo 27 P+4
- novo pročelje - izvođač radova: Giuseppe Farkas
1905. Kuća Schittar, Korzo 25 P+4
- novo pročelje
1908. Kuća ex Ružić, Vodovodna 6 P+3
- polugalerija
1909. Hotel "Bristol", R. Končara
1909. ex tvornica kože Giorgio Ružić, Vodovodna (paviljon A)
- gostionica u prizemlju
1910. ex Casa Ciotta III, Zagrebačka 19 P+4
- nadogradnja
1910. Kuća M. Sambalino, A. i I. Ploech, I. Dežmana 2,4. (rujan)
1910. Kuća M. Sambalino, A. i I. Ploech, I. Dežmana 2,4. (prosinac)
1910. Kuća E. Fabicha, Ž. Fašizma 29,30 - Pomerio 9,11.
1911. Kuća Ciotta
- nadogradnja
1911. Hotel "Royal" ("Zagreb"), Korzo
1911. Kuća "Burgstaller" (projektirao još 6 kuća u susjedstvu)
1911. Ulica Ž. Fašizma 45 i 47
1911. "Fabbrica paste alimentari Cartesio Vezzil & Co", Vodovodna 13
- proširenje pogona i adaptacija ulične zgrade za stanovanje
- nadogradnja kata i potkrovlja uz tvornicu pašte
1911. Kuća, I. Dežmana 4
1912. Kuća M. Sambalino, A. i I. Ploech, I. Dežmana 2,4.
- prikaz realiziranog pročelja
(1)
PAR, PR-3, II 120/1896. 'Progetto di un edifizio ad uso abitazioni da erigersi sulla particella 5526/a in Cosala di proprieta dei signori minori Irma, Giuseppina, Lodovico, Antonio e Francesco Friedrich de Adelsfeld’. Nacrti: 5 kom paus (tu{, akvarel); 6 kom ostalo (izmjere, drena`a, dimnjaci i sl.); 1 karton. Projekt: Emilio Ambrosinich, 29. 5. 1894. br. 6534/1906.
-
Kako je Rijecanka dodala zgradu koja nije bila navedena u popisu, mozete i vi ako znate pouzdano. Eto, ja jucer naisao na projekt Mate Glavana za mlin i pilanu u Fuzinama, iz 1903-7 pa dodao. Biljezim se. Nastavak slijedi, jucer me zaokupila Andja Car. Konacno sam je obradio kako zasluzuje. :bravo5
-
LA GRASTA, CONRAD
U prvim desetljećima dvadesetog stoljeća bio je građevinski poduzetnik na Sušaku.
Radovi u Rijeci
Kapela Sv. Križa na Sušaku. Autor nacrta. Kapela je izgrađena 1909. godine.
1912. Kuća Agathe baronesse Zmajić, Ž. Fašizma 17
1913. Kuća Agathe baronesse Zmajić, Ž. Fašizma 17
1923. Dogradnja i adaptacija prostorije za kuhanje krpa, Ružićeva 30 P+4
Tvornica papira d.d.
1931. Autogaraža i praonica u dvorištu kuće A.E.Ossoinack P
Franje Račkoga 42
Bibliografija o autoru
MATEJČIĆ, Radmila, Kako čitati grad, Rijeka, jučer,danas, Rijeka, 1990.
VICELJA-Matijašić, Marina, Sakralna izgradnja u Rijeci u 20. stoljeću, Čovjek i prostor, 35/1988, br. 422,(5)
LADO, UGO
Sin Guida. Rodio se u Montevarchiu (Italija) 24. srpnja 1901. godine.
Diplomirao je u Padovi 1925. godine, gdje je iste godine položio državni ispit i stekao zvanje doktora građevinarstva.
Krajem dvadesetih godina radi u Rijeci u Soc. An. Veneta Edilizia.
Umro je 1969. godine.
Radovi u Rijeci
Vile na Kalvariji i na Šetalištu Vladimira Nazora.
Vile na Kostabeli i ostale stambene zgrade.
Bibliografija o autoru
ANTONIAZZO-Bocchina, Anita, Arte e artisti figurativi a Fiume dal 1900 al 1945. Estratto dalla rivista "Fiume", 1981, No.I
Izvori
OSOBNI kartoni bivše općine Rijeka i matične knjige rođenih koje su pohranjene u Povijesnom arhivu Rijeka (podaci o mjestu i datumu rođenja)
REGISTRI sindikata arhitekata, inženjera i ovlaštenih geometara Italije. Povijesni arhiv Rijeka
LEARD, GIUSEPPE
? - Kuća "Leard"
LORENZINI, FRANCESCO
1860. Kuća Rosner-Mihić, A. Medulića 9 P+3
LÖSCHNER, ALOIS
Ovlašteni mjernik.
1914. Crikvenica, Pavao Ivančić, nadstrešnica (JU 49, 5. Individualni stambeni objekti, kut. 53, 1 nacrt)
LOWY, S.
Iz Zagreba.
1936. Malinska, gradnja hotela vl. Petar Jurešić (JU 49, 4. Javni i industrijski objekti - 7. Turistički i ugostiteljski objekti (kupališta, hoteli, pansioni i sl.), kut. 50, 2 nacrta)
LOZIĆ TURATO, LADA
Rođena 1967. u Splitu. Diplomirala 1990. na AF u Zagrebu. Živi i radi u Rijeci.
LUDWIG & HULSSNER
1893-1894. Gimnazija na Sušaku
LUPPI, CRISTOFORO
1800. Kuća Luppijevih, Togliattiev trg P+4
projektant obnove - Maša Uravić, 1985.g.
LUPPIS, LUIGI
Rodio se 9. svibnja 1879. godine u Rijeci.
Studij arhitekture završio je u Budimpešti 1903. godine.
Krajem dvadesetih godina, u Rijeci vodi vlastiti arhitektonski biro.
Umro je 1935. godine u Rijeci.
Radovi u Rijeci
Kupalište Quarnero. Jedan je od projektanata kupališta izgrađenog 1913. godine na lukobranu Rijeke.
Kuća Šinko-Matković. Izgrađena je 1910. godine.
Palača Dobrotvornog dječjeg prihvatilišta u Rijeci (ugao ulice J. Grohovca i Uspona Buonarotti). Zgrada je građena od 1914. do 1916. godine.
Zgrada Osnovne škole Kozala. Izgrađena je 1911. godine.
1911. Škola na Kozali
1914-1916. "Milosrdno dječje prihvatilište", ugao Uspona M. Buonarroti-I. Grohovca
1920-1927. "Fabbrica Fiumana di saponi...", Vodovodna (paviljon D)
- proširenje novog krila
1928. Štala za konje F. Prioglioa, ex Školjić
1928. Situacija Meyniera, F. Kurelca 6
1934. Kuća, Sarajevska 17 P+4
- adaptacija i nadogradnja 4. kata
Bibliografija o autoru
LIKOVNA enciklopedija Jugoslavije. Luppis, Luigi, sv. 2, K-Ren., Zagreb, 1987.
MATEJČIĆ, Radmila, Kako čitati grad, Rijeka jučer, danas, 3. dopunjeno izd., Rijeka, 1990.
Izvori
OSOBNI kartoni bivše općine Rijeka i matične knjige rođenih koje su pohranjene u Povijesnom arhivu Rijeka (podaci o mjestu i datumu rođenja).
REGISTRI sindikata arhitekata, inženjera i ovlaštenih geometara Italije. Povijesni arhiv Rijeka.
-
MAGNOLO, ATTILIO
1873. Hotel "Belveder" (ex vila "Fernandez")
- adaptacija 1898.; proširio 1906.g. - Josef von Strobach
1898. Villa "Igea", Maršala Tita 33 - Opatija
- proširena 1904.g.
1899. Villa "Irene", Maršala Tita 86 - Opatija
1900-1901. "Liane" (ex villa "Ersi"), Maršala Tita 102 - Opatija
1902-1903. Villa "Verdi", Maršala Tita 114 - Opatija
1904. Villa "Gianna", (ex "Jeanette"), Maršala Tita 23 - Opatija
1904. Villa "Ignis" (ex vila "Enes"), Maršala Tita 90 - Opatija
1904. Villa "San Rocco", Maršala Tita 104 - Opatija
s Franzom di Floriano
1904. Villa "Elbe", Žrtava Fašizma 5
1904. Villa "Thalia", Žrtava Fašizma 27
1905-1906. Villa "Guerra", V. Cara Emina 11 - Lovran
1905. Villa "San Giovanni" (ex "Wienen Pansion"), Maršala Tita 45 - Opatija
1905. Villa "Adele", Maršala Tita 47 - Opatija
1905. Villa "Danica" (ex "Mira I'onda", pansion "Miramare"), Maršala Tita 59
1905. Villa "Central" (ex pansion vila "Central"), Maršala Tita 70 - Opatija
1905. Villa "Marija" (ex vila "Sonuenchin"), Žrtava Fašizma 11 - Opatija
1906. "Rosenvilla", Maršala Tita 110 - Opatija
- proširenje
1906. Villa "Deneš", V. Cara Emina 9
1906. Villa "Zagreb", Maršala Tita 92 - Opatija
- ex vila "Celestina", pansion"Quarnero"
1906. Villa "Caterina", maršala Tita 96 - Opatija
1906. Villa "Vittoria", Bakova 6
1907. Villa "Aurora", Maršala Tita 35 - Opatija
1907. Villa "San Giuseppe" (ex pansion "Familienheim"), Rezine 1
1907-1908. Villa "Waria" (ex hotel-pansion "Antoniushof"), Maršala Tita 84 - Opatija
1907. Villa "Henrietta", Žrtava Fašizma 28 - Opatija
1908. Villa "Flora", Maršala Tita 10 - Opatija
1908. Villa "Jure"; ex "Polonia" ili "Schwarzenberg"), 26 divizije 1
1911. Villa "Alice", Maršala Tita 104 - Opatija
1918. Villa "Maria", Nikole Cara 8
- navodno dovršena tada
MANESTAR, PAVAO
Ovlašteni zidarski majstor.
1936. Rab, Bono Zudenigo, novogradnja kuće i pekare, (JU 49, 5. Individualni stambeni objekti, kut. 53, 1 nacrt)
MANSUTTI, FRANCESCO
Rodio se 1899. godine u Porto Viru (Rovigo) u Italiji.
Na Sveučilištu u Padovi diplomirao je 1922. godine.
U profesionalnom radu stalno surađuje sa Ginom Miozzom. Na nacionalnom natječaju za kuću O.N.B.-a u Rijeci 1935. godine dobivaju prvu nagradu. S tim radom sudjeluju 1936. godine na Trienalu u Milanu. Umro je 1969. godine.
Bibliografija
ANTONIAZZO-Bocchina, Anita, Arte e artisti figurativi a Fiume dal 1900 al 1945.
PICA, Agnoldomenico, Nuova architettura Italiana: quaderni della Triennale, Milano, 1936.
MARUSSIG, B.
1870. Kuća Marochino, A. Medulića 5 P+3
1874. Kuća, Školjić 7 P+1
1879. ex Kuća V. Pessia, Ž. Fašizma 36-38
1887. ex fabbrica paste Cartesio Curti & Co, Vodovodna 13
- dvorišni pogonski objekt
1894. Hotel Sigis Kleina, ex Školjić 7 P+3+Pk
MATKOVIĆ, FRANCESCO
FRANJO MATKOVIĆ
Radovi u Rijeci.
Palača financijske direkcije mađarskog Gubernija na Korzu 1887.
Kapela Sv. Križa na Sušaku u sklopu samostana sestara Milosrdnica, 1909. godine.
Obiteljske kuće na Sušaku između dva svjetska rata.
1918. Kuća Ignazia Levia, Ciottina 22
1930. Kavana "Split" za Fanu Margetić, Franje Račkoga P+?
- izvedba nužnika u prizemlju
Bibliografija o autoru
MATEJČIĆ, Radmila, Mađarski arhitekti u izgradnji Rijeke, P.o. Zbornika radova sa 2. kongresa Saveza društava povjesničara umjetnosti SFRJ, Celje, 1978.
VICELJA-Matijašić, Marina, Sakralna izgradnja u Rijeci u 20. stoljeću, Čovjek i prostor, 35/1988, br. 422,(5)
MATTIASSI, FRANCESCO
FRANJO MATIJAŠIĆ, FRANJO MATTIASSIĆ
Arhitekt je i ovlašteni graditelj. Diplomu građevinskog majstora stekao u Zagrebu 1886. Potom radio u Budimpešti kod Wilhelma Freunda, gdje je sudjelovao u projektiranju riječke palače "Adria". Od 1898. godine djeluje u Rijeci. Nakon 1918. radi kao ovlašteni graditelj na Sušaku.
Radovi u Rijeci
Palača "Jadran" (Palazzo "Adria"). Projektirao ju je oko 1894. godine. Građena je od 1895. do 1897. godine.
Milosrdni dom ubožnice Braće Branchetta (današnja zgrada Medicinskog fakulteta). Gradilo ga je poduzeće Franje Matiasića u periodu 1904.-1905. godine.
Gradska štedionica na Sušaku.
Brojne obiteljske kuće na Sušaku između dva svjetska rata.
1895. Kuća, ex M. Gupca 16-18 P+3
1897. Palača "Jadran" (ex Palazzo "Adria"), Riva P+5
- izvođač Giacomo Zammatio
1900. Projekt kanalizacije, Žrtava Fašizma 2
1900. Kuća (Banca e cassa di risparmio pel litorale), Žrtava Fašizma 2 P+4+Pk
1901. Banca e cassa di risparmio pel litorale, Žrtava Fašizma 2 P+4+Pk
- dogradnja
1902. Adaptacija i nadogradnja u stambenu kuću Bačić, Školjić 5 P+?
1905. Uređenje potkrovlja, Školjić 7
1906. Hotel "Zagreb", Korzo 9 P+5
- danas Županija Primorsko-Goranska
1908. Kuća L. Gerbza, F. Kurelca 4
1908. Kuća F. Mattiassia, F. Kurelca 2 (travanj)
1908. Kuća F. Mattiassia, F. Kurelca 2 (studeni)
1912. "Kuća Mattiassi", Korzo 38 (6) P+5
1912. izvodio građevinske poslove na Zgradi Medicinskog fakulteta
1927. "Jadranska plovidba" d.d., Ružićeva ulica 2 P+3
- nadogradnja III. kata
1928. Spremište M. Tandlera, Ružićeva ulica 26 P+1
1931. Dogradnja lokala i terase nad potpornim zidom Rječine za
1931. Oktavijana Šepića, Titov trg 1 P+1+?
1931. Lokal i terasa nad potp. zidom Rječine za Mihić & Škrobonja i dr., Titov trg 1 P+1+?
- dogradnja
Bibliografija o autoru
MATEJČIĆ, Radmila, Genealogija riječkog Korza, Čovjek i prostor, 35/1988, br. 422,(5)
MATEJČIĆ, Radmila, Kako čitati grad, Rijeka jučer, danas, Rijeka, 1990.
(6) U sudskom spisu PR-3 VI 1900/1913. “Sparkasse cro. Matiassi” 46 nacrta zgrade današnjeg kina 'Garibaldi' - via del Corso n. 42 e 44
-
MATTICH, GIACOMO
1872. Kuća Mattiassi, Korzo 39 P+4
- adaptacija prizemlja (Chierego 1877.)
