Zdravlje

Dunja – savršen lijek za stres, nesanicu i lošu probavu

Korisnička ocjena:  / 18
LošeNajbolje 

Unatoč tome što se može konzumirati sirova, kuhana i pečena, uglavnom se koristi za pripremu kompota. Međutim, kao i većina namirnica, dunja također sadrži mnoga ljekovita svojstva.

Dunja potječe iz jugozapadne Azije, međutim ona koju mi poznajemo prilično se razlikuje od ‘kruške’ iz Perzije i Anatolije. Unatoč tome što se može konzumirati sirova, kuhana i pečena, uglavnom se koristi za pripremu kompota.

Međutim, kao i većina namirnica, dunja također ima mnoga ljekovita svojstva. Zbog čega bi trebali pojačati konzumaciju ovog voća, saznajte u sljedećih nekoliko redaka!

Uklanja stres
Čaj od sjemenki dunje jedan je od najvećih ‘neprijatelja’ stresa i lošeg raspoloženja. Dakle, ukoliko osjećate tzv predblagdansku nervozu, ne bi bilo loše da krenete u potragu za ovim napitkom.

Pobjeđuje nesanicu
Ovaj napitak trebale bi konzumirati osobe koje imaju problema sa spavanjem jer čaj od dunje pobjeđuje nesanicu.

Rješava probavne smetnje
Određeni sastojci iz dunje imaju blagotvoran utjecaj na probavne organe. Liječe začepljenost i upale crijeva, a s druge strane zaustavlja proljev.

Liječi upalu grla
Sok od dunje pomiješan s nekoliko žlica šećera koristi se protiv upale grla. Istu smjesu možete upotrebljavati i za liječenje rana i upala na koži.

Izvor: Blog Hrana i zdravlje (www.hrana-zdravlje.blogspot.com)


Dunja ima veoma malo kalorija i masti, a nešto više ugljikohidrata, dijetnih vlakana i malo proteina. Ovo mirisno jesenje voće bogato je vitaminom C, karotinom (provitamin A), B1, B2, B3 (niacin), kalijumom, magnezijumom, te željezom.

Pored sjemenki, ljekovit je i čaj od dunje, koji blagotvorno djeluje na sluzokožu usne šupljine i želuca.Kod djece, ovaj čaj je posebno dobar za ublažavanje dijereje. Ako imate problema sa kašljem, čaj napravite od cvjetova dunje. Za upaljeno grlo najbolji je sok od dunje koji ćete pomiješati sa nekoliko kašika šećera.

Zahvaljujući taninu kojeg sadrži, dunja blagotvorno djeluje i na probavne organe. Liječi začepljenost, te sprječava infektivne bolesti. Dunju možete jesti i sirovu, ali zbog oporog okusa i tvrdoće, bolje je da se odlučite za kompot, marmeladu od dunje ili pečene dunje, koje mogu biti veoma ukusne.

(Izvor: http://www.ljepota.ba)


Dunja je veoma stara voćka, porijeklom iz Perzije, Anadolije, a možda i Grčke i s Krima. Stablo naraste do sedam metara i liči na jabukovo, a i list podsjeća na nju, samo što je cio na ivicama. Cvijet je takođe sličan jabukovom, ali i kruškinom, svijetlo ružičast je ili bijel, a raste pojedinačno. Plod je nepravilnog oblika, ponekad sličniji jabuci, a ponekad kruški, zlatnožut, prekriven dlačicama, izuzetno ugodnog mirisa, zbog čega su ga naše bake čuvale na ormarima da im namiriši spavaću sobu. Smatra se da su one sličnije jabuci sočnije i slađe.

Kora dunje je dosta debela, a “meso” oporo i gorkasto, sa skupljajućim kiselkastim ukusom. Zbog toga mnogi ne vole da je jedu sirove, nego samo skuhane.

Plinije je kao o njenim “medicinskim vrlinama” govorio da štiti od urokljivog pogleda, a kod Grka i Rimljana bila je posvećena Veneri, i možda je ona od Parisa, zapravo, dobila dunju, a ne zlatnu jabuku, kako pjeva Vergilije, pošto su u to vrijeme jedine “zlatne jabuke” poznate u Italiji bile – dunje. Kao voće posvećeno Veneri, dunja je smatrana simbolom ljubavi i sreće, a Plutarh je pomenuo običaj da mladenci podijele dunju, kako bi im budući zajednički dani bili slatki i puni oduševljenja.

