Razno

Razno

Životinje našeg kraja: Puhovi

Korisnička ocjena:  / 10
LošeNajbolje 

PUHOVI (Myoxiadae), porodica sisavaca iz reda glodavaca. Nalik su na vjeverice, no građom su bliži miševima. Imaju kratke noge razvijene za penjanje i dug, dlakav rep. U svakoj čeljusti imaju po dva oštra, duga sjekutića. Žive po šumama i vrtovima Europe. Proždrljivi su, a hrane se plodovima, kukcima, pticama i jajima. Jedu uspravljeni, a hranu ustima prinose prednjim nogama. U umjerenom pojasu provedu zimu u dubokom i dugom zimskom snu. Većinom žive samotno. Ženka koti godišnje 4-7 golih i slijepih mladih koje nosi oko 30 dana. Najpoznatiji su: obični puh (Glis glis), vrtni puh (Eliomys quercinus), i puh orašar (Muscardinus avellanarius).
Obični puh, dugačak i do 30 cm, pokriven je mekim gustim krznom, odozgo sivkaste, odozdo bjelkaste boje. Čest je u šumovitim krajevima Europe, a baš ovu vrstu nalazimo i na otoku Hvaru.
Meso puha slovi kao prava delicija pa stoga nije čudno što je tradicija lova na puhove iznimno stara i potječe još od vremena Rimskog Carstva. Rimljani su puhove pekli u medu, a gojili su ih u „dolia“ posudama i tovili orasima i kestenjem. U Hrvatskoj se lov na puhove do danas održao na području Gorskog kotara i Like, a od srednjodalmatinskih otoka na Braču i Hvaru. Zanimljivo je da se puh najviše lovi i jede u Dolu na Braču i u Dolu na Hvaru.

Puh - Malo je manji od kućnog štakora. Odozgo je siv, odozdo bijel, a oko oka ima tamniji prsten. Naraste do 16 (13-19) cm + rep od 13 (11-15) cm.

Živi u bjelogoričnim šumama, parkovima, voćnjacima, aktivan od početka sumraka i noću. Gnijezdo radi od korijenja i mahovine u dupljama, pukotinama stijena, kućicama za ptice, dobro skače i penje se. Zimski san spava oko 7 mjeseci. Živi u zadrugama.

Prehranjuje se voćem (šljive, breskve...), bobicama, košticama, sjemenkama, kukcima, puževima, manjim sisavcima, mladim pticama i jajima, lišćem (lijeska).

Pari se u srpnju, mlade nosi 30-32 dana, koti od kolovoza do rujna 1 put po 3-4 (1-7) mladih (slijepi 21-22 dana, sišu 28 dana, samostalni nakon 60 dana, spolno zreli nakon 12 mjeseci.

Žive 9 godina.

slika


A ovako završavaju puhovi - topi im se mast koja je vrlo skupa i ljekovita (ako kome treba rođak u Lokvama ima!), samo meso puha jestivo je i u Lokvama ga jedu, te se krzno suši i koriste za kostime Mme Cruelle deVille!

slika


Puhovi su osobitost Europe, Azije i Afrike. Noćne su životinje, specijalizirane za život na drveću, poznate po zimskom snu koji u našim krajevima traje i preko pola godine. U Hrvatskoj živi čak četiri vrste ovih životinjica, a jedna od njih je jedini endemični sisavac Hrvatske. Te se životinje mogu odjednom pojaviti u velikom broju, a u bukovim šumama Gorskog kotara ima ih ponekad i preko 50 jedinki po hektaru. Sivi, veliki puh može težiti i preko 300 grama. Njegovo meso je ukusno, a mast ljekovita. To su uzroci dugogodišnje tradicije lova na puhove i uživanja mesa. Centar te tradicije u Europi je u Gorskom kotaru i susjednom gorskom dijelu Slovenije. Već su stari Rimljani imali posebne glinene posude (glirarijume) u kojima su uzgajali puhove za jelo. Postoje brojni tipovi stupica i lovki, osobiti načini lova, te različiti načini čuvanja mesa i priprave specijaliteta od puhovine. Od krzna puhova prave se poznate kape puhovke.
Puh je u hrani "probirljiv", jer neće jesti bilo što. Drugi ulovljen puh na istoj zamci je "bedast", jer ne vidi da je drugi puh ulovljen.

Jedna od klopki za lov:

slika


slika


I još jedna (više u upotrebi na Braču i Hvaru):

slika

Osobno moje iskustvo lova na puh s rođakom u Lokvama - pušku o rame (zbog ostalih zvjerinja), karbidni fitilj, kućica-zamka i u lov - oko nas veselo trčkara lovački pas, dolazimo do duplje u kojoj može i ne mora bti puh, rođak namješta kućicu pred ulaz u duplju, pali i ubacuje fitilj koji producira smrdljivi dim koji polako omami puha i on da pokuša spasiti glavu izlijeće van duplje i ulijeće u klopku, tad mu rođo lomi vrat i kači ga o žicu ... i ide dalje do slijedećeg duplja! Te puhove vidite na sušenju krzna na slici gore.

Za razliku od negdašnjeg pristupa, danas se sivi puh lovi isključivo posebno konstruiranim lovkama, pri čemu je za lov neophodno dobiti odgovarajuću dozvolu. Ulovljeni puhovi koriste se u prehrani, otopljena mast je tradicionalno korišteni preparat za tretiranje rana, a od krzna se izrađuju različiti predmeti. Najčešći specijaliteti od puhova mesa su gulaš, pečeni puh na ražnju i prženi puh. Gospodarenje sivim puhom u Republici Hrvatskoj primjer je održivog gospodarenja prirodnim bogatstvom, naravno u suradnji sa ispravnim iskorištavanjem šuma.

U razdoblju između Prvog i Drugog svjetskog rata vještiji goranski puholovci znali su tijekom sezone lova na puhove samo od prodaje kožica ovog šumskog glodavca namijenjenih izradi odjeće zaraditi količinu novca ravnu cijeni jednog vola! Uz tu, za to doba iznimnu zaradu, od ulovljenih puhova prehranjivale su se praktično do slijedeće sezone puholova!

I danas se od puhova može dobro zaraditi – kilogram njihova mesa cijeni se 40 kuna, koža 4-5 kuna po komadu, a najisplativija je puhova mast (ulje) čija cijena se kreće do 300 kuna po jednom decilitru! (croinfo.net pooh team)

Share

Udruga 051

PRETRAŽIVANJE

Jezici

Posjećenost

3069299
Danas
Jučer
Ovaj tjedan
Prošli tjedan
Ovaj mjesec
Prošli mjesec
6583
10229
6583
3003436
6583
155071

Vaš IP: 184.72.160.105
Sad je 01.09.2014 15:36:46