Zdravlje

Zdravlje

Čičoka - što je to pobogu??

Korisnička ocjena:  / 1
LošeNajbolje 

Čičoka0

 

Danas sam prvi put na našoj riječkoj placi vidio čičoku. Odmah sam, nakon čitanja letka koji je prodavačica imala na banku kupio pol kile za probu (eto ih na slici). E pa što je to čičoka? Evo odgovora u nastavku ...

 

Čičoka0

 

Čičoka (Helianthus tuberosus L.) stigla je u Europu s američkog kontinenta. Uspijeva u toploj i u kontinentalnoj klimi. U prošlosti se koristila za hranu, krmivo i proizvodnju alkohola (individualnu i industrijsku) - link za rakiju od čičoke - Rakija od čičoke, ali je s vremenom nepravedno pala u zaborav. U novije se vrijeme počinje sve više koristiti u razvijenim zemljama, gdje su prepoznate kvalitete te biljke.

U svijetu je čičoka poznata pod nazivima: jerusalem artichoke (engleski), Topinambur (njemački), pataka (španjolski), girasole terra (talijanski) itd. U nas je još nazivaju: divlji (stoljetni) krumpir, nahod i slatki krumpir. Čičoka je slična suncokretu. Ima lijep žuti cvijet, a stabljika može narasti i preko 2 metra visine. Često je možemo naći uz rijeke i potoke, a nerijetko je ukras vrtova i okućnica. Višegodišnja je biljka i u našim se krajevima razmnožava gomoljima. Gomolji su vretenasti i izduženi i, za razliku od krumpira, umjesto škroba sadrže inulin.

 

Čičoka2

 

Inulin

Inulin je polisaharid koji sadrži fruktozu. Budući da je neprobavljivo biljno vlakno, razgradnja inulina započinje u debelom crijevu. Inulin je prebiotik, što znači da stimulira razvoj korisnih bakterija u crijevima (bifidobakterija i acidofila), koje imaju višestruko djelovanje na zdravlje. One eliminiraju štetne mikroorganizme crijevne flore (Clostridium sp., Salmonella sp., E. coli, Candida sp. itd.), spriječavaju crijevne infekcije, poboljšavaju apsorpciju minerala za 20% osobito (Ca, Mg, Fe), same proizvode vitamine B skupine, smanjuju proizvodnju jetrenih toksina, jačaju imunitet i pomažu u prevenciji raka debelog crijeva. Inulin dakle normalizira probavu, revitalizira crijevnu floru kod primjene antibiotika, pomaže kod opstipacije i crijevnih infekcija. Osim toga, inulin normalizira razinu triglicerida i kolesterola u krvi, čime spriječava kardiovaskularna oboljenja i postepeno smanjuje masne naslage, koje muče mnoge ljude s viškom kilograma. Kako razgadnjom inulina ne dolazi do porasta šećera i inzulina u krvi, čičoka je odlična namirnica za dijabetičare.

 

Minerali i vitamini u čičoki

Čičoka se odlikuje niskom energetskom vrijednošću (79 kcal/100 g) i visokim sadržajem vitamina i minerala. Dobar je izvor kalija i fosfora. Kalij je važan za kontrolu krvnog tlaka, prijenos živčanih impulsa, rad mišića i srca te regulaciju vode u tijelu. Fosfor je sastavni dio kostiju, zubi, molekula DNA i RNA, a važan je faktor za procese na razini stanice. Čičoka također sadrži kalcij, magnezij i željezo u nešto manjim količinama, međutim, zahvaljujući inulinu njihova je apsorpcija poboljšana. Važan su sastojak čičoke vitamini koji su, kao i minerali, važni za pravilno funkcioniranje organizma. Ona sadrži vitamine B skupine, vitamin C i provitamin A (beta-karoten). Čičoka je zanimljiva i po tome što je izvor esencijalnih aminokiselina, tj. aminokiselina koje organizam ne može proizvesti.

 

Čičoka3

 

Čičoka i zdravlje

Budući da uvelike pomaže zdravlju i vitalnosti, čičoka se preporuča širokom krugu korisnika. Uvođenjem čičoke u prehranu, bolesnicima se mogu popraviti njihova stanja i olakšati tegobe. Čičoka pomaže kod probavnih infekcija i smetnji (npr. opstipacije), alergija na hranu, visokog krvnog tlaka, povišene razine masnoća u krvi, kardiovaskularnih oboljenja, anemije, osteoporoze, dijabetesa, pretilosti, a sudjeluje i u njihovoj prevenciji.