Sirup od dunja može da se koristi kao dodatak drugim napicima koji se koriste kod proljeva, pošto ova voćka steže, ali i za liječenje sluzokože grla, krajnika i drugih disajnih puteva. Odlična je i za liječenje anemije, a sluz pripremljena od dunjinog sjemena potopljenog desetak minuta koristi se za liječenje dekubitusa (rana koje nastaju od dugotrajnog ležanja), kao i dizenterije, proljeva i gonoreje (u zvaničnoj engleskoj farmakopeji) i očnih bolesti, ali ima i svojstva slična lanenom sjemenu. Inače imaju ukus kao gorki badem. Plod dunje sadrži takođe sluz, koja se, kako smatraju neki prirodnjaci, sastoji od smole i celuloze. Inače, 100 grama dunja “nosi” 40 kcal, odnosno 165 kJ, pošto se sastoje od 83,1 odsto vode i 8,3 odsto ugljenih hidrata. Sadrže i 33 mikrograma provitamina A (beta-karotina), vitamina B1 i B2 i 13 miligrama vitamina C. Veoma su bogate kalijumom (201 miligram), a siromašne natrijumom (2 mg%), sadrže i 10 mg% kalcijuma, 21,4 mg% fosfora, 8,2 mg% magnezijuma, i 0,6 mg% gvožda. Od mikroelemenata, tu su fluor (6 mikrograma) i bakar (0,13 miligrama u 100 grama). U dunjama ima i 155 miligrama zasićenih masnih kiselina, ali i 175 mg% mononezasićenih i 180 mg% polinezasićenih, što znaci da treba da ih jedu oni koji imaju problema s povišenim holesterolom.

(Izvor http://www.narodnilijek.com)

Dunja

Sinonim: -; Engleski naziv: Quince; Latinski naziv: Cydonia oblonga Mill.;

Dunja

Dunja kasno cvate (kra­jem travnja ili početkom svibnja) i zato vrlo rijetko strada od kasnih proljetnih mrazeva, pa gotovo svake godine obilno i redovito rađa (što nije slučaj s većinom voćarskih kultu­ra).

Osim izvanredno zdravoga, hranjivoga i ukusnog soka, od dunje se može pripremiti velik broj slatkih prerađevina, počevši od džemova, marmelada, kompota, želea, sira od dunja, ukusnog likera, dunja u vinu ili rumu do rakije dunjovače.

Agroekološki uvjeti za uzgoj dunje

Temperatura

Dunji su potrebna vrlo topla ljeta, suhi zrak tijekom ljeta te zime bez većega kolebanja između visokih i niskih temperatura. Tijekom zimskog mirovanja dunja može podnijeti kraće vri­jeme temperature do -30 °C, a ljeti čak 52 °C. S obzirom na to da je dunja voćka toplijeg podneblja, najbolje raste i donosi plodove u uvje­tima sredozemne i umjereno kontinentalne klime, sa srednjom go­dišnjom temperaturom između 10° i 15 °C. Za razliku od kruške i ja­buke, dunja slabije podnosi zimske temperature, pogotovo pred završetak vegetacije u jesen i na početku vegetacije u proljeće, pa se može dogoditi da poslije toplog siječnja, a pogotovo ako se toplo vrijeme zadrži i tije­kom veljače, smrzne u ožujku na temperaturi -20 °C. Mladi plodovi smrzavaju na -2 °C.

Voda

Dunja vrlo dobro i redovito rađa samo kada je dovoljno vlage u tlu. Najbolje uspijeva na položajima gdje tla imaju dovoljno zra­ka i vode. Ne podnosi močvarne terene, gdje zbog pomanjkanja kisika može doći do gušenja korijena. Područja koja bi se mogla preporučiti za intenzivan uzgoj dunja morala bi imati 750 - 900 mm oborina tijekom godine ili 600 mm dobro raspoređenih oborina tijekom vegetacije.

Tlo

Dunja zahtijeva dobro tlo, sličnih svojstava kao za jabuke i kruške, tj. tlo dobre strukture, po mogućnosti omjera gline i pijeska 50:50 do 60:40. Sadržaj humusa oko 3 %, a sadržaj fiziološki aktivnog vapna ne bi smio prelaziti 2,5 %. Ako se želi uzgojiti dunja koja nije osjetljiva na sadržaj vapna u tlu, onda se ona cijepi na po­dlogu kruške. Najpovoljnija pH vrijednost tla za dunju u rasponu je od 5 - 6,2.

Izbor položaja za podizanje nasada dunje

Sjeverne ekspozicije (položaji) terena, koje su slabije osvijetljene, pa prema tome hladni­je i vlažnije i nalaze se iznad 450 m nadmorske visine, nisu povoljna za uzgoj nasada dunje jer plodovi ne mogu dozoriti. Nagib terena, kao i za ostale voćarske kulture, ne smije biti previše strm zbog teže obrade tla i mogućnosti izvaljivanja sta­bala. Najpovoljniji nagib bio bi između 3° i 5°.