1874. Kuća Karletzky, Trg Republike 3
- adaptacija
1874. Kuća Giacoma Cicigoja, Školjić 7 P+2
- fasada
1875. Kuća Cussar, A. Medulića ?
1875. Kuća Zuzulich, Vodovodna 35
1876. Kuća Legnan, Trg M. Vlačića - Mljekarski trg P+3
1876. Kuća, Adamićeva ulica (ex R. Končara 32) P+4
- dogradnja III. i IV. kata
1876. Kuća Benedetta Zuzulicha, Vodovodna 35 P+2
- kuća s lokalima i dogradnja terase
1876. Kuća Catterine Ricotti, Erazma Barčića (srušena)
- projekt terase
1877. Kuća Battestin, Pod Kaštelom 1 P+3+Pk
- dogradnja
1878. Kuća Schiavon, Š. Ljubića 6 P+3
- kompletna rekonstrukcija prizemlja
1878. Kuća Moschia, J. Trdine 7 ?
- adaptacija pekare
1878. Kuća Montanari, ugao Koblerov trg - Šišmiš ?
- adaptacija pekare (2. varijanta)
1878. Mlinovi Lenaz - Školjić
1879. Kuća Garbas, Užarska 26 P+3+Pk
- rekonstrukcija tavana
1879. Kuća Repak, Užarska 18,20,22 P+1
1879. Kuća, P.R.Vitezovića 10
- probijanje otvora
1879. Kuća Hast, P. Zoranića br. ?
- otvaranje vrata
1879. Kuća Rossi, Đ. Šporera P+1
- rekonstrukcija
1879. Kuća Cumicich, Korzo 29 P+4
- dogradnja IV. kata i novo kameno stubište
1879. Ex - tvorn. kože G. Ružić, Vodovodna (paviljon A)
- kuća s pogonom P+1
1879. Kuća ex Ružić, Vodovodna 2 P+2
1879. Podizanje krova Antonio Simonich, Školjić 1-Titov trg 4 (u dvorištu) P+1
1880. Kuća Garbas, Užarska 26 P+3+Pk
- rekonstrukcija i adaptacija interiuera
1880. Kuća Sablich-Lonzarich, ugao Medulićeve i Šporerove P+3
- stubište III. kata i rekonstrukcija
1880. Kuća Cretich, Š. Ljubića 12 P+2+Pk
1880. Kuća Repak, Užarska 18,20,22 ?
- adaptacija pekare
1880. Kuća Emili, Užarska 1 ?
- adaptacija pekare
1880. Kuća, Užarska 15 ?
- adaptacija tavana
1880. Kuća, F. Supila P+3+Pk
- rekonstrukcija fasada
1881. Magazin - "Gass" Petrich & Zuzulich, Školjić P
1881. Kuća Kinsela, J. Trdine 19 P+2
- probijanje prozora
1881. Kuća Martich, J. Trdine ?
- rekonstrukcija pekare
1881. Kuća Giuseppea Rubellia, Titov trg 10 P+3+Pk
- nadogradnja
1881. Kuća Francesca Fabicha, Kalvarija 2 P+2
1882. Kuća Bradichich, K. Belinić P+3
- kompletna rekonstrukcija
1883. Kuća Miazzi, Đ. Šporera ?
- novi dimnjaci i WC
1883. Teatro Ricotti (JU 51 ?/1883; JU 2 7325/1883=1185UE)
1883. Kuća Gladina, P. Zoranića bb P+?
- rekonstrukcija fasade u prizemlju
1883. Ex - tvorn. kože G. Ružić, Vodovodna (paviljon A)
- fasada pročelja
1883. Kuća ex Ružić, Vodovodna k.br.2. P+2
- adaptacija
1884. Kuća Walluschnig, M. Marulića P+1
- rekonstrukcija fasade
1884. Situacijski plan, Pod Kaštelom 4
1884. Kuća Blechich, Pod Voltun P+1
- dogradnja, adaptacija
1884. Kuća Antonije i Santina Rubessa, Pomerio 2
1885. Kuća Rubinich, Pod Kaštelom 4 P+2
1885. Kuća Rubinich, Pod Kaštelom 4 P+3
- varijanta
1885. Kuća Miazzi, P. Hektorovića P+3
1885. Kuća Antonie i Santina Rubessa, Pomerio 2 P+3
- nadogradnja
1886. Kuća Mateljan, A. Medulića 5 P+3+Pk
- nadogradnja i rekonstrukcija
1886. Kuća Spaarherd, A. Medulića 5 P+3+Pk
- rekonstrukcija
1886. Kuća Repak, Užarska 18,20,22 ?
- rekonstrukcija
1886. Kuća Dobrila, J. Trdine ?
- rekonstrukcija prozora
1887. Situacija, Pod Kaštelom 4
1887. Kuća de Carro, Kirin Kula P+3
- unutarnja adaptacija
1887. Kuća Smolik, Š. Ljubića ?
- rekonstrukcija fasade
1887. Kuća Ružić, Vodovodna
- adaptacija potkrovlja u stambeni prostor
1887. Kuća Colmanich, I. Grohovca 5 S+P+3
1887. Kuća Paoline Nabersching, I. Marinkovića 5
1888. Nova kuća Miazzi, P. Hektorovića P+3
1888. Kuća de Carro, Kirin Kula P+3
- novi ulaz u kuću
1888. Kuća Smolik, Š. Ljubića ?
- kanalizacija
1889. Kuća Miazzi,P. Hektorovića
- geodetska situacija
1889. Kuća, Pod Voltun P+2+Pk
- nadogradnja
1889. Kuća Benedetta Zuzulicha, Vodovodna 35
- adaptacija stana u prizemlju
1891. Kuća Farrina, Pod Kaštelom P+2
- adaptacija tavana
1906. Kuća Blechich, Pod Voltun P+2
- nadogradnja
1908. ex "Fonderia metalli Luigi Cussar", Vodovodna 15 P+3
- današnja kuća
-
MATULJA, MAJA
Rođena 1966. u Rijeci. Diplomirala 1990. na AF u Zagrebu. Postdiplomski studij na Pratt Institute u New Yorku završila 1993. godine.
MENG, RAMIRO
“Nato a Trieste nel 1895. Laureato a Venezia nel 1922. Ex-Sergente. Volontario Fiumano.
Delle innumerevoli opere compiute, notiamo: la casa comunale, l’Asilo Infantile e la Casa del Fascio di Fontana del Conte; numerose ville e case di abitazione civile; chiese, scuole, mo-numenti funerari, ecc. Fece studi sul Piano Regolatore di Trieste, partecipo’ al Concorso per la Scuola Professionale di Voghera, concorse e fu premiato per: la citta’ Giardino di Fi¬u¬me, la Chiesa di Mattuglie, il Palazzo dell’Economia di Gorizia, vari monumenti dei Caduti. Pre¬miato dall’Esposizione Inter-Sindacale di Trieste.
Attualmente e’ Membro della Commissione Edilizia di Trieste; Insegnante presso la R. Scuola di Avviamento Professionale “Bergamas”, e Liero Professionista Architetto in Trie¬ste.”
(D’Agostino E., Professionisti ed Artisti della Venezia Giulia : profili.”, Editoriale F.I.T., Torino 1935.)
MICHÁLIK, FRANZ VON
1826. Plase lugarnica i spremište drva osnova (JU 49, 5. Javni i industrijski objekti - 6. Državne i općinske zgrade, kut. 48, 1 nacrt)
MICHELAZZI, ANTONIO
1752. Portal na Gradskom tornju
MICULINIĆ
Ovlašteni zidarski majstor.
1909 1912. Čavle, Cernik Lovro Miculinić, novogradnja (danas Cernik 161) (JU 49, 5. Individualni stambeni objekti, kut. 53, 1 nacrt, 1 situacija)
MICULINIĆ, KLEMENT
1965. Kuća, Janeza Trdine 17 P+4
MIOZZO, GINO
Rodio se 1898. godine u Padovi.
Arhitekturu je diplomirao 1922. godine.
U profesionalnom radu surađuje sa Francescom Mansuttijem. Na nacionalnom natječaju za kuću O.N.B.-a u Rijeci 1935. godine dobivaju prvu nagradu. S tim radom sudjeluju 1936. godine na Trienalu u Milanu. Umro je 1969. godine.
Bibliografija
PICA, Agnoldomenico, Nuova architettura Italiana: quaderni della Triennale, Milano, 1936.
MUDROVČIĆ, FRANJO
Imao Poduzeće Franjo Mudrovčić u Novom Vinodolskom.
1942. Novi, Ivo Petrić, novogradnja, (JU 49, 5. Individualni stambeni objekti, kut. 53, 2 nacrta)
-
NORDIO, UMBERTO & FRANDOLI
Rodio se 1891. godine u Trstu. Otac Enrico bio je graditelj.
Diplomirao je 1919. godine na Politehnici u Milanu.
U mladosti je suradnik Giacoma Zammattia. Od 1920. radi u Trstu kao samostalni arhitekt. U svom opusu, ostvario je brojne vrijedne građevine u Trstu, između ostalog projektirao je i zgradu tršćanskog sveučilišta.
Umro je 1971. godine u Trstu.
“Nato a Trieste nel 1891. Laureato a Milano nel 1919. Cav. della Corona d’Italia. Ex-Tenente d’Artiglieria, volontario decorato con croce di guerra.
Gia’ Commissario Straordinario del Sindacato Ingegneri e Membro della Commissione Edile del Comune di Trieste.
Attulmente e’ Vicepresidente Curatore del Civico Museo Revoltella e Membro del Direttorio del Sindacato Fascista Architetti della Venezia Giulia.
Principali opere compiute: restaro del Teatro Rossetti, Stadio del Littorio, Architettura e Interni della Stazione Marittima, garage della S.E.A., Casa del Combattente, sistemazione della cella di G. Oberdan (tutte in Trieste), parte architettonica della Casa del Fascio di Monfalcone e diverse opere minori.”
(D’Agostino E., Professionisti ed Artisti della Venezia Giulia : profili.”, Editoriale F.I.T., Torino 1935.)
Radovi u Rijeci
Riječki neboder (Grattacielo Albori). Gradi se od 1939. do 1942. godine. P+13
- investitor - obitelj Albori
Bibliografija o autoru
DUBROVIĆ, E. Dva nebodera - nacionalno i internacionalno u arhitekturi tridesetih godina u Rijeci i Sušaku viđeno u širem kontekstu, Peristil, Zbornik radova za povijest umjetnosti, 32/1988/89, br. 31-32.
ENRICO Nordio, 1851-1923: disegni di architettura: dalla racolta dell’Istituto Statal d’Arte di Trieste, Trieste, 1994.
MATEJČIĆ, Radmila, Kako čitati grad, Rijeka jučer, danas, Rijeka, 1990.
-
OLF, ADAM
1833. Zgrada Općine, Trg Riječke rezolucije P+2
- adaptacija Municipija
1842. Niše u dorskom stilu
OSSOINACK, RENZO
Rodio se 26. veljače 1891. godine u Rijeci. Otac mu je bio Luigi, ugledni građanin Rijeke, vlasnik ljuštionice riže.
Završio je Visoku industrijsku školu u Trstu.
Krajem dvadesetih godina radi kao poduzetnik u Rijeci.
Radovi u Rijeci
1928. Kuća "Ferruma", Erazma Barčića 9
projekt izloga na fasadi
- Kuća "Ferruma", Erazma Barčića 9
dogradnja kata i tavana
Bibliografija
MATEJČIĆ, Radmila, Kako čitati grad, Rijeka jučer, danas, Rijeka, 1990.
Izvori
OSOBNI kartoni bivše općine Rijeka i matične knjige rođenih koje su pohranjene u Povijesnom arhivu Rijeka (podaci o mjestu i datumu rođenja)
REGISTRI sindikata arhitekata, inženjera i ovlaštenih geometara Italije. Povijesni arhiv Rijeka.
OSSOINACK, DOTT. TASSILO
“Nato a Fiume nel 1884. laureato a Vienna nel 1909.
Gia’ Vice-Presidente dell’Unione Industriale Fascista del Carnaro; Presidente del Sindacato Commercianti Ferro, Macchine, ecc.; Delegato al Consiglio Direttivo dell’Unione Industriale; Membro del Consiglio Prov. dell’Economia Corporativa; del Consiglio di Amministrazione delle R. Scuole Industriali.
Attualmente e’ titolare della Ditta “Ingegnere Tassilo Ossoinack & C.” di Costruzioni meccaniche, elettro-meccaniche e forniture industriali in Fiume. Come opere compiute si notano: progetto dell’Acquedotto per la regione di Moschiena (Carnaro); diversi impianti elettrici per una serie di motonavi; centrali elettriche, cabine e varie altre costruzioni elettromeccaniche.”
(D’Agostino E., Professionisti ed Artisti della Venezia Giulia : profili.”, Editoriale F.I.T., Torino 1935.)
OSTROGOVIĆ, KAZIMIR
Rodio se u Sv. Vidu na Krku 7. svibnja 1907. godine.
Tehnički fakultet u Zagrebu gdje studira kod H. Ehrlicha i E. Šena završava 1934. godine.
Radi u arhitektonskom birou Stanka Kliske od 1933. do 1934. godine, a kod S. Löwyja od 1935. do 1936 godine. Zatim odlazi u Sušak gdje radi samostalno od 1937. do 1943. godine. Za vrijeme rata je hapšen, a 1943. se uključuje u NOP kao istaknuti društveni i kulturni radnik. Godine 1946. je načelnik Saveznog ministarstva građevina u Beogradu Od 1946. do 1951. je šef odjela arhitektonsko-projektnog zavoda. Od l951. godine vodi arhitektonski biro Ostrogović u Zagrebu.
Umro je u Zagrebu 15. lipnja 1965. godine.
Radovi u Rijeci
Bolnica na Sušaku. Sudjeluje na natječaju sa S. Löwyjem 1931. godine. Dobivaju 1. nagradu. Projekt nije realiziran.
Dvije obiteljske kuće u ulici I.G. Kovačića. Projektirane 1938. godine.
Hrvatski kulturni dom. Vodi nadzor nad gradnjom doma i hotela od 1937. do 1943. godine.
Komunalna banka u Rijeci.
Pošta na Brajdici. Godine 1938. sudjeluje na natječaju.
Stambena zgrada na Šetalištu XIII divizije. Projektira 1938. godine.
Tvornica grafita u Bakru. Izvodi je 1939. godine.
Vila na Žurkovu. Izvodi je 1940. godine.
Zgrada Elektroprivrede u Rijeci. 2. nagrada na natječaju 1955. godine.
Jadranska plovidba (1939.), nerealizirano.
Obiteljske kuće na Bulevardu (37/38).
? Stara zgrada u Polić Kamovoj
1966. "Riječka banka", Togliattiev trg P+8
- readaptacija unutrašnjosti 1986.g. - Duško Kostić
Bibliografija o autoru
ARHITEKT Kazimir Ostrogović, Čovjek i prostor, 1960, br. 99.
KOLACIO, Z., Kazimir Ostrogović, Arhitektura, 1965, br. 90.
LIKOVNA enciklopedija Jugoslavije, sv. 2., Zagreb, 1987.
PREMERL, Tomislav, Hrvatska moderna arhitektura između dva rata, Arhitektura,1976. br. 156-157.
PREMERL, Tomislav, Pobjeda moderne, Arhitektura, 1976, 156-157.