 

Čičoka (lat. Helianthus tuberosus L. Compositae) ili kako je još nazivaju topinambur, slatki krumpir, morska repa, mačja repa, krtola, zemljina kruška, jeruzalemska artičoka, divlji krumpir je višegodišnja zeljasta biljka, slatkog gomolja, krupnog i nepravilnog oblika. U gomolju čičoke, za razliku od običnog krumpira, nema škroba nego inulina, zbog čega ga u prehrani koriste osobe oboljele od šećerne bolesti - dijabetesa i pretile osobe, odnosno osobe koje imaju problema s prekomjernom težinom. Čičoka služi i za industrijsku ekstrakciju inulina, polisaharida koji hidrolizom ne daje glukozu, već fruktozu, zbog čega se i preporučuje za prehranu dijabetičara. Ta biljka se ubraja u biljnu porodicu Compositae kao i suncokret. Sličnost im je u izgledu nadzemnog dijela biljke. Naime, stabljika je jednogodišnja, može narasti do 3,5 metra visine, donji listovi su srcoliki na dužim drškama, a u rujnu na vrhu razvijaju velike crvenkastosmeđe ili svijetlo žute cvjetove slične suncokretu, ali manji (u promjeru 4-8 centimetara). Uzgaja se na lakim pjeskovitim tlima. Dobro podnosi sušu i niske temperature. Gomolj u tlu pokriven snijegom podnosi temperature do -30˚C. Sadi se na stalno mjesto gdje ostaje godinama, a ne preporučuje se sadnja u plodoredu jer ga je teško iskorijeniti, zato što poslije vađenja gomolja jedan dio ostaje u tlu i na proljeće daje novu stabljiku. Prosječan prinos gomolja je 25 do 35 t/ha, a zelene mase 27 do 35 t/ha. Svježi mladi vrhovi se koriste kao krma, dok se stari ne koriste u ishrani stoke zbog niske probavljivosti.

Inače se stabljike čičoke odlično siliraju, a gubitci kod siliranja su isti kao i kod kukuruza. Naročito je dobro silirati zelenu masu čičoke i kukuruzovine u omjeru 40:60. Što se tiče gomolja čičoke, on ima bolju hranidbenu vrijednost od krumpira, list služi kao vrlo dobra zelena paša, cijela biljka kao dobro sijeno, a kako ne sadrži solanin kao krumpir, daje se svim vrstama i kategorijama stoke u količinama preporučenim za kuhani krumpir. Ima veću energetsku vrijednost od ostalih korijenjača i gomoljača. Životinje mogu jesti čičoku sirovu. Svježi gomolj čičoke ima tanku ljusku i često se koristi kao hrana za svinje. Dobro je svinjama dozvoliti da same ruju i sakupljaju gomolje. Njima se daje 1 kilogram dnevno svježe čičoke na 10 kilograma mase. Da bismo svinje naučili na čičoku trebalo bi im prvi dan dati skuhanu čičoku, drugi i treći dan samo na pola skuhanu, a dalje davati sirovu, opranu i izrezanu na komadiće. Od šestog dana jedu gomolj bez pranja, i to u količinama od 3 do 10 kilograma, ovisno o težini svinje. Odrasloj peradi čičoka se daje u količinama od 50 do 100 grama na dan. Kunićima se mogu davati svi dijelovi čičoke, a gomolj u količini od 1,5 posto tjelesne težine. Svježi gomolj daje se kravama muzarama teškima do 500 kilograma u količini od 30 kilograma na dan, a težima od 500 kilograma do 40 kilograma čičoke na dan. Junadi od 200 do 300 kilograma može se dati 10 kilograma čičoke na dan, a ovcama i kozama dajte kilogram do dva. Svježa masa je odlična krma, jednake hranjive vrijednosti kao kvalitetna svježa krma s oranica. Stabljika i list se dobro siliraju sami ili u kombinaciji sa suhom grubom krmom (slama, kukuruzovina). Nadzemna zelena masa čičoke može se koristiti kao paša za visoku divljač koja je također preživač. Visoka divljač može bez opasnosti konzumirati istu količinu kao i odrasla goveda. Zato je čičoka korisna kao izvor energije za divlje životinje, tj. kao krma u lovnoj privredi i hranidbi kunića.