Priprema tla za sadnju dunje

Na terenu na kojem do tada nije bilo intenzivne proizvodnje, potrebno je temeljito očistiti ostatke prethodnih kultura. Prije ravnanja terena i dubokog oranja valja svakako istražiti kakvoću, ponajprije kemijski sastav tla. Na osnovi rezultata analiza dobiju se upute o potrebnim količinama hraniva. Kakvoća tla po­pravlja se i postupkom kalcifikacije, koristeći za to točno odre­đene količine kalcija i adekvatne količine stajskoga gnojiva. Mineralno gnojivo rasipa se po cijeloj površini i pri dubokom oranju (do dubine oko 40 cm). Pripremu tla za jesensku sadnju poželjno je obaviti tijekom ljeta, a ako se planira sadnja u proljeće, ta se priprema može obavi­ti tijekom ljeta pa sve do zime dok to dopušta vlažnost tla.

Izbor podloga dunje

Poznato je da se dunja kao i ostale kulture može razmnožavati na više načina: pomoću sjemena, nagrtanjem, reznicama i cijepljenjem. U intenzivnoj proizvodnji razmnožava se isključivo cijepljenjem na podlogu, a izbor podloge ovisi o tipu tla i iskustvima vezanim za poje­dine podloge. Za dunju je najbolja podloga bijeli glog, koji je odlično kom­patibilan s dunjom. Stabla su dugovječna i vrlo rodna.

Izbor sorata

Dunja je poput mušmule, po broju sorata, najsiromašnija voćna vrsta. U svijetu je registrirano samo nekoliko stotina sorata dunje, od kojih se uzgaja samo desetak. Sorte dunja međusobno se razlikuju prema morfološkim i fizio­loškim osobinama, a podjela je obavljena prema obliku ploda. Dunje se mogu svrstati u tri skupine: sorte jabučastog, kruškolikog i zvonolikog oblika.

Izbor uzgojnog oblika dunje

Dunja ima prirodno piramidalno ili okruglasto oblikovanu kro­šnju. No, u uvjetima intenzivne proizvodnje preporučuje se obliko­vanje krošnje u modificirani vretenasti grm. Prva (donja) etaža oblikuje se na visini 60 cm od tla, a s provodnicom bi trebala zatvarati kut od 52°. Etažne grane primarni su elementi krošnje, koje na sebi nose sekundarne, tercijarne itd., grane koje ima­ju funkciju rodnog drva. Sekundarne grane na primarnoj grani od osnove prema vrhu moraju postupno biti tanje i kraće. Druga etaža nalazi se na visini oko 70 cm, a treća na 50 - 60 cm.

Vrijeme i tehnika sadnje dunje

Tankoj mladici dužine 40 - 80 cm uklone se postrane grančice i vrh te se kao takva posadi u zemlju u dubinu od 30 - 35 cm. Sadnju je potrebno obaviti do kraja mjeseca travnja na manje osunčano mjesto. Mladice će se razvijati tijekom 2 godine i tada su spremne za presađivanje u nasad. Dunje se sade u nasad s razmakom u redu 3,5 - 6 m i između redova 4 - 6 m.

Održavanje nasada dunje

Grane stabla dunje su prilično elastične i lako se savijaju pod težinom plodova, pa je rezidbom potrebno održavati rast i razvoj skeletnih grana. Najbolje vrijeme za rezidbu je u veljači. Osim redovite rezidbe koja je nužna pri intenzivnom uzgoju, po­trebno je i navodnjavanje prije završetka cvatnje, na početku fiziološkog prorjeđivanja plo­dova, sredinom srpnja kada su obično najveće suše i u drugoj polovici kolovoza, kad je najin­tenzivniji rast plodova. Da bi se iz­bjegla povišena vlažnost zraka preporučuje se sustav navodnjavanja »kap po kap«.

Gnojidba dunje

Poslije sadnje i u drugoj godini, u proljeće u brazde sa svake strane reda dodaje se 20 - 30 t/ha stajskoga gnojiva. Oko sva­ke sadnice u krugu promjera 30- 40 cm dodaje se 15 dag mineralnoga gnojiva KAN 27 %. Drugo prihranjivanje dušikom obavlja se krajem svibnja na isti način i istom količinom, KAN 27 %.