-
PADOANI, EUGENIO
Diplomirao je u Budimpešti 1905. godine i stekao zvanje industrijskog inženjera. Krajem dvadesetih godina živi u Rijeci i radi kao šef održavanja u Termoelektrani općine Rijeka.
Izvor
REGISTRI sindikata arhitekata, inženjera i ovlaštenih geometara Italije. Povijesni arhiv Rijeka.
PADOVANI, COSTANTINO
1941. Kuća Filippa Segnana, Pomerio 4 P+1
- dogradnja I kata
PAGAN, UGO
Zvanje građevinskog majstora stekao u Budimpešti 1896. godine.
1891. ex - Baraka u vrtu kuće de Carro, Kirin Kula P
1892. Kuća Persich-Kopaitich, J. Kraša 7 P+4+Pk
adaptacija tavana
- Nacrta kuće Antonie Dorigo, I. Grohovca 7 P+1
1893. Kuća ex Ružić, Vodovodna k.br.4. P+3
rekonstrukcija stubišta
- Kuća Francesce Burich, Stube V. Četkovića 4
- Kuća Catterine Berut i Mercede Bellich,
I. Marinkovića 10
1896. Nova Kuća (2.etaža), J. Trdine 1 P+3+Pk
krušna peć u dvorištu
1918. Kuća Neumann, Sokol Kula 4 P+4
1919. Kuća A. Minia i G. Derenzina, Erazma Bačića 7 P+2
1920. Kuća A. Minia i G. Derenzina, Erazma Bačića 7 P+3
dogradnja III. kata
1921. Pogon za proizvodnju leda za pivovaru "Braća Reininghaus",
Erazma Barčića 11
PAGAN, RUGGERO
Rodio se 10. veljače 1895. godine. Otac Ugo bio je 1844. nadzornik radova za vojarnu Honvéda - današnju zgradu Radničkog sveučilišta na Školjiću i izvođač radova Crvene kuće u luci Baroš.
Završio je 1924. godine Visoku industrijsku školu u Budimpešti gdje je stekao zvanje arhitekta.
Krajem dvadesetih godina zaposlen je u Impresa Fiumana, Lavori Portuali S A.
Radovi u Rijeci
1926. Skica balkona (Banca e cassa di risparmio pel litorale),
Titov trg 12-Žrtava Fašizma 2
1928. U sudskom spisu PR-3 br. 230/1928 “Ruggero Pagan cro Ferrum S.A.” su nacrti; veza JU 51 10/1918 <kut. 168>, 1/1928 i 18/1928 <kut. 170>)
1942. Kuća, Ž. Fašizma 33 - Pomerio 15
Izvori
OSOBNI kartoni bivše općine Rijeka i matične knjige rođenih koje su pohranjene u Povijesnom arhivu Rijeka (podaci o mjestu i datumu rođenja).
REGISTRI sindikata arhitekata, inženjera i ovlaštenih geometara Italije. Povijesni arhiv Rijeka.
PARMEGGIANI, LUIGI
Sin Antonia, rodio se 9. lipnja 1895. godine u Cervignanu, u Italiji.
Diplomirao je u Trstu, 15. srpnja 1922. godine.
Krajem dvadesetih godina živi u Rijeci. Zaposlen je u Ist. Feder. di Credito.
Radovi u Rijeci
Crkva Sv. Josipa. Izveo povišenje međukrila crkve za jedan kat, 1937. godine.
Projekt proširenja društvenog doma - Giardini, 1940. godine.
Stambena zgrada u Krešimirovoj 52 i Šetalište Vladimira Nazora 6.
1935. Kuća Mercedes Michelich, Ž. Fašizma 49 - Pomerio 31
- projekt balkona
Bibliografija
MATEJČIĆ, Radmila, Kako čitati grad, Rijeka jučer, danas, Rijeka, 1990.
Izvori
OSOBNI kartoni bivše općine Rijeka i matične knjige rođenih koje su pohranjene u Povijesnom arhivu Rijeka (podaci o mjestu i datumu rođenja).
REGISTRI sindikata arhitekata, inženjera i ovlaštenih geometara Italije. Povijesni arhiv Rijeka.
PERGOLI, CARLO
Rođen 8. 7. 1870. u Rijeci. Diplomirao na Kraljevskoj akademiji lijepih umjetnosti u Veneciji 1894. godine. Do 1898. radi kao arhitekt kod Zammatia u Rijeci, potom prelazi kod Francesca Matiassia, gdje radi do 1902. godine, kad na koncu prelazi u Gradski tehnički ured kao asistent.
Radovi u Rijeci
1903. Zgrada Medicinskog fakulteta (ex - Dom ubožnice "Braća Branchetta")
1904. Nova ribarnica (povjeren projekt)
1913. Nova ribarnica (početak gradnje)
-
PERUGINI, ENEA
Sin Angela, rodio se u Voloskom 26. studenog 1903. godine.
Diplomirao je u Padovi 1927. godine. Državni ispit je položio u Bologni 1928. godine čime je stekao zvanje doktora građevinarstva.
Nakon studija vraća se u Opatiju. Do 1930. godine radi samostalno u Opatiji. Vlasnik je poduzeća “Impresa Perugini”.
Od 1930. do 1945. godine zapošljava se u Riječkoj banci kao tehnički savjetnik.
Od 1935. je potpredsjednik riječke općine.
Nakon drugog svjetskog rata odlazi u Veneciju, gdje nastavlja profesionalnu djelatnost i radi kao inženjer u Fondazione Cini.
Umro je u Veneciji 25. ožujka 1976. godine.
Radovi u Rijeci
Adaptacije za potrebe Riječke banke.
Mjesni ured Kantrida.
Pokrivena tržnica na Belvederu.
Sportsko igralište na Kantridi.
Mjesni ured Kozala.
Zgrada uprave riječke Rafinerije nafte. Izgrađena je 1940. godine.
Paviljon psihijatrije u KBC Rijeka, 1935. godine.
Stambene zgrade.
1935. Kuća, Pomerio 14 P+3
- dogradnja III. kata
Bibliografija o autoru
ANTONIAZZO-Bocchina, Anita, Arte e artisti figurativi a Fiume dal 1900 al 1945. Estratto dalla rivista "Fiume", 1981, No.I
LIKOVNA enciklopedija Jugoslavije, sv. 2., K-Ren. - Zagreb, 1987.
MATEJČIĆ, Radmila, Kako čitati grad, Rijeka jučer, danas, Rijeka, 1990.
MATEJČIĆ, Radmila, Povijest gradnje pokrivenih tržnica u Rijeci, Gradska tržnica Rijeka, Rijeka, 1981, str 36.
Izvori
OSOBNI kartoni bivše općine Rijeka i matične knjige rođenih koje su pohranjene u Povijesnom arhivu Rijeka (podaci o mjestu i datumu rođenja).
REGISTRI sindikata arhitekata, inženjera i ovlaštenih geometara Italije. Povijesni arhiv Rijeka.
PETEANI, LEO
“Nato a Fiume nel 1884. Laureato in Ingegneria Elettromeccanica nel 1906.
Gia’ Capo Sezione per il servizio esterno della Centrale Elettrica dei Servizi Publici della cit-ta’ di Fiume.
Libero Professionista e Titolare della Ditta “Ing. Leo Peteani”, con studio tecnico industria¬le in via Volta 3, Fiume.
Diresse i lavori per l’instalaione della rete elettrica della citta’ di Fiume. Ha al suo attivo costruzioni di cabine, impianti transformatori ed impianto di riscaldamenti.”
(D’Agostino E., Professionisti ed Artisti della Venezia Giulia : profili.”, Editoriale F.I.T., Torino 1935.)
PETRARK, JOSIP
1935. Kuća uz Skupštinu Općine, Korzo 16a P+4
PFAFF, FERENCZ
1889. Projekt željezničke stanice P
- izvođač radova Venceslao Celligoi
PICA, AGNOLDOMENICO
Rodio se u Padovi 1907. godine.
Uz studij na Arhitektonskom fakultetu na milanskoj Politehnici, usporedno pohađa predavanja iz estetike i arheologije na Filozofskom fakultetu. Diplomirao je 1931. godine na Arhitektonskom fakultetu. Državni ispit je položio na Visokoj školi arhitekture u Rimu.
Od 1934. godine radi kao profesor povijesti umjetnosti na Visokom institutu za umjetničke industrije u Monzi.
Nastupa na Trienalu u Milanu 1936. godine sa svojim projektom stambene zgrade u Rijeci.
Radovi u Rijeci
Stambeno-poslovni objekt u zoni Kazalište-tržnica. Projektirao u suradnji sa Studiom Oberziner-Zampieri. Građeno od 1934. do 1936. godine.
Bibliografija o autoru
DUBROVIĆ, E., Dva nebodera - nacionalno i internacionalno u arhitekturi tridesetih godina u Rijeci i Sušaku viđeno u širem kontekstu, Peristil, 1988/89, 31-32, 329-336.
MAGAŠ, Olga, Zona Kazalište-obala: prilog verifikaciji urbanog identiteta Rijeke, Umjetnost na istočnoj obali Jadrana u kontekstu europske tradicije, Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog u Opatiji, Rijeka, 1993.
PICA, Agnoldomenico, Nuova architettura Italiana: quaderni della triennale, Milano, 1936.
PIČMAN, JOSIP
Rodio se 14. veljače 1904. u Lekeniku. Otac Dragutin, šumar, i majka Katica, rođ. Pintar stanovali su na Orehovici.
U Zagrebu studira arhitekturu i slikarstvo, glazbu i druge umjetnosti. Diplomirao je 1929. godine na Tehničkom fakultetu u Zagrebu.
Nakon studija, godinu dana boravi u Berlinu gdje radi kod H. Poelziga. Radio je i u Frankfurtu gdje se upoznao s funkcionalizmom. Po povratku iz Berlina postaje asistent prof. Holjca na Tehničkom fakultetu u Zagrebu. Radi samostalno i osniva "Radnu grupu Zagreb" (V. Antolić, V. Hećimović, Z. Kavurić, J. Seissel, B. Todorović, E. Weismann). S Radnom grupom Zagreb sudjeluje na mnogim izložbama, natječajima i javnim diskusijama. Izradio je ukupno oko 30 idejnih studija i natječajnih projekata. Sudjeluje na izložbama "Zemlje" 1931. i 1932. godine. S radnom grupom Zagreb sudjeluje na izložbi CIAM-a u Parizu 1933. Sudjeluje na izložbi jugoslavenske suvremene arhitekture u Beogradu 1933. Aktivan je i u društvu inženjera i arhitekata.
7. veljače 1936. godine počinio je samoubojstvo.
Radovi u Rijeci
Crkva Sv. Ćirila i Metoda. Natječajni rad. Projektirao sa Josipom Seisselom 1931. godine.
Hrvatski kulturni dom. Najznačajniji projekt. Dobio je prvu nagradu na natječaju 1934. godine
Kavana "Kontinental". Natječajni rad za dogradnju kavane. Projektirano 1929. godine.
1932. Hrvatski kulturni dom ("Kulturni centar u Sušaku)
Bibliografija o autoru
BUNIĆ, B., Tridesetpeta obljetnica smrti Josipa Pičmana, Čovjek i prostor, 1971, br. 3
JUŠIĆ, P., Dva portreta: (Pičman i Kovačević), Čovjek i prostor 1957, br. 58
KOLACIO, Zdenko, Arhitekt Josip Pičman: in memoriam, Novi list. - Sušak, 06.02.1937.
KUDIŠ, Nina, O mogućnoj fizionomiji centra Rijeke: uz prijedlog uređenja i prostorni plan riječkoga starog grada iz 1967, Čovjek i prostor, 35/1988, br. 422,(5)
MATEJČIĆ, Radmila, Kako čitati grad, Rijeka jučer, danas, Rijeka, 1990.
MEŠTROVIĆ, M., Josip Pičman, Od pojedinačnog općem, Zagreb, 1967.
MUTNJAKOVIĆ, A., Arhitekt Josip Pičman, Život umjetnosti, 1971, br 14.
PREMERL, T., Hrvatska moderna arhitektura između dva rata, Arhitektura, 1976, 156-157.
PREMERL, T., Hrvatska moderna arhitektura između dva rata, Zagreb, 1990.
PREMERL, T., Josip Pičman, ličnost i djelo, Čovjek i prostor, 1981, br 4-5.
PREMERL, T., Pobjeda moderne, 1976., 156-157.
SEISSEL, J., Josip Pičman: (1904-1936), Forum, 1976, br. 1-2.
ŠEGVIĆ, N., Smrt arhitekta Josipa Pičmana, Čovjek i prostor, 1971, br. l4
-
PILEPIĆ, ALEKSANDAR
1938. Boksovi za autobus i automobile u dvorištu M.E.Allazette za
"Automontažu" d.d., Franje Račkoga 42, 44 P
PILEPIĆ, BOŽO
1934. Autogaraža za "Primorsku autogaražu J. Hodl", Ružićeva ulica 5 P+Pk
nacrt potkrovlja
1935. Izlog trgovine za Petrak i sinovi, Franje Račkoga 1 P
1936. Kuća Adama Bukvića, Franje Račkoga 40 P+?
adaptacija stanova za kavansku radnju u prizemlju Nikole Diklića
PILEPICH, GIOVANNI
1883. Palazzina Turrini, Vodovodna 19 P+1
1924. Kuća ("Unione" Societa anonima fiumana per construzioni),
Žrtava Fašizma 4 P+1
PILLEPICH, SANTO
1881. ex ljevaonica i kovnica Mateo Skull, Vodovodna (paviljon B)
magazin
1884. Kuća Bacarchich, J. Kraša 5 ?
pekara
1893. Kuća Cretich, Tkalačka 3 ?
pekara
1896. Kuća Sillich, J. Trdine 8 P+2+Pk
rekonstrukcija
- ex mlinovi Bruni, Lenaz, Vodovodna 39 P+1
rekonstrukcija za stanovanje
1897. ex - Kuća Retti, P. Hektorovića P+2+Pk
nadogradnja
1900. ex ljevaonica i kovnica Mateo Skull, Vodovodna (paviljon B)
proširenje pogona
1904. Kuća Cretich, Š. Ljubića 12
zatvaranje dvorišta
1923. ex - Kuća Segnan, Koblerov trg P+3
izlog u prizemlju
1924. ex - Kuća Radetich, Pod Kaštelom P+1+Pk
skica fasade
PLAČEK (PLACZEK)
1887. Kuća Paoline Naberschnig r. Ricatti,
I. Marinkovića 5 (travanj)
- Kuća Paoline Naberschnig r. Ricatti,
I. Marinkovića 5 (studeni)
1890. Kuća, Školjić 2 P
POSO, GIUSEPPE
Rodio se 3. studenoga 1900. u Puli. U Padovi je 1925. godine položio državni ispit i stekao zvanje doktora građevinarstva.
Dvadesetih godina živi u Rijeci i radi kao Šef tehničkog ureda u Hazienda dei Magazzini Generali di Fiume.
Radovi u Rijeci
Stambene zgrade u Osječkoj 42 i 44, Marčeljevoj dragi 1 i ostale.
Izvori
OSOBNI kartoni bivše općine Rijeka i matične knjige rođenih koje su pohranjene u Povijesnom arhivu Rijeka (podaci o mjestu i datumu rođenja).
REGISTRI sindikata arhitekata, inženjera i ovlaštenih geometara Italije. Povijesni arhiv Rijeka.