Dobro ju je uzgajati na proplancima šuma blizu čeka kao hrana za divlje svinje kojima će poslužiti kao odlična hrana tijekom kasne jeseni, zime i proljeća. Kao ljudska hrana čičoka se može koristiti sirova, tanko naribana i začinjena kao salata u koju možete dodati i drugo povrće. Kao prilog jelu koristi se kuhana ili pečena kao i krumpir. U obliku brašna koristi se za izradu kruha. Od čičoke se može proizvesti i rakija, i to 6 litara od 100 kilograma čičoke, a možete je i kiseliti te napraviti zimnicu. Dijabetičari čičoku mogu konzumirati u neograničenim količinama dnevno jer ona snižava razinu šećera u krvi. Savijača od čičoke priprema se kao i savijača od krumpira, ali je puno ukusnija i slađa. Od čičoke se inače proizvodi fruktoza koja je najbolja zamjena saharoze za dijabetičare.

 

Čičoka4

 

Čičoka je višegodišnja biljka slična suncokretu sa žutim cvijetom i stabljikom visine preko 2 metra. Razmnožava se vretenastim i izduženim gomoljima koji, za razliku od krumpira, umjesto škroba sadrže inulin. Odlikuje se niskom energetskom vrijednošću (79 kcal/100 g) i sadržajem vitamina i minerala, ali i po tome što je izvor esencijalnih aminokiselina. Najčešće se priprema kao krumpir, kuhana u kori i pečena, ali se može pripremati i sirova, na salatu s ostalim povrćem ili kao zimnica. Od čičoke se mogu napraviti i kolači, a prerađuje se i u proizvode na bazi sušene čičoke i na bazi inulina.

Čičoka se vadi iz zemlje u studenom, ali može i ostati u zemlji tokom zime tako da je možete svježu imati i u travnju. Čičoka je idealna hrana za dijabetičare, a snižava kolesterol i poboljšava probavu.

Stabljika je visoka 2-3 metra, cvjeta u rujnu i listopadu a cvijet je sličan suncokretu. Korijen biljke je gomoljast, nepravilnog oblika i veličine. Gomolji čičoke mogu se jesti kao sirovi gomolj ili kao salata – tanko narezana, a također se može pržiti, kuhati ili peći. Mlade stabljike s lišćem visine do 30 cm mogu se koristiti u ishrani ljudi, kao zeleno povrće i varivo. Ljekoviti su gomolji, vretenasti i izduženi, koji sadrže polisaharid inulin, za razliku od krompira koji sadrži škrob. Inulin je glavni sastojak čičoke. To je probiotik koji stimuliše razvoj bifidobakterija i acidofila, bakterija koje blagotvorno utječu na naše zdravlje i koje eliminiraju štetne mikroorganizme iz crijevne flore, sprječavaju crijevne infekcije, pomažu kod opstipacije, poboljšavaju apsorpciju minerala za 20%, jačaju imunitet i pomažu u prevenciji raka debelog crijeva. Inulin normalizira nivo kolesterola i triglicerida u krvi i na taj način sprječava nastanak kardiovaskularnih oboljenja i postepeno smanjuje masne naslage koje muče ljude s viškom kilograma.

 

Čičoka5

 

Inulin je glavni sastojak čičoke.

U gomolju se nalazi do 25% inulina, polisaharida koji se u toku probave ponaša kao rastvorljivo biljno vlakno i probiotik (pomaže održavanje probiotskih Bifidobacteria). Zbog toga je veoma dobra i preporučljiva hrana za dijabetičare, ali i osobe koje boluju od arterioskleroze i gojaznosti. Sadrži mnogo kalcija, željeza, cinka, vitamina B1 i B2, do 2% bjelančevina, kalija, fosfora, vitamina A, te manje vitamina C i D, proteina, masti, celuloze, ugljikohidrata. Poznato je da osobe koje jedu sirovi gomolj čičoke manje obolijevaju od karijesa zuba. Pomaže i kod probavnih infekcija, alergija na hranu, visokog krvnog pritiska, povišene masnoće u krvi i kardiovaskularnih oboljenja. Preporučuje se i malokrvnim osobama. Čičoka se odlikuje niskom energetskom vrijednošću (79 kcal/100 g) i sadržajem vitamina i minerala. Dobar je izvor kalija i fosfora. Kalij je važan za kontrolu krvnog pritiska, prijenos živčanih impulsa, rad mišića i srca te regulaciju vode u tijelu. Čičoka također sadrži kalcij, magnezij i željezo u nešto manjim količinama, međutim, zahvaljujući inulinu, njihova je apsorpcija poboljšana. Važan su sastojak čičoke vitamini koji su, kao i minerali, važni za pravilno funkcioniranje organizma. Ona sadrži vitamine B-skupine, vitamin C, vitamin D i provitamin A (beta-karoten).