U trećoj godini u rano proljeće, prije početka vegetacije (krajem ožujka), obaviti prvo prihranjivanje dušikom, i to oko svake voćkice u krugu promjera 50 - 60 cm s 30 dag KAN 27 %. Drugo prihranjivanje obaviti početkom svibnja na isti način i istom količinom KAN 27 %. U jesen, poslije opadanja lišća, po cijeloj površini voćnjaka razba­cati 700 kg/ha mineralnoga gnojiva NPK 5:20:30.

Četvrte godine krajem ožujka rasuti po cijeloj površini voćnjaka 130 kg KAN 27 %, poslije cvatnje prihraniti dušikom s istom količinom KAN 27 %, a u jesen, poslije opadanja lišća, rasuti 700 kg/ha mineralnoga gnojiva NPK 5:20:30.

Berba dunje

Dunja je sezonsko voće dostupno od rane jeseni sve do siječnja. Berba započinje kada plodovi počnu mijenjati boju iz jarko zelene u intenzivno žutu. Kod berbe je potrebno dosta pažnje jer su plodovi osjetljivi na pritisak zbog kojeg su oštećena i nagnječena mjesta sklonija bržem propadanju. Ako se dunja bere za preradu bolje ju je brati dok nije poprimila potpuno žutu boju jer će na taj način zadržati veću količinu pektina.

Izvor:

  • Ivo Krpina i suradnici; Voćarstvo; Zagreb, 2004.
  • Burza voća i povrća
(Sa http://www.agroklub.com)
 
 

Dunja kao lijek

Mnogi kada se pomene dunja pomisle na dobru dunjevaču, rakiju od dunje, a nisu svjesni koliko je dunja ljekovita i koliko su zdravi ne samo njen plod nego i sjemenke, sok, slatko, kompot ili čaj od dunje.

Stablo dunje nalikuje stablu jabuke, visine je 5 do 7 metara, a može biti u obliku grma. Listovi su slični jabuci, a cvjetovi veliki, svijetlocrvene boje. Cvjeta u svibnju i lipnuju, a plodovi su zreli krajem jeseni.

Plod dunje može imati oblik jabuke ili kruške, "grbav" je, zlatnožute boje, pokriven dlačicama. Dunja potiče sa Kavkaza, raste u Aziji i Evropi, na rubovima šuma, a ima je i u primorju.

Zbog svojih ljekovitih osobina, dunja je poznata od davnina u mitologiji i narodnim predanjima kao simbol ljubavi, sreće, plodnosti, pameti, ljepote, postojanosti, neprolaznosti...

U našim krajevima se za dunju koriste nazivi funja, kunja i dgunja, latinski naziv je Cydonia oblonga, a engleski quince.

Od dunje su ljekoviti plod, list i sjeme. Ukoliko dunja nije prskana kemikalijama, onda se njena kora može koristiti za pripremanje ljekovitog čaja.

Obloge od dunje (plod, kora, list...) koriste se za liječenje: otvorenih rana, opekotina, ispucale kože ili bradavica.

Sastojci dunje se koriste i u kozmetici.

Ljekoviti sastojci

Plod dunje sadrži sljedeće korisne sastojke:

  • amigdalin
  • bakar
  • biljna vlakna
  • biljne masti
  • bioflavonide
  • vitamine B2, B3 i B6
  • vitamin C
  • željezo
  • glikozid
  • emulzin
  • eterična ulja
  • jabučnu kiselinu (i druge kiseline)
  • kalij
  • mangan
  • natrij
  • pektin
  • proteine
  • tanin
  • cink šećere (raznih vrsta)

 

Ljekovito dejstvo

Dunju treba koristiti kao lijek ili kao pomoćno sredstvo kada su u pitanju sljedeće bolesti i tegobe:

  • akne
  • anemija
  • bolesti grla i nosa (krajnici)
  • bronhitis
  • grčevi u želucu
  • grip i prehlada
  • dijareja
  • ekcem
  • zadah iz usta
  • infekcije kože
  • jačanje imuniteta
  • kašalj i kihanje
  • neke vrste raka
  • nervoza
  • nesanica
  • opekotine
  • problemi sa želucem i organima za probavu
  • problemi sa kožnim bolestima
  • razne infekcija
  • sinuzitis
  • sindrom nadraženih crijeva
  • skorbut
  • upale organa za disanje
  • pospješuje rad žuči, želuca i crijeva
  • ubrzava zarastanje rana

 

Zaključak

U svijetu se dunja sve više koristi u ishrani. U našim krajevima je ranije dosta i uzgajana i korišćena, a posljednjih godina je nepravedno zapostavljena.

Zato savjetujemo da u svoj jelovnik dodate dunju kao voće, desert, ili da češće koristite proizvode od dunje, naročito kao dodatak ishrani djece. 

(Izvor http://zdravlje.krstarica.com)

(croinfo.net ever-learning team)