PREDONZANI, NICOLA
Umro u Rijeci 10. 05. 1906.
1887. Kuća Miazzi, P. Hektorovića P+3
- nadogradnja
1888. Kuća Schittar, M. Marulića P+3+Pk
- adaptacija fasade
1888. Kuća Blasich-Millosevich, Slogin Kula 10 P+2+Pk
- rekonstrukcija
1888. "Teatro Ricotti (Fenice)" (jednostavna drvena konstrukcija)
- platnene nadstrešnica, zidana pozornica i dvorišni dio (JU 51 17/1888; JU 2 ?/1888=337UE)
1888. Kuća Corado & Faustina Lagrasta, Vodovodna 1 P+3+M
- redizajn (mansarda)
1888. Kuća Santa Pillepicha, Pomerio 14
1889. ex - Kuća Cernjar, Đ. Šporera P+3
- adaptacija fasade
1889. Kuća Uroda, P. Hektorovića P+1
- adaptacija
1889. Kuća Bartoli, Š. Ljubića 4 P+4+Pk
1891. ex - Kuća de Carro, Kirin Kula P
- magazin u prizemlju
-
PREMUDA, EGONE
Sin Giuseppea, rodio se 26. 05. 1890. u Rijeci.
Radi u Rijeci kao ovlašteni geometar.
Državni ispit položio je u Beču 1912. godina, a ovlaštenje je dobio u Trstu 1924. godine.
Radovi u Rijeci
Niz stambenih zgrada u zoni Plase
Izvori
OSOBNI kartoni bivše općine Rijeka i matične knjige rođenih koje su pohranjene u Povijesnom arhivu Rijeka (podaci o mjestu i datumu rođenja)
REGISTRI sindikata arhitekata, inženjera i ovlaštenih geometara Italije. Povijesni arhiv Rijeka.
PRIKRIL, ZLATKO
U međuratnom razdoblju radi na Sušaku kao šef građevinskog ureda i projektant.
Radovi u Rijeci
Gradsko kupalište na Sušaku (Brajdica). Projekt obnove i modernizacije, 1925. godine.
Park na Trsatu. Uređenje izvodi 1928. godine.
Autor i suradnik na projektima brojnih javnih građevina na Sušaku između dva svjetska rata.
Bibliografija
MATEJČIĆ, Radmila, Kako čitati grad, Rijeka jučer, danas, Rijeka, 1990.
RIJEKA, zbornik, Zagreb, 1953., str. 189.
PUHALI, RAUL
Rodio se u Puli 6. svibnja 1904. godine.
Studij je završio u Milanu 1930. Iste godine je u Milanu položio i državni ispit i stekao zvanje dokora arhitekture.
Poslije studija živi u Rijeci i radi u tvrtki Inžinjera Angyala. Nakon drugog svjetskog rata odlazi u Italiju gdje kao graditelj radi u Trstu i ostalim gradovima Italije. Projektira neboder u Riminiju.
Umro je 1980. godine.
Radovi u Rijeci
Mali neboder
Stambena zgrada u Fiorello la Guardia 14.
Projekti za zgrade “Lega Navale Italiana” i hidrodroma - neizvedeno.
1933. Kuća s garažama Klaonice, Vodovodna 20 P+1
1933. Kuća u ulici Đ. Đakovića (Ciottina)
1935. "Mali Neboder"
Bibliografija
ANTONIAZZO-Bocchina, Anita, Arte e artisti figurativi a Fiume dal 1900 al 1945. P.o. časopisa "Fiume", 1981, No.I
DUBROVIĆ, Ervin, Dva nebodera - nacionalno i internacionalno u arhitekturi tridesetih godina u Rijeci i Sušaku viđeno u širem kontekstu, Peristil, zbornik radova za povijest umjetnosti, 32/1988/89, br. 31-32.
Izvori
OSOBNI kartoni bivše općine Rijeka i matične knjige rođenih koje su pohranjene u Povijesnom arhivu Rijeka (podaci o mjestu i datumu rođenja).
REGISTRI sindikata arhitekata, inženjera i ovlaštenih geometara Italije. Povijesni arhiv Rijeka.
-
RANDICH, GIOVANNI
Villa "Bettina" (ex hotel Bristol), Maršala Tita 61 - Opatija
1882. Kuća, Fiumara 15 P+3+Pk
- rekonstrukcija
1883. Kuća Turrini, Vodovodna 19
1883. Adaptacija tavana za stanovanje Giuseppe Rubelli, Titov trg 10 P+?
1884. "Casa Com. di Risparmio", Vodovodna 27/1
- adaptacija i nadogradnja
1885. ex - Kuća Restich-Rusich, Đ. Šporera P+3
- rekonstrukcija
1885. Kuća, Đ. Šporera P+3
1885. 3. kat stambene kuće, Đ. Šporera P+3
1885. Kuća, Korzo 32 P+3
1885. Adaptacija kata jednog dijela ex tvornice kože u stanovanje (Fabbrica di pellami di Fi. Palese), Školjić P+1
1886. Kuća, J. Trdine 21 P+2
- rekonstrukcija
1886. Kuća Lenaz, I. Grohovca 10,11 P+3+Pk
1886. Kuća Vicich, I. Grohovca 3 P+3+Pk
1887. "Kuća Ürmeny" ili "Zeli-amt", Trg Bana Jelačića 3 P+3
1887. Magazini uz kuću Grini i rekonstrukcija fasade
1888. Kuća, J. Trdine 21 P+2
- rekonstrukcija fasade
- nadogradnja P+3
1888. ex - tvornica kože Giorgio Ružić, Vodovodna (paviljon A)
- magazin
1888. Baraka Antonia Botte, I. Grohovca 2 (u dvorištu) P
1889. Dogradnja kuće Vicich, I. Grohovca 3 P+4+Pk
1889. Izvedba terase (Asilo Infantile), I. Grohovca 1 P
1892. Preinaka prozora u prizemlju, Titov trg 8 P+?
1892-99. Sušak, radionica željeznine Leopold Redlich gradnja (JU 49, 4. Javni i indu¬strij¬ski objekti - 8. Industrijski i lučki objekti 1867 1936., kut. 51, 3 nacrta)
1894. Kuća Općinske štedionice, Vodovodna 27 P+2
- adaptacija i nadogradnja
1894. Sušak, daščara na Brajdici Albano Wurzer, gradnja (JU 49, 4. Javni i indu¬strij¬ski objekti - 8. Industrijski i lučki objekti 1867 1936., kut. 52, 1 nacrt)
1895. Kuća Riccoti (ex Vijećnica), A. Medulića 1 ?
- adaptacija prizemlja
1896. Kuća Iurman, Sokol Kula 3 i Korzo 2 P+3+Pk
- probijanje otvora
1896. Sušak, baraka tvornice Holzmanufactur Vrbovsko na Delti (JU 49, 4. Javni i indu¬strij¬ski objekti - 8. Industrijski i lučki objekti 1867 1936., kut. 51, 1 nacrt)
1897. Kuća Narroba, Konzula Istranina ?
- rekonstrukcija
1899. Kuća Janovich, P.R.Vitezovića 1 i Užarska 2 ?
- konstrukcija balkona
1899. Konstrukcija krova stolarije A. Roitza, I. Grohovca - Ž. Fašizma (u dvorištu) P
1900. Nadstrešnica u dvorištu tvornice leda M. Gorupa, Vodovodna 8, 9 P
1901. Kuća br. 601 (br. 10 ili 12) Via del Governo (via Carducci), (tada vlasništvo Cassa di Risparmio) (JU 51 27/1901, kut. 142)
1903. Magazin za građevinski materijal G. Randicha, Titov trg 8 P
RANDICH, LODOVICO
“Nato a Fiume nel 1884. Si laureo’ a Graz nel 1908. Gia’ Ingegnere presso la Ditta G. A. Ways & C. di Vienna e della Ditta in Cementi Armati Pothel & Braucswetter di Vienna. Attualmente e’ Ingegnere di 1a classe del Comune di Fiume.
Fra le sue opere maggiori si notano: costruzione delle opere in cemento armato del palazzo della Staberg, Vienna; della prima grande rimessa per autoveicoli a Vienna; di silos, unker nelle Ferriere di Resiczak; del muraglione di sponda dei fiumi Berzava e Recicza; ponte ad arco al confine della Svizzera; diverse grandi costruzzioni di edifici privati a Vienna e a Fiume la Torre di Esercizi.”
(D’Agostino E., Professionisti ed Artisti della Venezia Giulia : profili.”, Editoriale F.I.T., Torino 1935.)
RANDIĆ, SAŠA
Rođen u Rijeci 1964. Diplomirao 1990. na AF u Zagrebu. Postdiplomski studij na Berlage In-sti¬tute u Amsterdamu završava 1992. S Idisom Turatom otvara 1993. u Rijeci arhitektonski biro.
Radovi
1987. Nagrada na Salonu mladih u Zagrebu.
1989. Nagrada na natječaju Royal Institute of British Architecture International Student Com-pe¬tition u Londonu.
1991. Nagrada na natječaju Europan 2 u Francuskoj.
RAUSCHER, VILIM
1906. ex - Osnovna škola (danas Građevinska škola)
RIBOLI, DOTT. FERRUCCIO
“Nato a Spalato nel 1907. Laureato in Ingegneria Civile a Bologna nel 1931.
Gia’ Membro del Direttorio del G.U.F. della Dalmazia. Attualmente e’ Ingegnere presso il Genio Civile di Fiume. Fu Direttore dei lavori marittimi in concessione nel Porto di Fiume (scalo legnami, diga “Cagni”, riva Abruzzi). Progettante e Direttore dei lavori di varie opere minori nei porti della Provincia del Carnaro. Ebbe vari incarichi per operazioni di credito bancario in Jugoslavia.”
(D’Agostino E., Professionisti ed Artisti della Venezia Giulia : profili.”, Editoriale F.I.T., Torino 1935.)
-
ROSSI, IGNAZIO
1845. Niše u dorskom stilu
? "Uzdužni i poprečni profil pilona...", (JU 49, Obale mora, gradnja 1 nacrt, kut. 12)
1859. Grobnik, župni stan, adaptacija razni spisi i 3 nacrta (JU 49, 4. Javni i industrijski objekti - 2. Crkve i župni stanovi, kut. 37)
1897. Sušak, strojarnica, reflektorij i skladište otpada Smith & Meynier, gradnja, (JU 49, kut. 52, 1 nacrt)
- koautori: V. Celligoi i Hešky.
RUBINICH, ANDREA
1878. Zgrada bivše Škole, danas srušena
- neogotička kula na mjestu nekadašnje gradske lože; (nadograđen kat 1906.g.)
1881. vila "Istria", Maršala Tita 13 - Opatija
kraj 19.st. "Blau Klustein", Maršala Tita 17 - Opatija
1895. "Rosenvilla", Maršala Tita 110 - Opatija
- s Carlom Seidlom
1895. "Charlota", Maršala Tita 94 - Opatija
1895. "Antoinetta", Žrtava Fašizma 1
1896. "Elsa", Maršala Tita 44 - Opatija
1896. "Pepica", Žrtava Fašizma 9
- proširio 1909.g. - Cusaicl
1897. hotel "Primorka" (ex pansion "Carmen"), Maršala Tita 88
1899-1900. villa "Atlanta", Maršala Tita 21 - Opatija
- s Emiliom Ambrosiniem
RUBINICH, GIOVANNI SEN.
Sin Andree, rodio se u Lovranu 11. prosinca 1876., a ubijen u vlastitoj kući 22. 4. 1945. godine. Diplomirao na budimpeštanskoj Politehnici 1900. Aktivan i u riječkim političkim previranjima 1919-1924. Živio je u Rijeci gdje je imao vlastito građevinsko poduzeće.
Radovi u Rijeci
Kuća Braun-Büro. Današnja Verdijeva 19. Izvodi radove 1906. godine.
Cesta i podzid od raskrižja kod katedrale Sv. Vida do Stara. Izvodi radove po projektu arhitekta. G. Grassia 1907. godine.
Zgrada današnjeg Pedagoškog fakulteta. Izvodi gradnju u periodu od 1933. do 1934. godine
1902. "OŠ za djevojčice", Dolac 3 P+3
- dogradnja istočnog krila
1903. Villa Attilija Prodama u via Gelsi (JU 51 94/1903 od 14. 10. 1903., kut. 146)
1904. Tvornica parketa Battestini & Milch, Vodovodna (paviljon C)
- novi pogon
1904. Zgrada veslačkog kluba 'Canottieri fiumani' (JU 51 20/1904 od 02. 03. 1904., kut. 147)
1904. Zgrada veslačkog kluba 'Liburnia' (JU 51 22/1904 od 20. 03. 1904., kut. 147)
? - drveni paviljoni veslačkog kluba "Liburnia" na zaštitnom gatu
1904. Kuća Giacoma Pillepicha, I. Marinkovića 9 P+2
1905. Kuća Ignazia Steinmanna na uglu via del Canale i Piazza Urmeny (JU 51 42/1905, kut. 149)
- adaptacija II. i dogradnja III. i IV kata.
1905. Kuća Alessandra Kovacsa (ex Krumenacker) na Belvederu (JU 51 52/1905, kut. 149)
- Adaptacija
1905. Kuća Antonia Superine u via Calvario na kč. 132 131 (JU 51 65/1905 od 12. 07. 1905., kut. 149)
1905. Villa Antonia Alazette u via Calvario (JU 51 69/1905 od 05. 05. 1905., kut. 149)
1905. Kuća Bernarda Brauna i Daniele Biro' u via Stefano 1 (JU 51 9/1905, kut. 150)
- rušenje i obnova III. kata i generalna rekonstrukcija
1906. Kuća Braun-Buro, Sarajevska 19 P+3
- adaptacija i oblikovna transformacija (u palaču)
1906. Terasa, Uspon Bounarroti 10
1907. Kuća 'Zadružnog društva' (JU 51 17/1907 od 10. 1. 1907., kut. 151)
1907. Villa Ignazia Meichsnera i Catterine Rosenthal (JU 51 2/1907 od 05. 02. 1907., kut. 151)
1908. U sudskom spisu PR-3 1789/1915 Giovanni Rubinich cro Hungaria SA per la fabbrica e raffineria di olii vegetali nalazi se 5 nacrta iz 1908. godine.
