Hrvatska

Hrvatska

Najveća sfinga u Europi nalazi se u Zadru!

Korisnička ocjena:  / 1
LošeNajbolje 

sfinga brodarica zadar

 

Sfinga (grč. Σφίγξ, Sphígks), neman s krilatim lavljim tijelom i ženskom glavom i grudima; čest motiv u likovnoj umjetnosti Egipta kao simboličan prikaz vladara. Najveći poznati kip sfinge, 20 m visok i 73,5 m dugačak, nalazi se kraj Gize (vjerojatno sfinga faraona Kefrena, oko 2500. pr. Kr.).

Dvije egipatske sfinge dao je car Dioklecijan dopremiti u svoju palaču u današnjem Splitu, gdje se i sada nalaze. Od Egipćana su motiv sfinge preuzeli Hetiti, Feničani, Asirci i Grci. U grčkoj je mitologiji Sfinga demon smrti, kći zmajoglavog i zmijonogoga Tifona i zmije djevojke Ehidne. U priči o Edipu Sfinga zadaje prolaznicima zagonetku; ako ju ne riješe, ubija ih. Kada je Edip riješio zagonetku, Sfinga se strmoglavila s hridi. U vezi s tim mitom, sfinga u prenesenom smislu znači zagonetnost, zagonetno biće. U kasnijoj umjetnosti sfinga se pojavljuje u dekoraciji baroka. (Wikipedia)

 

 

Ukoliko želite posjetiti gradsku četvrt Brodarica, savjetujemo Vam da skratite put iz zadarske povijesne jezgre i koristite usluge barkajola koji će Vas za svega minutu i pol barkom prebaciti na suprotnu obalu gradske luke – na Đigu ispred kuće Luxardo - bivše zgrade tvornice Maraska. Ugodnom šetnjom uz more u pravcu sjeverozapada za samo desetak minuta stići ćete do jednog od najljepših dijelova grada. Stare vile s početka 20. stoljeća još uvijek su nevjerojatno lijepe, a neke od njih imaju i prekrasno uređene vrtove. Ispred jedne takve vile u uvali Maestral (Dražanica), vjerojatno ćete s iznenađenjem ugledati zadarsku sfingu!

Ova skladna katnica lijepog pročelja zove se Villa Attilia i najstarija je vila na Brodarici, a daleke 1901. godine sagradio ju je ugledni zadarski restaurator, akademski slikar i povjesničar umjetnosti Giovanni Smirich (Zadar, 1842.-1929.). Studirao je u Sieni, Firenci i Veneciji kao i većina pripadnika uglednih zadarskih građanskih i plemićkih obitelji tog vremena. U vili nema potomaka Giovannija Smiricha, akademskog slikara, povjesničara umjetnosti i restauratora iz stare zadarske obitelji, iako u Zadru živi njegov unuk, priznati stručnjak za ovisnosti, neuropsihijatar dr. Sergie Padelin. Cijeli je kompleks nacionaliziran i zapravo nema vlasnika.

- Da ima, sigurno ne bi bio tako devastiran i zapušten – kaže Giovannijev praunuk Mario Padelin, kolumnist “Zadarskog lista”. A na kući, ambijentalnoj vili, u perivoju ili u blizini sfinge, nema, dodaje, nikakve oznake o tome što je to sve zajedno bilo i tko je sve dao izgraditi.

Giovanni Smirich osobito je zaslužan za proučavanje i obnovu brojnih zadarskih povijesnih spomenika, posebice crkava sv. Donata, sv. Krševana i sv. Stošije, jedan je od utemeljitelja Arheološkog muzeja Zadar, a ujedno je bio i priznati slikar. Nažalost, većina njegovih djela zauvijek je izgubljena je u plamenu Drugog svjetskog rata i bombardiranju Zadra. Svoju buduću suprugu Attiliju Spineda de Cataneis upoznao je u Veneciji te su se kasnije preselili u Zadar gdje su u skladnom braku imali petoro djece.

Perivoj koji okružuje vilu uređen je u historicističkom zanosu karakterističnom za kraj 19. i početak 20. stoljeća. Giovanni Smirich je nakon smrti žene Attilije 1918. godine ukrasio perivoj s nekoliko zanimljivih dekorativnih elemenata – eksedrom i kamenom špiljom, a vodeći se zajedničkim zanimanjem za mitsko, dao je podići i repliku egipatske sfinge kao spomen na voljenu ženu. Iako je izgrađena od betona, zadarska sfinga je vrlo posebna – na prsima je imala reljef orla, a umjesto šapa ima prste kojima je nekoć držala veliki mač i njime štitila školjku s malim ribnjakom. Mač i ribnjak su odavno uništeni, kao i reljef orla, a nacionalizacija vile nakon Drugog svjetskog rata dovela je do daljnjih devastacija. Razne priče i legende o sfingi, pa i one o skrivenom blagu zakopanom pod njom, prijetile su njezinim potpunim uništenjem, a tijekom desetljeća je nažalost bila meta vandalskih oštećenja.

Uz nju se vežu brojni zadarski misteriji. Uvriježeno je da je ne treba uvrijediti niti reći o njoj išta loše. Raspredale su se razne priče: po jednoj, sfinga ima lice gospođe Smirich koja je bila toliko ružna da joj je suprug sfingu napravio iz osvete. – Radila je mašta, no to nije točno. Postoje fotografije na kojima se vidi da je Attilia bila ljepotica. Druga legenda kaže kako unutar sfinge postoji soba sa stolcima i stolom za sastanke, a treća da je unutra skriveno blago... – govori dr. Maštrović.
Je li tko razriješio misterij?

– Kopali su nekoliko puta, i to s bočnih strana, kako bi došli do blaga, ali našli su samo kamenje. I odustali. A što će biti sa sfingom? Do prije pet godina su se oko nje okupljali narkomani, područje je očišćeno, ali i dalje izgleda otužno.

U ovom dijelu Europe sfinge su prava rijetkost, a zadarska je k tome najveća od svih. Osim toga, zadarska sfinga je vrlo posebna, jer je izgrađena u znak sjećanja na voljenu ženu i romantična legenda kaže da stoga ispunjava ljubavne želje.

Na kraju, ovo nije jedina „egipatska veza“ u Zadru – na Voštarnici će pažljivije oko prolaznika pronaći i malu piramidu.

 

Par fotki sa neta iz raznih izvora (večernji list, Slobodna dalmacija, privatna zbirka, fotograf Davor Strenja, portal Brodarica, zadarski list)

 

 

sfinga zadar

 

 

 

 

 

 

 

 

Video o zadarskoj sfingi - klik na poveznicu.

(croinfo.net croatia team)

 

Share

Udruga 051

PRETRAŽIVANJE

Jezici

Posjećenost

9051120
Danas
Jučer
Ovaj tjedan
Prošli tjedan
Ovaj mjesec
Prošli mjesec
1876
3324
5200
9021571
65831
98758

Vaš IP: 54.198.134.32
Sad je 21.11.2017 10:47:02