 

Čičoka je veoma dobra i preporučljiva hrana za dijabetičare

 

Čičoka je interesantna i po tome što je izvor esencijalnih aminokiselina, tj. aminokiselina koje organizam ne može proizvesti.

Čičoka se negdje uzgaja i kao stabljika - zamjena za ogradu, jer svojom visinom od preko 2 metra i cvijetom koji traje do listopada, služi kao lijepa prirodna ograda. Lovci je siju po rubu šume i na taj način privlače divlje svinje koje vole da kopaju ovu gomoljastu biljku.

Od čičoke se može napraviti i rakija, no recept objavino kad ga negdje nađemo.

Kako gomolji čičoke podnose temperature do -30C, na otvorenome se mogu saditi od studenoga pa do sredine travnja. Kasnije sadnja smanjuje prinos. Moguć je jednogodišnji ili višegodišnji uzgoj. U Istri se čičoka sadi u 4. mjesecu (kad prestane mogućnost mraza), ako se radi o Gorskom kotaru to se pomiče sigurno na oko mjesec dana kasnije. Sadnja je na isti način kao krumpir. Poslije naravno dođe do izražaja njena invazivnost, pa se redovi sve manje prepoznaju. Dok je još mlada biljka i još u obliku redova (dakle dok se nije raširila na sve strane) može se razmišljati o okopavanju, iako je prevladavajuće mišljenje da se ne treba previše zamarati s tim s obzirom da stabljika čičoke kasnije naraste i do 2 m i tu korov više ne igra neku presudnu ulogu.
Kasnije na jesen treba ju izvaditi na vrijeme, osobito ako se radi o Gorskom kotaru, naime čak i u Istri je bilo slučajava da se nije mogla vaditi zbog zaleđene zemlje. (Treba to imati na umu, iako ovdje kod nas u Primorju i nema baš zaleđene zemlje, pa bi ona tvrdnja da bi je mogli imati u zemlji do travnja mogla držati vodu.

 

Čičoka1

 

Nekoliko ad hoc recepata:

 

Salata od čičoke

 

Sastojci

200 g gomolja čičoke
žlica maslinovog ulja
sol

Po želji se može dodati i limunov sok ili ocat, peršinov list, paradajz, luk, kupus, kisela vrhnja.

 

Priprema

Oprane i oljuštene gomolje izrendati na tanke rezance. Sitno sjeckani peršinov list posuti po rezancima i sve preliti mješavinom od ulja i limunovog soka.

 

Maneštra od čičoke

 

Sastojci

4 gomolja čičoke
2 mrkve
korijen peršina sa listom
150 g kuhanog krompira (na lešo)
žlica bezglutenskog brašna
3 žlice maslaca
2 dl vrhnje
sol

 

Priprema

Mrkvu i peršin oprati, isjeckati na tanke kolutove i pržiti na maslacu dok ne porumene, dodati brašno i litru posoljene vode. U međuvremenu čičoku oprati, tanko oljuštiti i isjeći na kockice. U zavrelu vodu dodati čičoku, a kada omekša, dodati i krumpir isečen na kocke. Gotovu maneštru začiniti vrhnjem i sjeckanim lišćem peršina.

 

Čičoka se može i pržiti i peći poput krumpira, raditi čips od čičoke, a može se nakon pranja jesti i u sirovom stanju. Tako sam i ja probao jednu na placi prije kupovine i okus mi se svidio.

 

Za puuuno recepata od ove korisne biljke - evo linkova - Sve od čičoke

i drugi - Recepti od čičoke

 

 

P.S Za stručne formulacije o hranjivim vrijednostima čičoke je korištena raspoloživa stručna literatura i tekstovi na internetu.

(internetske web lokacije, croinfo.net placa team)

Share

Udruga 051

PRETRAŽIVANJE

Jezici

Posjećenost

8711893
Danas
Jučer
Ovaj tjedan
Prošli tjedan
Ovaj mjesec
Prošli mjesec
1797
1960
11066
8684785
54670
100549

Vaš IP: 54.198.233.27
Sad je 21.07.2017 18:38:48