1909. Kuća Matejčić (JU 51 81/1909 od 28. 1. 1909., kut. 153)
1909. Kuća Giacoma Pillepicha, I. Marinkovića 9 P+3
- dogradnja III kata
1910. Zgrada veslačkog kluba 'Quarnero' (JU 51 127/1910 od 25. 08. 1910., kut. 157)
1910. Zgrada veslačkog kluba 'Liburnia' (JU 51 128/1910 od 25. 08. 1910., kut. 157)
1911. Zgrada Kr. ug. željeznica (JU 51 5/1911 od 05. 04. 1911., kut. 158)
1911. Nadstrešnica na molu Rodolfo (JU 51 40/1911 od 27. 04. 1911., kut. 158)
1911. Kuća Giacomine Sepich na Belvederu (JU 51 97/1911, kut. 159)
1911. "Kuća Sirius", I. Dežmana 3
1912. Kuća Giuseppea Schnorra na Belvederu (JU 51 89/1912 od 22. 05. 1912., kut. 161)
1912. Dvije zgrade 'Riječkog radničkog društva' blizu kasarne (JU 51 211/1912 od 21. 10. 1912., kut. 163)
1912. Balkon na III. katu vile Vittoria Meichsnera u via Buonarroti (JU 51 12/191?, kut. 168)
1922. Teatro Fenice - dogradnja (JU 51 ?/1922; JU 2 318/1922=61UE, kut. 56)
1923. Teatro Fenice (Impresa del Teatro Fenice Lovrich Strehler) - adaptacija prilaza galeriji (JU 51 ?/1923; JU 2 22522/1923=2638UE, kut. 56)
1927. Kuće Celligoi Venceslao (Eredi e sucessori), case No. 6 e No. 8 di via Firenze
Costruzione di una abitazione per il portinaio nel cortile (JU 51 44/1927; 2087/14550)
1934. izvođač zgrade Pedagoškog fakulteta
1940. Kuća uglovnica (3. kuće) - vjerojatno neizvedeno
Ž. Fašizma 29, 31 - Pomerio 5, 7
Bibliografija
MAGAŠ, Olga, Zona Kazalište-obala: prilog verifikaciji urbanog identiteta Rijeke, Umjetnost na istočnoj obali Jadrana u kontekstu europske tradicije: zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog u Opatiji, Rijeka, 1993.
MATEJČIĆ, Radmila, Kako čitati grad, Rijeka jučer, danas, Rijeka, 1990.
Izvori
OSOBNI kartoni bivše općine Rijeka i matične knjige rođenih koje su pohranjene u Povijesnom arhivu Rijeka (podaci o mjestu i datumu rođenja).
REGISTRI sindikata arhitekata, inženjera i ovlaštenih geometara Italije. Povijesni arhiv Rijeka.
RUBINI, GIOVANNI JUN.
Rodio se 12. lipnja 1904. u Rijeci.
Studij je završio u Rimu 1929. godine gdje je iste godine položio državni ispit i stekao zvanje doktora arhitekture.
Nakon studija vraća se u Rijeku i radi u tvrtki E. Stipanovicha.
Radovi u Rijeci
Stambene zgrade
Izvori
OSOBNI kartoni bivše općine Rijeka i matične knjige rođenih koje su pohranjene u Povijesnom arhivu Rijeka (podaci o mjestu i datumu rođenja).
REGISTRI sindikata arhitekata, inženjera i ovlaštenih geometara Italije. Povijesni arhiv Rijeka.
-
SAFTICH, ODINO
Radio između dva rata u Rijeci. Studirao na talijanskom sveučilištu. Poslije rata je optirao u Italiju i radio u Trstu.
Bibliografija
ANTONIAZZO-Bocchina, Anita, Arte e artisti figurativi a Fiume dal 1900 al 1945. P.o. časopisa "Fiume", 1981, No.I
SAMNI, PERCZ (?)
? -ex - Zgrada Pomorske akademije - danas gornji Pedagoški fakultet
SEIDL, CARL
1895. "Rosenvilla", Maršala Tita 110 - Lovran
- s A. Rubinichem
1904-1906. Villa "Magnolija" (ex "San Nicolo"), V. Cara Emina 3 - Lovran
1905. Villa "Frappart" (ex "San Michele"), V. Cara Emina 5 - Lovran
1909. "Blau Klustein", Maršala Tita 17 - Opatija
- s A. Rubinichem
SILA, ZDENKO
1939-41. Privatni vrtovi i interieri u Sušaku; izvedni od 1939. - 1941.
1939. Hotel "Špik" u Gozd Martuljku; izveden 1939.
1940. Planinarski dom na Goltima kod Celja; izveden 1940.
1940. Uređenje parka "Beli dvor" na Bledu; izvedeno 1940.
1941. Vila Spinčić u Sušaku; izvedena 1941.
1948-51. Planinarski dom na Platku kod Rijeke; izveden od 1948. - 1951.
1948. Natječaj za zgradu Ministarstva narodne odbrane u Beogradu; prva nagrada; 1948.
1949. Pošumljavanje i uređenje nasada duž autoputa Beograd-Zagreb; projekt 1949.
1950. Hotel na obali u centru Rijeke; neizveden glavni projekt; 1950.
1951-54. Novoosnovani parkovi u Puli (Most, Uljanik, Karolina, Monte Zara i dr.); izvedeni od 1951. - 1954.
1951-55. Novoosnovani parkovi u Rijeci (Školjić, Vulkan, Riva, Kozala, Zamet); izvedeni od 1951. - 1955.
1951. Zgrada Oblasnog narodnog odbora na Delti; idejni projekt; 1951.
1952-66. Urbanistički planovi za turistička mjesta Poreč, Rovinj, Rabac, Crikvenicu, Rab, Umag, Opatiju, Mali Lošinj, Pag, Biograd na moru, Malinsku, Cres, Bašku, Krk, Omišalj, Jadranovo, Novi Vinodolski, Senj, Labin i druga manja mjesta riječko-istarske regije; izrađeni u Urbanističkom institutu od 1952-1966.
1953-65. Nove ljekarne u Rijeci ("Jadran", "Brajda", "Krnjevo"), u Puli, Bakru, Bujama, Pazinu, Rovinju i Rabu; izvedene od 1953. - 1965.
1953. Spomenik sa grobom Vladimira Gortana u Bermu u Istri; izveden 1953.
1954. Natječaj za spomen-park žrtvama fašizma u Kragujevcu; druga nagrada; 1954.
1954. Spomen-kosturnica na Trsatu u Rijeci; izvedena 1954.
1955-57. Regionalni prostorni plan Kvarnerskog regiona; 1955. - 1957.
1955. Natječaj za regulaciju novog centra u Zagrebu sa vijećnicom; prva nagrada; 1955.
1955. Spomenik oslobođenja Rijeke na Delti; izveden 1955.
1956. Spomen-kosturnica u Crikvenici; izvedena 1956.
1957. Natječaj za spomenik u Jajincima; prva nagrada; 1957.
1958-67. Spomenici NOB-e u Mrkoplju, Ravnoj Gori, Rabu, Orehovici kod Rijeke; izvedeni od 1958. - 1967.
1958. Natječaj za stambeno naselje "Turnić" u Rijeci; prva nagrada; 1958.
1958. Novi parkovi na obali Zadra; izvedeni 1958.
1959. Stambene zgrade Rafinerije i Tvornice papira na Sušaku; izvedene 1959.
1959. Uredska zgrada "Konstruktor" u Rijeci; izvedena 1959.
1961-65. Generalni urbanistički plan grada Rijeke; od 1961. - 1965.
1961-66. Dom kulture u Čavlima kod Rijeke; izveden od 1961. - 1966.
1962-64. Obnova i uređenje baroknog franjevačkog samostana na Trsatu; izvedeno od 1962. - 1964.
1962. Natječaj za hotel JNA u Crikvenici; druga nagrada; 1962.
1962. Natječaj za restoran-vidikovac na Kuku kod Opatije; prva nagrada; 1962.
1962. Uređenje poteza Jadranske magistrale na potezu Senj-Karlobag; projekt 1962.
1963-64. Ribarski restorani "Mornar" i "Feral" u Rijeci; izvedeni od 1963. - 1964.
1963-67. Idejni projekti za turistička naselja u Mošćeničkoj Dragi, Medveji, Novalji, Crikvenici, Rabcu, Poreču, Rabu, Lošinju, Cresu, Krku i Fužinama; od 1963. - 1967.
1963-67. Novi hoteli za Monte Molini u Rovinju; izvedeni od 1963. - 1967.
1963. Natječaj za hotel u Lovranu; druga nagrada; 1963.
1963. Vila Rafinerije nafte u Pećinama; izvedena 1963.
1964. Rekreacioni centar Preluk kod Rijeke; projekt 1964.; izveden kamp
1964. Uređenje bara u lapidariju palače "Nimira" u Rabu; izvedeno 1964.
1965. Interier hola hotela "Adriatik" u Opatiji; izveden 1965.
1965. Spomen kosturnica u Senju; izvedena 1965.
1965. Spomenik kod Višnjana u Istri; izveden 1965.
1965. Turističko naselje u Valdarki kod Malog Lošinja; izvedeno 1965.
1965. Vila Kiraly u Jadranovu; izvedena 1965.
1966. Interier "Senjska konoba" u Senju; izveden 1966.
1966. Odluka koja zamjenjuje urbanistički plan Općine Rovinj; 1966.
1966. Urbanistički plan Malinske; 1966.
1967-68. Turistički hotelski kompleks "Kuvi" kod Rovinja; urbanističko rješenje i projekt za dva hotela; 1967. do 1968.
1967-69. Uređenje okoliša i nasada hotela "Marina" u Mošćeničkoj Dragi, "Ad tures" u Crikvenici, "Uvala Scott" u Kraljevici, "Girandela" u Rabcu; izvedeno 1967. - 1969.
1967. Detaljni urbanistički planovi stambenih područja ul. Carducci, Benussi i Vrti u Rovinju; 1967.
1967. Idejni i glavni projekt hotela u Novalji; 1967.
1968. Karavan naselje u Kukljici na otoku Pašmanu; urbanističko rješenje; 1968.
1968. Spomen park palim borcima NOB-e u Novalji; izveden 1968.
1968. Spomenik "Memorijal dvadesetšestorici smrznutih partizana na Matić poljani" kod Mrkoplja; nagrada grada Rijeke; izvedno 1968.
1969. Dva hotela u Sunčanoj uvali u Malom Lošinju, izvedeno 1969.
1969. Idejno rješenje marine i rekonstrukcije predjela oko tvornice duhana u Rovinju; 1969.
1969. Natječaj za turistički kompleks "Maslinica" u Rabcu; druga nagrada; 1969.
1969. Turističko naselje Lanterna kod Poreča; urbanističko rješenje i objekti centra; izvedeno 1969.
1969. Urbanistički plan za hotelski kompleks i kamp Cisterna kod Bala; 1969.
1969. Urbanističko rješenje turističkog naselja "Polari" i kampa u Rovinju; 1969.
1970. Turistički kompleks Selce-Jasenova-Zagori u Crikvenici; detaljni plan 1970.
1971. Program Generalnog urbanističkog plana Rovinja; 1971.
1972. Detaljni urbanistički plan Malog Lošinja; 1972.
1972. Razvojni plan otoka Krka; 1972.
1973-74. Urbanistički planovi za mjesta Lopar na Rabu, Rab, Novalju, Tribalj, Punat i Podpićan, 1973. - 1974.
1973. Urbanistički plan Labin-Rabac; 1973.
1973. Natječaj za spomenik Augustu Cesarcu u Zagrebu; 1973.
1974. Razvojni prostorni plan otika Paga; 1974.
1974. Urbanistički plan Crikvenice; 1974.
1974. Urbanistički plan turističkog područja Čunski - Kurila na Lošinju; 1974.
1975. Spomen fontana na Pagu; 1975.
1975. Urbanistički plan grada Krka; 1975.
1975. Spomen park sa spomenikom 27 streljanih u Malom Lošinju; 1975.
1976-84. Urbanističko rješenje i arhitektonska koncepcija turističkog kompleksa Zaton kod Zadra; 1976. - 1984.
1976. Generalni urbanistički plan grada Krka; 1976.
1976. Prostorni razvojni plan općine Krk; 1976.
1976. Spomen fontana na Krku
1976. Spomen fontana u gradu Pagu; 1976.
1976. Spomen fontana u Krku; 1976.
1976. Urbanistički plan i arhitektonski projekti hotelskog kompleksa "Sunčana uvala" na otoku Lošinju; 1976.
1976. Urbanistički plan Omišlja sa industrijskom zonom i terminalom jugoslavenskog naftovoda i DINA petrokemije u sjevernom djelu otoka Krka; 1976.
1976. Urbanističko rješenje turističke zone Straško u Novalji na otoku Pagu; 1976.
1976. Urbanističko rješenje turističkog naselja u Zatonu kod Zadra; 1976.
1977. Prostorni razvojni plan općine Krk; 1977.
1977. Spomenik palim borcima u Kringi u Istri; 1977.
1979. Prostorni plan prirodnog i sportsko-rekreativnog područja Omladinskog jezera u Lokvama u Gorskom kotaru; 1979.
1979. Spomen dom "Praprot" sa tri spomen obilježja kod Crnog Luga u Gorskom kotaru; 1979.
1979. Spomen palim borcima u Loparu na otoku Rabu; 1979.
1980-83. Hortikulturni planovi za nova stambena i turistička naselja na otoku Krku; 1980. - 1983.
1980. Spomenik jevrejskim žrtvama fašizma na groblju Kozala u Rijeci; 1980.
1980. Studija zaštite prirode, spomenika kulture i plan prostornog uređenja sjevernog djela otoka Krka; 1980.
1980. Urbanistički projekt za novo centralno gradsko groblje na Drenovi u Rijeci; 1980., izvedeno 1988.
1981. Partizansko groblje u Bribiru kod Novog Vinodolskog; 1981.
1982. Dopuna spomenika palim borcima u Parku heroja u Delnicama; 1982.
1982. Uređenje okoliša Narodnog kazališta "Ivan pl. Zajc" u Rijeci; 1982.
1983. Prostorni razvojni plan Nacionalnog parka Risnjak; 1983.
1983. Spomen obilježja partizanskih akcija u Gorskom kotaru; Benkovac 1983.
1984. Spomen obilježja partizanskih akcija Matija Draga kod Ledenica 1984.
1986. Spomen obilježja partizanskih akcija Sungerska Draga kod Mrkoplja 1986.
1987. Spomen obilježja partizanskih akcija u Grbajelu na Kupi; 1987.
1988. Anketni natječaj za idejno uređenje centralne pješačke zone grada Rijeke; prva nagrada; 1988.
1988. Spomen park sa spomenikom palim borcima i narodnim herojima Buzeštine u Buzetu u Istri; 1988.
-
SINSSIG, VJ.
1902. Draga, Ursa Smokvina, adaptacija Donja Draga kbr. 127, (JU 49, 5. Individualni stambeni objekti, kut. 53, 1 nacrt)
SIROLA, S.
1894. Sušak, suša i zid tvornica kože Baccarcich i Simonić (JU 49, 4. Javni i indu¬strij¬ski objekti - 8. Industrijski i lučki objekti 1867 1936., kut. 52, 1 nacrt)
SLAVICH, AMADEO
1909. "Židovska kuća" (2.varijante), J. Trdine 19 P+4+Pk
1938. Garaža dr. Ruggera Grossicha, Pomerio 2 P
- dogradnja
SLOCOVICH, BRUNO
Diplomirao na Politehnici u Budimpešti. Radio u suradnji s Pietrom Barbichem.
1909. Kuća braće Mareschi, Vodovodna 25 P+1
- adaptacija prizemlja
1912. Kuća braće Mareschi, Vodovodna 25 P+2
- nadogradnja i redizajn pročelja
1914. Palača Ugarske banke, Korzo 16 P+4
- adaptacija za Općinu - arh. Tišina, 1935.g.
1937. Kuća braće Mareschi, Vodovodna 25 P+3
- nadogradnja i adaptacija
Dodatak 01.02.2014.
Accanto ai noti nomi di architetti quali Emilio Ambrosini, Giacomo Zammattio, Giovanni Rubinich e altri che con le loro costruzioni hanno abbellito la città di Fiume, c’è ne uno che può essere messo a fianco di questi illustri progettisti ma che a causa delle poche informazioni pervenuteci su di lui è rimasto relegato nell’oblio. È il caso dell’architetto Bruno Slocovich (Fiume 1883 – Firenze 1974), che pur operando a Fiume ha lasciato una maggiore produzione sul suolo italiano. Il suo nome è emerso in occasione della recente esposizione al Museo civico di Fiume dedicata alla produzione architettonica del fiumano Giovanni Rubinich, in occasione dell’incontro tra la dirigenza del Museo fiumano e quelle della Soprintendenza ai beni storico-artistici del Friuli Venezia Giulia, rappresentata dal responsabile Luca Caburlotto, istituzione triestina che cura proprio l’archivio di Bruno Slocovich donato dagli eredi. Abbiamo colto l’occasione di parlarne con Luca Caburlotto, della sua produzione e della linea architettonica che esiste tra Fiume e Trieste.
Come nasce quest’archivio su Bruno Slocovich?
“Il fondo nasce dalla volontà da parte della famiglia Slocovich di conservare e valorizzare le carte dell’archivio familiare. Il fondo è stato sottoposto a una prima attività di sistemazione, organizzazione dei materiali grafici e documentari e inventariazione da parte degli architetti Giovanna Slocovich, figlia di Bruno, e Nicoletta Brunori, sua nipote, che nella tesi di dottorato discussa all’Università degli studi di Firenze nel 2004 ha eseguito un dettagliato resoconto dei progetti architettonici con una catalogazione informatizzata di gran parte dei materiali.
Nella primavera del 2011, gli eredi Slocovich prendono contatto con la Soprintendenza per i beni storici, artistici ed etnoantropologici di Trieste e il fondo viene presentato al convegno ‘Hadriatica’, organizzato a Fiume dalla Soprintendenza stessa in collaborazione con l’Università degli Studi di Fiume, nel settembre dello stesso anno, dalla nipote di Slocovich che presenta la propria tesi di dottorato intitolata ‘I disegni di Bruno Slocovich. Analisi conoscitiva per l’archivio di un ingegnere e architetto del XX secolo’. L’archivio è stato consegnato a Trieste il 31 gennaio 2013 per volontà degli eredi, i figli Giovanna e Pietro Slocovich, e lasciato in deposito presso la Soprintendenza del FVG in palazzo Economo, nell’ottica di un intervento di conoscenza e conservazione dei materiali archivistici. Il tutto sulla scia di una tradizione che ha visto arricchirsi le collezioni di molte Soprintendenze non solo di opere d’arte, ma anche di importanti fondi di disegni architettonici. A Trieste, ad esempio, è stato il caso del fondo di disegni architettonici di Pietro Nobile”.
Quali notizie possediamo della vita di Slocovich a Fiume?
“È lo stesso Bruno Slocovich a darci indicazioni precise nelle proprie note biografiche sui legami con la città: scrive di essere ‘nato a Fiume il 20 febbraio 1883 in via del Molo n. 3, in una casa che dava direttamente sul mare’. Il padre, Giovanni Battista, la cui famiglia era originaria da Pisino d’Istria, era professore di matematica e fisica all’Università di Vienna, mentre la madre, Carolina Impastari Adrario, era figlia di un notaio di Veglia, città in cui il giovane Bruno trascorre molte delle sue estati. Il mare e il porto di Fiume sono tra le prime memorie dell’architetto, che annota nel suo diario: ‘Ricordo quante volte da ragazzo mi arrampicavo per le sartie dei brick e delle navi allineate lungo le banchine di Fiume in file serrate’.
Terminati gli studi liceali a Fiume, s’iscrive prima al Politecnico di Budapest e poi al Politecnico di Berlino, dove consegue la laurea d’ingegnere architetto (1906). Inizia il tirocinio a Fiume, città nella quale esercita il mestiere di progettista, architetto e costruttore fino alla fine del 1919. Si dedica anche a sperimentazioni e costruzioni in cemento armato, a studi geologici e minerari. Rimane nella città quarnerina fino al 1922 (frequenta anche Gabriele d’Annunzio); si reca spesso a Trieste, dove inizia l’attività d’ingegnere”.
Che cosa sappiamo invece del suo periodo triestino?
“Rimane a Trieste per due anni, dal 1922 al 1924, dove all’attività di costruttore affianca quella dello studio della valorizzazione mineraria della Venezia Giulia, soprattutto per risorse quali il carbone e la bauxite. A Trieste, nel 1921, affronta un esame grazie al quale diventa costruttore edile autorizzato a costruire in territorio italiano. Durante il suo primo soggiorno a Trieste l’architetto lavora al progetto di ristrutturazione per l’Oratorio dei Missionari figli del Cuore immacolato di Maria, voluto dai padri clarettiani. Nel 1924 viene adattata a chiesa e nuova sede della comunità la villetta di uno spagnolo di nome Kugy in via Sant’Anastasio 14, secondo un progetto ideato proprio da Bruno Slocovich (contattato già nel 1920) di cui sono stati trovati nell’archivio progetti e documentazione manoscritta riguardante i lavori di sistemazione ‘di uno stabile adibito ad uso cappella’.
Lo ritroviamo nuovamente a Trieste tra 1927-1928, quando edifica la Banca di Roma. Nell’archivio Slocovich si conservano alcune centinaia di tavole riferibili proprio a questo edificio: ci sono le piante dei diversi piani (studi su carta lucida e copie eliografiche) comprensivi delle varianti, sia i prospetti principali, laterali e trasversali, sia dettagli decorativi, come il reggibandiera. Si tratta di un progetto significativo per la modernità degli interni, che si percepisce anche in fase progettuale: sono, infatti, conservati moltissimi progetti dei dettagli costruttivi suddivisi in opere da far realizzare al fabbro, come cancellate, inferriate e ringhiere, opere di vetreria, prove a matita per l’ideazione del velario, studi per gli arredi delle sale”.
Che produzione architettonica ha lasciato?
“La produzione architettonica può essere riassunta in cinque fasi, che corrispondono a periodi ben precisi della sua vita professionale. La prima è quella del Periodo pre-professionale, tra il 1900 e il 1906, che consiste prevalentemente in studi accademici e rappresentazioni di architetture esistenti che servivano come esercizi di stile.
Il secondo è quello del Periodo fiumano e copre un arco cronologico dal 1907 al 1914. L’attività del neo ingegnere si concentra per lo più nell’attività svolta nella città natale alla fine del percorso di studio. Nell’archivio si conservano documenti concernenti le costruzioni architettoniche realizzate a Fiume, anche in collaborazione con gli architetti Giovanni Rubinich e Theo Traxler e interessanti studi geologici e minerari.
Il periodo seguente, detto Periodo zagabrese – triestino, tra 1915 e 1924, si caratterizza per importanti commissioni, come il progetto per la ricostruzione del castello del Conte Potocki de Potock- Fox in Galizia, distrutto durante l’invasione russa del 1914, e della Banca di Roma a Trieste. Il lungo Periodo romano, tra 1924 e il 1943, si caratterizza con la costruzione di importanti edifici come il Club Casanova nel prestigioso Albergo di Russia in Piazza del Popolo e numerosissimi progetti di villini ai Parioli e dal progetto, mai eseguito, per il concorso della Casa Littoria in Via dell’Impero nel 1934. A concludere la vicenda umana e lavorativa di questa personalità, si ricorda il Periodo rapallese tra 1941 e 1969, ultima fase della lunga carriera artistica dell’ingegnere-architetto, nella quale si dedica alla costruzione di ville e a progetti di arredi d’interni”.
Quali sono i possibili sbocchi di questa donazione per comprendere la tradizione architettonica di Fiume e Trieste?
“Con questa acquisizione la Soprintendenza diventa a pieno titolo un riferimento importante per la cultura architettonica dell’800 e del ‘900, attraverso la quale acquisire una migliore conoscenza del patrimonio architettonico in regione e nei territori vicini in cui l’architetto si è formato, nonché per la conservazione e la valorizzazione dei fondi di disegni progettuali. Numerosi ancora gli aspetti da approfondire, soprattutto per il periodo fiumano, di cui nell’archivio Slocovich la documentazione risulta alquanto scarna. La ricerca è attualmente in corso e prevede una dettagliata ricognizione delle fonti fiumane conservate all’Archivio di Stato”.
Slocovich collaborò anche con Giovanni Rubinich. Esiste qualche informazione della loro collaborazione?
“La sua adesione al modernismo è testimoniata dalla collaborazione con l’ingegnere e architetto Giovanni Rubinich, attivo a Fiume già dai primi anni del nuovo secolo. Insieme, i due giovani ingegneri hanno progettato case (Casa Norwall) e ville (Villa Alazetta), il Sanatorio di Fiume, la Casa Sirius, sede della loggia massonica Sirius, la chiesa e il camposanto di Laurana e altri edifici a destinazione commerciale, come ad esempio l’Oleificio, la fabbrica di prodotti tannamici, l’Officina per locomotive per le Ferrovie ungheresi e abitazioni per la Cooperativa edilizia fiumana”.
A quando l’esposizione dedicata a Slocovich? È in programma una tappa a Fiume?
“La ricerca, per essere completa, richiede ancora del tempo, anche per le necessarie verifiche con i fondi archivistici conservati a Fiume, che sarà certamente inclusa nel nostro progetto anche dal punto di vista espositivo, possibilmente in confronto con l’architettura a lui contemporanea. Speriamo pertanto di poter presentare dei buoni frutti per il 2015. Coglieremo volentieri l’occasione, magari in forma di semplice conferenza, per presentare anche già quest’anno lo stato di avanzamento degli studi sull’architetto fiumano”.
Gianfranco Miksa
SMÖCH
1857. Grižane župna crkva i stan, popravci razni spisi iz 1857, 1902, 1942. (3 nacrta iz 1857.) (JU 49, 4. Javni i industrijski objekti - 2. Crkve i župni stanovi, kut. 37)
SMOKVINA, MILAN
1965. Kuća, Janeza Trdine 17 P+4
DE ST. OMER, ALFONCE
1873. Kuća, Erazma Barčića 11
- Kuća, Erazma Barčića 13 P+2
1874. Kuća, Erazma Barčića 13 P+3
dogradnja III kata
STANISAVLJEVIĆ, JULIJE
Osamdesetih godina devetnaestog stoljeća radi kao kraljevski kotarski tehnički izvjestitelj i podžupanijski inženjer na Sušaku.
Radovi u Rijeci
Kuće Ružić na Piramidi.
Osnovna škola na Brajdici. Projektirao ju je 1886. godine.
Bibliografija
MATEJČIĆ Radmila, Kako čitati grad, Rijeka jučer, danas, 1990.
PRVA pučka škola u Sušaku "Vladimir Švalba Vid", Rijeka, 1985, str 100-105.
STIGLER, F.
1885. Terasa do Municipija, Trg Republike 1 P
- pročelje
1904. Zgrada zatvora, Ž. Fašizma
- podzid i stepenište G. Grassi
STIPANOVICH, EDOARDO
Rodio se 3. lipnja 1887. godine u Malom Lošinju.
Završio je Visoku industrijsku školu u Trstu. Habilitacijski ispit za arhitekta položio je u Zadru, 1912. godine.
U Rijeci vodi vlastito građevinsko poduzeće.
Radovi u Rijeci
Pročelje današnje zgrade Transadrije. Izvođač radova. Radovi su dovršeni 1925. godine.
Atrij današnje zgrade Transadrije. Izvođač radova. Radovi su dovršeni 1927. godine.
Crkva Sv. Josipa. Izvođač radova. Crkva se gradila od 1929. do 1930. godine.
Magasino Bata na Korzu. Zgrada je danas ukomponirana u novogradnju Robne kuće “Korzo”. Projektirao ju je 1938. godine
Kuća Moravez. Izgrađena je 1938. godine. Srušena je prilikom bombardiranja.
Stambene zgrade u ulici Josipa Račića 2, Pulskoj 6 i 8, Dolac 11 i niz vila na Kostabeli.
1925. ex Kuća Baccich, Tršćanska obala (danas "Transjug") P+5+Pk
nadogradnja, pročelje redizajnirano
1935. Kuća Vanne Galzigna, Pomerio 12
projekt balkona
1941. Kuća Fausta Lucchinia, Ružićeva ulica P+1
Bibliografija
MAGAŠ, Olga, Zona Kazalište-obala: prilog verifikaciji urbanog identiteta Rijeke, Umjetnost na istočnoj obali Jadrana u kontekstu europske tradicije, Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog u Opatiji, Rijeka, 1993.
MATEJČIĆ, Radmila, Genealogija riječkog Korza, Čovjek i prostor, 35/1988, br. 422,(5)
VICELJA-Matijašić, Marina, Sakralna izgradnja u Rijeci u 20. stoljeću, Čovjek i prostor, 35/1988, br. 422,(5)
Izvori
OSOBNI kartoni bivše općine Rijeka i matične knjige rođenih koje su pohranjene u Povijesnom arhivu Rijeka (podaci o mjestu i datumu rođenja).
REGISTRI sindikata arhitekata, inženjera i ovlaštenih geometara Italije. Povijesni arhiv Rijeka.
STORM, JOSEF
1824. izmijenjen izgled Zvonika
- obnovu inicirao Andrija Ljudevit Adamić
? Komorske Moravice komorska gostionica s. a., sred. XIX. st. (JU 49, 5. Javni i industrijski objekti - 6. Državne i općinske zgrade, kut. 48, 1 nacrt)
STROBACK, JOSEF VON
1906. hotel "Belveder" (ex "Fernandea")
adaptacija A. Magnolo 1893.g.
1907. vila "San Marco", Maršala Tita 43 - Opatija
SUPERINA, F.
1913. Kuća Vichich, Đ. Šporera ?
- skica dispozicije prizemlja
-
ŠEGVIĆ, NEVEN
1976. Muzej Narodne revolucije
ŠIKIĆ, FRANJO
1923. Prva hrvatska tvornica metla i kefa d.d., Lujzinska cesta 20 P+?
adaptacija
1924. Sladište između stambenih kuća, Lujzinska cesta P
dogradnja
1925. Izgradnja kancelarije i dućanskih prostorija, Ružićeva ulica 15 P
- Izvedba pisarne paromlina Srećka Turine, Ružićeva 15 P
1928. Skladište Josipa Negovetića, Franje Račkoga 28 (u dvorištu) P+2
dogradnja i podignuće krova
- Izvedba kažota Marije Čabrijan, Banska vrata P
1929. Kuća Vinka Sobola, Banska vrata 3 P+1+Pk
premještanje stepenica i adaptacija stanova
1935. Kuća Marka Lučića, Ružićeva ulica 17 P+2+Pk
adaptacija mansarde
1932. Autobusna garaža Milivoja Čabrijana, Banska vrata P
1934. Daščara (šupa za radionu) Mate Marača, Franje Račkoga 36 P
1936. Kuća Milivoja Čabrijana, Banska vrata P+?
izvedba balkona
1938. Adaptacija štale u garažu i izgradnja spremišta benzina s
nužnicima Mate Marača, Franje Račkoga 38 P
1939. Kuća, Franje Račkoga 14 (Banska vrata) P
adaptacija prozora za izlog dućana Adama Bukvića
1940. Kuća Ivanke Sile, Sv. Juraj P+1
TRÄXLER, THEODOR
Rođen Horn (Nieder Oesterreich) ( 8 ) 07. 10. 1881, a nije poznato kad je i gdje umro. Die Schule Otto Wagners pohađao je 1905/6 1907/8. šk. godine.
Radovi u Rijeci
1912. SS. MM. Benedittine Sede (kod Projektnog zavoda) (JU 51 213/1912)
1913. "Teatro Fenice" - projekt za kazalište i Casino (zajedno s E. Celligoiem)
1913. Kuća Pietro Marach, neizvedeno. (zajedno s E. Celligoiem) (JU 2 9091/1913)
1914. Samostan benediktinki na Podmurvicama. (zajedno s E. Celligoiem)
( 8 ) Prema"Vollstaeddiges Ortschaften Verzeichniss der im Reichsrathe vertretenen Koenigreiche u. Laender...", Wien 1892, Alfred Hoelder, k. u. k. Hof u. Universitaets Buchhaendler. (HAR D 23/1949:2668) strana 8: Horn grad, 2.576 stanovnika; Horn Ger. Bez. (sudski kotar?), 15373 stanovnika; Horn Bez. Hauptman¬nschaft (politički ili upravni kotar), 37.662 stanovnika; Nieder Oesterreich tj. Donja Austrija.
TROMBETTA, G.
1885. Kuća Lenac, Slogin Kula (Brodarska) ?
- rekonstrukcija stubišta
1885. Kuća Balbi, Koblerov trg ?
- rekonstrukcija fasade prizemlja
1885. Kuća Caftanich-Francich, Užarska 30? P+2
- adaptacija fasade
1885. Kuća Scrobogna, ...?... ?
- rekonstrukcija
1887. Kuća Strauss, Slogin Kula P+2
- čelično stubište
TURATO, DARKO
1979. naselje "Sv. Lucija" u Kostreni
TURATO, IDIS
Rođen 1965. u Rijeci. Diplomirao 1991. na AF u Rijeci. Sa Sašom Randićem otvara 1993. arhitektonski biro u Rijeci.
1987. nagrada na Salonu mladih u Zagrebu, zajedno sa S. Randićem.
? Rotring i Ove Arupova nagrada na natječaju “House for a media lover” u Glasgowu.
-
TURINA, ANTUN
Rođen 1936. u Šmriki. Diplomirao 1960. na AF u Zagrebu. Od 1969. radi u “Opatija-projektu”.
Značajniji projekti:
dogradnja hotela Kolovare u Zadru.
hotel Meridional u Lovranu.
hotel Lovor u Lovranu.
hotel Zagreb s vilama na Čikatu, M. Lošinj.
hotel na Crnom moru u Suhumi (Gruzija).
hotel u Murmansku (Rusija).
trg u Malom Lošinju (1. nagrada).
škola u Bibinju (1. nagrada).
hoteli Mimoza, Hedera i Narcis u Rapcu (1. nagrada)
PUP-ovi za Opatiju, Iku, Jurdane i Mučiće.
Realizacije:
hoteli i ugostiteljski objekti u Rapcu - Mimoza, Hedera, Narcis, Neptun, Pluton, apartmanski hoteli Kosi i Remac, rekonstrukcija hotela Polux i Castor, Neptun i Pluton.
hoteli i ugostiteljski objekti u Opatiji - rekonstrukcija hotela Kvarner, Atlantik i Belveder. restorani Plavi podrum i Zelengaj.
autokamp Čikat, Lošinj.
škole Vojak, Kantrida, Klana, Bibinje i Vrsi.
grade ZAP (SDK) Opatija, Rab, Pag, Cres, Vrbovsko i Delnice.
TURINA, MANDO
1893. Draga, Anton Balenović, dogradnja, (JU 49, 5. Individualni stambeni objekti, kut. 53, 1 nacrt)
1893/94. Hreljin, Andro Miloš, uselidbena dozvola (danas: ruševina), (JU 49, isto, 1 nacrt)
1894. Bakarac, kuća Ivana Jakovčića (JU 49, isto, 1 nacrt)
1896/7. Kraljevica, Milan Jurković, uselidbena dozvola, (JU 49, isto, 1 nacrt)
1898. Meja, Tomo Stiglić, novogradnja, (JU 49, isto, 1 nacrt)
1899. Križišće, Luka Baretić, novogradnja, (JU 49, isto, 1 nacrt)
1899. Soboli (Grobnik), Mate Zaharija, novogradnja uz Lujzinsku cestu, (JU 49, isto, 1 nacrt)
1900. Bakarac, Marija Kotijero, dogradnja kuće br. 2/52, (JU 49, isto, 1 nacrt)
1900. Krasica, Anton Benac, novogradnja, (JU 49, isto, 1 nacrt)
1902. Bakarac, Petar Vukonić, novogradnja na čest. 67/2 (danas: kbr. 4 Sv. Petar) (JU 49, isto, 1 nacrt)
1902. Čavle, Mikula Čabrijan, novogradnja na čest. 3123 i 3124, (JU 49, isto, 1 nacrt)
1902. Draga, Andrija Babović, dogradnja kbr. 165, (JU 49, isto, 1 nacrt)
1902. Draga, Božo Dobrila, novogradnja na čest. 1523 (danas: Brig 15), (JU 49, isto, 1 nacrt)
1902. Draga, Marija i Tonica Jurandić, novogradnja na čest. 3437/1 (danas: Brig 23), (JU 49, isto, 1 nacrt)
1902. Draga, Stjepan Kopajtić, novogradnja na čest. 398/4 (danas: Brig 1), (JU 49, isto, 1 nacrt)
1902. Draga, Kata Pilepić, novogradnja na čest. 390 (danas Brig 2), (JU 49, isto, 1 nacrt)
1902. Hreljin, Marija Miloš, novogradnja na čest. 1564/2, (JU 49, isto, 1 nacrt)
1902. Kraljevica, Dionisio Montanari, novogradnja (danas: Obala M. Tita bb.), (JU 49, isto, 1 nacrt)
1935. Novi, Franko Paladin, adaptacija kbr. 148, (JU 49, isto, 2 nacrta)
VALENTIN, LORENZO
1934. Kuća, I. Dežmana 6,8,10.
VAUCHNIG, IZIDORO
1880. Pokrivene tržnice
1886. Klaonica (stari nacrti, drvene konstrukcije - 2 štale poriz...? na Zviru)
(Klaonica seli u poriz...?, a tek 1907/08. izgrađena današnja)
VERNEDA DE, ANTONIO
1740. Stara gradska vijećnica (projekt dogradnje 2. kata)
? - Grivica 6 (cf. Kobler)
1772. Slobodna luka i Lazaret Sv. Karla
1790. Kuća, Korzo 3 P+4
VESELI, JOSIP
Iz Novog.
1935. Selce, Dječje oporavilište općine grada Zagreba, dogradnja, (JU 49, kut. 50, 2 nacrta)
VIDMAN, SLAVKO
Ovlašteni graditelj i građevinski mjernik.
1926. Kuća "Smith & Meynier", Tvornica papira d.d.
Ružićeva ulica 30
1933. Kuća "Smith & Meynier", Tvornica papira d.d.
Ružićeva ulica 30
1932. Mesnica Oktavija Šepića, Titov trg 1 (do "Gradske štedionice") P
adaptacija pročelja
VRBANIĆ
1877. Crikvenica, "Komorski kaštel" (JU 49, Javni i industrijski objekti - Kašteli i gradine kut. 35 - 1 nacrt, vrlo oštećen)
-
ZAMMATIO, GIACOMO
1884. Direktor - konstruktor na izgradnji Kazališta ?
1886. Osnovna škola za djevojčice (danas Naučna biblioteka) Dolac 3 P+3
1886. ex "Fonderia metalli Luigi Cussar", Vodovodna 17
- kuća i pogon
1887. "Casa veneziana" - Kuća Whitehead, Dolac 9 P+4
1887. Zgrada dviju osnovnih škola na Dolcu
- vanjski plašt zgrade izveo Luigi Conti
1888. Palača Ploech, Žabica
1889. Kuća Ploech, Jelačićev trg 15,16 P+4
1890. Kompleks zgrada i tržnica na Brajdi (generalno rješenje) ?
1890. Zgrada "Filodrammatica" P+3
- bečki kipar Ludwig Strichtius - rokoko štukature u dvorani; slikar Eugen Scomparini - središte stropa
1891. Krov na štali A. Botte, I. Grohovca 2 (u dvorištu) P
1892. Kuća Bacarchich, J. Kraša 3, Jelačićev trg 16 P+4
1895. Kuća Whitehead, P.R.Vitezovića 1 i Užarska 2, P+2+Pk
1895. Kuća Whitehead, Dolac 3 i 5 P+4
1896. Gradska štedionica, Dolac 11 P+5
- izvođač Emilio Ambrosini Vidi!
1896. Mauzolej obitelji Whitehead P
1898. Pržionica kave (S. A. Fiumana per la Tostatura del caffe), Školjić 7 (u dvorištu) P
ZAMBONI I JOSIP HUBERT
1884. Zgrada "Luke" (šef gradilišta Schonfield, poduzetnici inženjeri Ambrosini i Conighi)
-
Gudelj Miro dipl.ing.arh.
LISTA REFERENCI - realizacije:
GRAĐEVINE POSLOVNE NAMJENE
OPEL AUTO CENTAR Martinkovac, Rijeka
NAMA Robna kuća Korzo 7, Rijeka
CITY Shopping center Zagrebačka 19, Rijeka
MATEA Bistro Bivio, Rijeka
ŠKODA AUTO CENTAR Zamet, Rijeka / izvedba u tijeku /
GRAĐEVINE VIŠESTAMBENE NAMIJENE
TONČIĆEVO stambeni blok 50 stanova, Crikvenica
POBRI stambena građevina 16 stanova, Opatija
KRK stambena građevina 9 stanova, grad Krk
ĆIKOVIĆI stambena građevina 5 stanova, Kastav
VILLE
villa DELALIĆ Rubeši, Rijeka
villa JUREŠIĆ Poljanska cesta, Ičići
villa DRŽAK Lakotence 7, Ljubljana
villa MARČELJA Poljane, Mali Lišinj
villa DUBROVIĆ Matulji
POSLOVNI PROSTORI
KOKOLO pizzeria spagetteria Zametska 38, Rijeka
DIVINA draguljarnica Mestni trg, Ljubljana
CAPPUCCIO caffe Zagrebačka 23, Rijeka
GOSPODARSKO KREDITNA BANKA Zgb
poslovnica Liburnia Adamičeva 36, Rijeka
ANNABELLA parfumeria Ž. fašizma 2, Rijeka
FERRARI caffe Trg R. Hrvatske 8, Rijeka
ESTETIC studio estetske medicine Radićeva 37, Rijeka
PLACA - Sladis, caffe Zagrebačka, Rijeka
SAKRALNE GRAĐEVINE
TRSATSKI MARIJIN PERIVOJ
PROJEKT UREĐENJA SAMOSTANSKOG VRTA
koautor g. Hrvoje Giaconi dipl.ing.arh.
-
KOLACIO, ZDENKO
...
1984. stambeni niz Krnjevo
...
Znaš možda točno koji stambeni niz na Krnjevu? Pretpostavljam da je navedena godina prezentacije projekta, a ne dovršetka gradnje, jer je jedino plavi niz (projekt "Krnjevo 900") dovršen 1984., ali plavi i crveni niz djelo su Ninoslava Kučana. Ostali stambeni nizovi građeni su od 1986. do 1993. (mislim da su posljednje zgrade novog Krnjeva ona neposredno iznad Kokola, zatim ona neposredno iznad nje (prema okretištu "šestice" i zgrada dijagonalno od okretišta preko raskrižja - ona u kojoj je pizzeria "Emil", odnosno "Steak house" ili kako god da se sada zove).
Osim toga, vidim da su zajednički radovi Zdenka Kolacija i Zdenka Sile navedeni kao Silini, pa ću napomenuti da je Kolacio zaslužan za spomenik NOB na Delti, kao i za spomen-kosturnicu na Trsatu.
KUČAN, NINOSLAV
1974. "RK Ri", Korzo 23 P+4
- suradnici: Kučan Vjera i Babić Boris
1984. stambeni niz Krnjevo
Kao što već rekoh, Kučanova su dva stambena niza na Krnjevu (plavi i crveni). Osim toga, Kučanov je i PTT neboder na Belvederu, Vulkanov neboder na Plumbumu, dvije stambene zgrade u Ulici Žrtava fašizma (Jugolinijine - one dvije koje sa istočne i zapadne strane okružuju parkić preko puta škole "Nikola Tesla"), a surađivao je i na projektiranju starog bazena na Kantridi te rekonstrukciji tribina nogometnog igrališta na Kantridi.
EMILI, IGOR
1964. Kuća "Kraš", Korzo 24a P+3
- rekonstrukcija - suradnik Tomo Pilepić
1969. Zgrada "Brodomaterijala I", Josipa Kraša 10 P+4
- readaptacija
1970. Zgrada "Brodomaterijala II", Josipa Kraša 8 P+5
- rekonstrukcija
1974. sklop "Jugobanke"
1975. "RK Varteks" P+3 ??
- rekonstrukcija
Emilijevi su neboderi INE iznad Ininog igrališta, rekonstruirana zgrada GPZ na Kuntradi (nasuprot ex. Jugobanke - od nove terase Svid caffea do kafića Modesto), zgrada Jadroagenta i niz sa njene zapadne strane do crkvice svetog Sebastijana, fontana na Koblerovom trgu, spomenik na Podhumu i niz ugostiteljskih interijera.
-
Osim toga, Kučanov je i PTT neboder na Belvederu,
Mislio sam da je PTT-ov odnosno HT-ov neboder na Kozali, a da je Belveder južnije? :pojmanemam
-
Dobro si mislio, nego sam ja krivo napisao. Ne znam zašto, ali uvijek kad je riječ o tom neboderu ja govorim da je na Belvederu, a sto puta sam bio ispred njega i prošao onom ulicom od groblja do eševa.
-
Kazimir Ostrogović
Kazimir Ostrogović rođen je 7. travnja. 1907. godine na Otoku Krku, u malom selu Sveti Vid pored Malinske. Uslijed velike neimaštine i neizvjesne budućnosti cijela porodica početkom I. svjetskog rata odlazi u Koprivnicu. O malom Kazimiru skrbništvo preuzima lokalna grofovska familija. Kazimir iz Koprivnice odlazi na fakultet u Zagreb, gdje od 1927. do 1932. godine studira na Arhitektonskom odsjeku Tehničkog fakulteta u Zagrebu. Diplomirao je 27. lipnja. 1934. godine s projektom modernog hotela u Zagrebu, a pod mentorstvom Eda Šena. U Zagrebu za vrijeme studija ponovo susreće buduću suprugu i glavnog suradnika Božicu Janeš, iz Koprivnice, koja je htjela upisati matematiku ali ju on nagovara da upiše arhitekturu.
(http://media.idisturato.com/2013/04/ostrogovi%C4%87-turato-blog.020-414x600.jpg)
(http://media.idisturato.com/2013/04/ostrogovi%C4%87-turato-blog.021-300x225.jpg)
(http://media.idisturato.com/2013/04/ostrogovi%C4%87-turato.006-300x188.jpg)
Za vrijeme studija i neposredno nakon diplome Ostrogović od 1931. godine radi u birou Stanka Kliske, gdje sudjeluje na natječaju i realizaciji zgrade Banovinske bolnice na Sušaku. U birou susreće se sa prijateljem iz Koprivnice arhitektom Slavkom Lowyem, te s kolegom iz ranih studentskih dana Zdenkom Kolacijem, rodom iz Rijeke, tih se godina intenzivno druži i radi na natječajima. Odmah po završetku fakulteta odlazi na odsluženje vojnog roka u Maribor i započinje s privatnom praksom na Sušaku, tako da već 1935. godine realizira svoju prvu građevinu, vilu Koch u Malinskoj. U periodu od 1936. godine do odlaska u partizane i oslobođeni teritorij, živi i radi na Sušaku, u kući Kauzlarić, gdje s vlasnikom građevine usluge svog projekta i nadzora kompenzira jednosobnim stanom i terasom s predivnim pogledom na Kvarner. U tom stanu rađa mu se i prvo dijete sin Neno.
(http://media.idisturato.com/2013/04/ostrogovi%C4%87-turato.005-600x434.jpg)
(http://media.idisturato.com/2013/04/ostrogovi%C4%87-turato.007-300x213.jpg)
(http://media.idisturato.com/2013/04/ostrogovi%C4%87-turato.002-300x170.jpg)
(http://media.idisturato.com/2013/04/ostrogovi%C4%87-turato.008-218x300.jpg)
Ostrogović se nakon završenog studija i vojske vraća u rodni kraj, otok Krk i Sušak da bi se veoma promišljeno i spretno prihvatio odgovornog i složenog posla nadzora nad gradnjom Hrvatskog Kulturnog Doma, legendarnog projekta arhitekta Pičmana i Albinia. Ta reprezentativna moderna građevina koja u sebi sadrži hotel, poslovni prostor, stanove i kazališnu dvoranu s pratećim sadržajima govori o ambiciji i snazi razvoja ovog malog grada. Sušak je 1919. godine proglašen samostalnim gradom, te nakon mirovnog ugovora dobiva jedan dio Riječke luke te s postojećom jakom željezničkom infrastrukturom prerasta u glavnu Jugoslavensku luku. Nakon prestanka talijanske okupacije 1923. godine počeo se naglo razvijati te je postao i značajan turistički centar i najznačajnija tranzitna stanica za Hrvatsko primorje i Dalmaciju. Nagli razvoj grada kao rezultat dobrih ekonomskih prilika građana i općine rezultirali su podatkom da je Sušak bio jedini grad u tadašnjoj Jugoslaviji koji je usprkos značajnim investicijama na kapitalnim izdacima završavao svaku godinu sa buđetskim viškovima.
(http://media.idisturato.com/2013/04/ostrogovi%C4%87-turato-su%C5%A1ak.031-600x450.jpg)
(http://media.idisturato.com/2013/04/ostrogovi%C4%87-turato-blog.022.jpg)
(http://media.idisturato.com/2013/04/ostrogovi%C4%87-su%C5%A1ak-turato-.052.jpg)
(http://media.idisturato.com/2013/04/ostrogovi%C4%87-turato.003.jpg)
Svojim angažmanom na gradilištu Hrvatskog Kulturnog Doma (HKD) Ostrogović ostvaruje mogućnost paralelnog rada na realizacijama nekih započetih projekata na Krku, ali bez financijske neizvjesnosti osigurane stalnim mjesečnim primanjima u nadzoru HKD-a. Ovim dobrim spletom okolnosti okretni i talentirani arhitekt nameće se u novoj sredini gdje realno nema adekvatne konkurencije, i predstavlja prvog pravog školovanog arhitekta u duhu moderne na ovim prostorima. Započevši svoju projektantsku praksu na Sušaku, Ostrogović vremenom stječe veliko povjerenje lokalne uprave i gradskog ureda za planiranje. Povjerava mu se tekođer projektiranje druge kapitalne javne građevine Sušaka, pomorske stanice Jadranske plovidbe. Ostrogović izrađuje kompletnu izvedbenu dokumentaciju ali do gradnje ne dolazi zbog početka ratnih gibanja. U samo nekoliko godina izvodi velik broj građevina i kuća za odmor, ing.Oskara Kocha, (1934-35), Einwalter, (1938) i hotel Malin u Malinskoj na otoku Krku,(1938), kuću Dr. Majnarića u Crikvenici,(1936-37), obiteljsku kuću Danice Radonić,(1937-38), i Danire Prosen,(1938-39), te višestambenu zgradu Albin i Dionizija Kauzlarić, na Sušaku,(1938-39), i obiteljski ljetnikovac Mohović, Sušak, Kostrena-Žurkovo, (1939-40).
(http://media.idisturato.com/2013/04/ostrogovi%C4%87-turato.011.jpg)
(http://media.idisturato.com/2013/04/ostrogovi%C4%87-turato.014.jpg)
(http://media.idisturato.com/2013/04/ostrogovi%C4%87-turato.012.jpg)
(http://media.idisturato.com/2013/04/ostrogovi%C4%87-turato.015.jpg)
(http://media.idisturato.com/2013/04/ostrogovi%C4%87-turato.018.jpg)
(http://media.idisturato.com/2013/04/ostrogovi%C4%87-turato.017.jpg)
(http://media.idisturato.com/2013/04/ostrogovi%C4%87-turato.013.jpg)
(http://media.idisturato.com/2013/04/ostrogovi%C4%87-turato.016.jpg)
(http://media.idisturato.com/2013/04/ostrogovi%C4%87-turato.004.jpg)
U toku okupacije Sušaka od strane Italije više je puta uhapšen i pritvaran zbog otvorene suradnje s partizanima, i lijevih političkih stavova. Zahvaljujući permisivnosti dobronamjernog talijanskog časnika u istražnom zatvoru, koji je također bio arhitekt, nije ozbiljnije proganjan već bi se nakon svake provedene istrage vraćao svakodnevnim obavezama, što se veoma jasno vidi iz preslike pisma. Dolaskom Njemačkih okupatora i kapitulacijom Italije, sigurnosno stanje se znatno pogoršava te riskirajući goli život odlazi na oslobođeni teritorij. U toku NOB-a intenzivno radi na organiziranju struke i kulture uopće te piše brojne tekstove i referate. Od 25.-27. lipnja 1944. godine sudjeluje na I. kongresu kulturnih radnika Hrvatske u Topuskom gdje drži referat «O arhitekturi» gdje iznosi svoje stavove, viđenje arhitekture, i položaj struke u novom vremenu koje dolazi.
(http://media.idisturato.com/2013/04/ostrogovi%C4%87-turato.010-442x600.jpg)
I pismo Iz Pritvora, Kazimir Ostrogović
Fiume, 4. XI. 1942.
Draga Božica i Nenić!
Za hranu sam ti uglavnom javio, uostalom sve po prilici i odgovara. Za robu bi te svakako molio ako možeš doći do toplog rublja, majice imamo doma, samo bi trebalo i duge gaće (tople). Sada spadam pod vojni sud (tribunale di guerra) i želja im je samo da ostanem tu do rasprave. Ne moram ti ponovo pisati da sam dobro raspoložen i da si ne brineš brige. Piši mi malo o vama i o mojem malom Neniću, koji nije našao tateka kad se vratio od nona i deda. Mislim da će te se ti i Krsto snaći u uredu, ako što trebate možete mi pisati, a kad budem ispitan i od suca možda će ti napisati colokvij. Od poslova trebalo bi završiti obračun nadoplataka za građevinsko poduzeće, za skelu, jer na to imaju pravo prema ugovoru, i završite projekt za dijelove stana na Pećinama. Kad se vratim moramo pogledati ogradu za kuću u Žurkovu.
(http://media.idisturato.com/2013/04/ostrogovi%C4%87-turato.001-600x440.jpg)
Ovo je preslika i prijepis pisma arhitekta Kazimira Ostrogovića zatvorenog u talijanskom vojnom pritvoru upućenog supruzi Božici i malom sinu Nenu. Pismo je pisano rukom na malom papiru u vremenu okupacije Rijeke od strane fašista.
(izvor: http://www.idisturato.com/ (http://www.idisturato.com/))
:wavey
-
Felix Zamboni
Još jedan s podosta radova na našem području ...
Dok ne prevedem, link na njegove podatke - život i djela
http://www.architektenlexikon.at/de/1331.htm (http://www.architektenlexikon.at/de/1331.htm)
-
TURATO, IDIS
Rođen 1965. u Rijeci. Diplomirao 1991. na AF u Rijeci. Sa Sašom Randićem otvara 1993. arhitektonski biro u Rijeci.
1987. nagrada na Salonu mladih u Zagrebu, zajedno sa S. Randićem.
? Rotring i Ove Arupova nagrada na natječaju “House for a media lover” u Glasgowu.
Nema AF u Rijeci. Vjerovatno Zagreb?
-
NINOSLAV KUČAN
Trideset izložbenih prostora i paviljona na Zagrebačkom velesajmu, 1948.
Prenosna izložba APZ- a i dekoriranje Trga bana Jelačića u Zagrebu, 1949.
Stambena zgrada Jugoslavenske linijske plovidbe, Rijeka, 1953.
(Koautor: Antun Ulrich)
Osmogodišnja škola Pantovčak u Zagrebu, 1953. – 1957.
(Koautor: Antun Ulrich)
Stambena zgrada Željezničko- građevnog poduzeća „Vladimir Gortan“ u Zagrebu, 1953. – 1956.
(Autor projekta: Antun Ulrich, suradnik: Ninoslav Kučan)
Radničko sveučilište „Moša Pijade“ u Zagrebu, 1956. – 1961.
(Koautor: Radovan Nikšić)
Paviljon za izložbu „Porodica i domaćinstvo“ na Zagrebačkom velesajmu, 1958.- 1959. 1959. paviljon je prenesen u Prašku ulicu, kasnije je izgorio u požaru
(Koautor: Aleksandar Dragomanović)
Zgrada sudova i pravosudne uprave u Zagrebu (Palača pravde), 1962. – 1970.
(Koautor: Ana Neidhardt Kučan)
Glavna trafostanica Tvornice dušičnih gnojiva u Kutini, 1966.
Prateći objekti termoelektrane Sisak, 1966.
Oblikovanja dimnjaka termoelektrane Sisak, 1967.
(Koautor: Sergije Kolobov)
Glavna pogonska zgrada, kotlovnica i generator termoelektrane Sisak, 1967.
Stambeno naselje s opskrbnim i rekreacionim centrom šireg područja u Unterpfaffenhofenu kod Münchena, 1968.
Stambeno naselje starijih ljudi u Bad Salzuflenu, 1969.
Dječji vrtić Zamet u Rijeci, 1969.
Adaptacija zgrade općine u Labinu, 1969.
Stambeni objekti Podmurvice u Rijeci, 1970.
Rukometni stadion na zametu u Rijeci, 1970.
Stadion za sportove na vodi na Grčevu u Rijeci, 1970.
Kuglana u Marinićima, 1970.
Gradska loža s dogradnjom restorana u Labinu, 1970.
Robna kuća RI u Rijeci, 1970. – 1974.
(Koautori: Boris Babić i Vjera Kučan)
Djelomična realizacija sportsko- rekreativne zone oko stadiona Kantrida u Rijeci
Djelomična realizacija FKK Vrsar, centar naselja, 1970.
Urbanističko rješenje obale Kačjak- Dramalj- Crikvenica- Selce, 1970.
Urbanističko- arhitektonsko rješenje područja Krnjevo u Rijeci, djelomična realizacija, 1971. – 1989.
Dječji vrtić u Labinu, 1971. – 1972.
Stambena zgrada Vulkan s 80 stanova, Grčevo, Rijeka, 1972..
Tipski stambeni objekti za naselje Trošine u Opatiji, 1972.
Stadion kantrida u Rijeci, 1972.
Djelomična realizacija urbanističkog uređenja zone sportova na Kantridi u Rijeci, 1972.
Otvoreni bazen s gledalištem i klupski dom na kantridi u Rijeci, 1972.
Relejna stanica s tornjem na vrhu Učke, 1972.
Međumjesni telefonsko – telegrafski centar u Opatiji, 1973.
Sportska dvorana u Labinu, 1973.
Tvornica poljoprivrednih strojeve u Labinu, 1973.
Međumjesni telefonsko – telegrafski centar na Kozali u Rijeci, 1973. – 1976.
Hotel Lika, Gospić, 1973. – 1978.
Međumjesni telefonsko – telegrafski centar u Puli, 1974.
Obnova i rekonstrukcija Kazališta „Ivan Zajc“ u Rijeci, 1974.
Adaptacija Projektnog zavoda Rijeka, Rijeka, 1975.
Međumjesni telefonsko – telegrafski centar na Sušaku, 1976.
Uslužni objekt uprave i poslovanja groblja Kozala u Rijeci, 1976.
Međumjesni telefonsko – telegrafski centar u Pazinu, 1977.
I. etapa obnove i dogradnje HNK u Osijeku, 1979.
Stambeno naselje Dobrota u Kotoru, 1980.
Ugostiteljsko- rekreacioni centar u Kotoru, 1981.
Međumjesni telefonsko – telegrafski centar u Umagu, 1982.
Dvije stambene zgrade na Krnjevu u Rijeci s pješačkom zonom i podzemnim garažama, 1983.
Sportski centar turističke zone u Novalji, 1983.
Restoran i plesna dvorana uz hotele u Novalji na Pagu, 1983.
Stambena zgrada sa 100 stanova na Krnjevu u Rijeci, 1984.
Stambeno naselje u Srdočima u Rijeci, 1985.
Odmaralište jadrolinije u Fužinama, 1988.
(Koautor: Vjera Kučan)
Obiteljska kuća Hlača u Jadranovu, 1990.
Cestovni nathodnik Vlahov breg, 1990.
Mrtvačnica u Belgradu, 1991.
(Koautor: Vjera Kučan)
Crkva sv. Ane u Malom Lugu u Gorskom kotaru, 1993.
-
...
TRÄXLER, THEODOR
Rođen Horn (Nieder Oesterreich) ( 8 ) 07. 10. 1881, a nije poznato kad je i gdje umro. Die Schule Otto Wagners pohađao je 1905/6 1907/8. šk. godine.
Radovi u Rijeci
1912. SS. MM. Benedittine Sede (kod Projektnog zavoda) (JU 51 213/1912)
1913. "Teatro Fenice" - projekt za kazalište i Casino (zajedno s E. Celligoiem)
1913. Kuća Pietro Marach, neizvedeno. (zajedno s E. Celligoiem) (JU 2 9091/1913)
1914. Samostan benediktinki na Podmurvicama. (zajedno s E. Celligoiem)
( 8 ) Prema"Vollstaeddiges Ortschaften Verzeichniss der im Reichsrathe vertretenen Koenigreiche u. Laender...", Wien 1892, Alfred Hoelder, k. u. k. Hof u. Universitaets Buchhaendler. (HAR D 23/1949:2668) strana 8: Horn grad, 2.576 stanovnika; Horn Ger. Bez. (sudski kotar?), 15373 stanovnika; Horn Bez. Hauptman¬nschaft (politički ili upravni kotar), 37.662 stanovnika; Nieder Oesterreich tj. Donja Austrija.
...
Kopajući po AU šematizmima, našao sam i podatke o Träxleru u doba I. svj.rata.
On je mobiliziran kao rezervni natporučnik i bio je u 5. regimenti tvrđavne artiljerije. Zadnji podatak je da je 1. II. 1918. bio unaprijeđen u kapetana (v. Ranglisten des k.k. Heeres, Wien 1918:1332).
To je do sada posve nepoznat podatak.