Nepoznata Rijeka

Croinfodesnogore02

Nepoznata Rijeka

Riječki vodotoci: Zašto onolika brana na Škurinjskom potoku?

Korisnička ocjena:  / 7
LošeNajbolje 

Da bi bar malo pojasnili znatiželjnim građanima i onima koje naprosto zanima što je to izgrađeno na nekima potpuno nepoznatom riječkom vodotoku - Škurinjskom potoku - koji je sada već ogromnim svojim dijelom zaronio u podzemlje, donosimo vam ovaj povijesni prikaz i razloge za ovu gradnju koja je već uzburkala duhove u Rijeci. Pa ... krenimo redom.

 

 

Škurinjski potok tipični je bujični vodotok krša, formiran u flišnoj dolini sa vapnenačkim padinama. Tok je povremenog karaktera sa redovitim ljetnim presušivanjem i naglim nadolaskom vode kod pojava intenzivnih oborina. Specifičan je po tome što je danas veći dio njegovog sliva i toka u urbanom području Grada Rijeke, što zahtijeva način uređenja u mnogome različit od uobičajnog. Njegovo nesustavno uređenje javlja se u vrijeme nastajanja obližnje Rijeke kada se i dolina Škurinjskog potoka počela u većoj mjeri poljoprivredno koristiti. To prvo spontano uređenje toka imalo je svrhu zaštite od plavljenja i odnošenja zemlje sa okolnih iskrčenih površina.

 

Slika br. 1

 

Slika br. 2

 

Kao i kod drugih sličnih vodotoka, uređenje (slike br. 1, 2 i naslovna slika) se je sastojalo od podizanja suhozida uz korito i od gradnje manjih poprečnih građevina u svrhu zaštite od odnašanja zemlje sa poljoprivrednih površina i  u svrhu stvaranja manjih akumulacija za zalijevanje nasada i napajanje blaga.
U prošlosti se je osim sadašnjeg imena koristilo još i ime Potok pa su od 16. st. oba naziva ove tekućice bila gotovo jednako zastupljena. U memoriji stanovnika Rijeke naziv Potok usadio se toliko čvrsto da je cijeli jedan Riječki kvart, čijim se područjem kretao donji tok potoka, dobio prema njemu ime. Krajem 18.st uslijed urbaniziranja područja, donji tok vodotoka se uređuje i natkriva  do mora. Od tog vremena, kao i danas uz funkciju evakuiranja bujičnih voda potok vrši i zbrinjavanje površinskih, a djelomično i sanitarnih voda. Prema zapisu iz 19.st. ušće Škurinjskog potoka  bilo je u lučici Mandrać (slika br.3.) u koju je donosilo velike količine pijeska i kamenja.
Slika br. 3

 


Slika br. 4

 

Da bi se to spriječilo potok je sproveden dalje u more, primjenjujući pritom neobično hidrološko rješenje križanja (slika br.4.) sa potokom Brajda koji od tada prolazi ispod Škurinjskog potoka.

 

Postojeće stanje:
Površina sliva - 2,90 km2
Duljina - cca 1600 m
Regulirano - 750 m
Propust u trupu pregrade ispod Getroa - 2 x 600 mm
Tragovi tečenja vidljivi su nizvodno od OŠ Ivan Zajc
Fotografije snimljene u 2. mjesecu 2008 god.


Slika br. 5.  Korito 200 m iznad stare pregrade 


Slika br. 6. Korito uzvodno od stare pregrade


Slika br. 7. Stara pregrada


Slika br. 8. Stari kameni most


Slika br. 9. Regulirano korito – OŠ Ivan Zajc


Slika br. 10. Korito ispod Mercatora


Slika br. 11. Kraj otvorenog korita - Parkovi

 

Donji - zatvoreni tok
Duljina - 2800 m
Prosječni pad -  4,6 %
Max.protok - 2,14 m3/s
Utok u Riječkoj luci kod željezničkog kolodvora
Djelomično vrlo oštećen
Izgrađen kroz gusto urbanizirano područje
Protok smanjen brojnim prodorima instalacija i velikim količinama nanosa
Fotografije iz Zbornika radova HDZV – 2009 god.

 


Slika br. 12 . Početak zatvorenog toka - Rotor
   

Slika br. 13 . Betonsko lučno korito
   

Slika br. 14. Ulaz fekalne kanalizacije

 

 


Slika br. 15 . Kanal prokopan u stijeni

 


Slika br. 16 . Bujični nanos i prodor instalacija

 


Slika br. 17. Ulaz oborinske kanalizacije

 


Slika br. 18. Utok Škurinjskog i potoka Brajda 

 

Hidrološke značajke sliva:

 

Škurinjski potok (slika br.19) se sastoji od gornjeg (otvorenog) i donjeg (zatvorenog) dijela.  Kako se geološka podloga sastoji od vapnenca sa karakterističnim vrtačama, najveći dio oborine uglavnom prodire duboko u tlo. Zbog toga su veće površinske protoke u koritu rijetke i moguće su samo uz pojavu extremnih oborina na prethodno saturirano tlo.
S obzirom na položaj sliva i postojeći trend urbanizacije područja, sigurno je da će se površinski koeficijenti daljnje povećavati (tablica br.1), a samim time doći će i do pojave do sada nezabilježenih količina površinske protoke.
2002 god Građevinski fakultet je izračunao Qmax100 god. protoku od 15 m3/s što značajno premašuje 2,14 m3/s, koliko iznosi izračunata maximalna protoka postojećeg zatvorenog dijela kroz gradsko područje.
Nije moguće povećati propusnu moć postojećeg zatvorenog kanala jer prolazi kroz gusto izgrađeno područje.
Slika br. 19. Karta sliva sa položajem retencija ( Zbornik HDZV)
Tablica br. 1. Odnos protoka i urbanizacije ( Zbornik HDZV)Da bi se omogućila spomenuta daljnja urbanizacija područja, napravljeno je idejno rješenje odvodnje.
Kao najpovoljnije rješenje predviđena je izgradnja 3 oborinske retencije. U tim bi se retencijama zadržavale oborinske vode kao i višak površinskih voda koje se ne bi uspjele evakuirati postojećim oborinskim sustavom, te bi se jednim dijelom infiltrirale u podzemlje ( tablica br. 2).Predviđene su retencije volumena:
   R 1 – 26600 m3
   R 2 – 22800 m3
   R 3 – 30100 m3
Tablica br. 2. Usporedni prikaz maksimalnog 100-godišnjeg vodnog vala za postojeće stanje i stanje nakon izgradnje retencija (Zbornik radova HDZV)


Retencije:
Retencija R 3
Izgradnja – 2007 god.
Projektant – Rijekaprojekt vodogradnja 
Volumen – 2850 m3 ( 10 x manje od predviđenog )
Max dubina vode – 5 m 
6 drenažnih cijevi fi 600 mm
Temeljni ispust 300 mm
Vanjski radijus 40 m
Separator za oborinske vode

 


Slika br. 20.  Škurinjski rotor – aviosnimka

 


Slika br. 21. Škurinjski rotor ( OTK d.o.o. )

 

 

 


Slika br. 22.  Presjek kroz retenciju ( Zbornik HDZV )

 

Retencija R 2
Izgradnja – 2011 god.
Projektant – HRVATSKE VODE 
Korisni volumen – 19378 m3
Potopljena površina 11000 m2
Max. kota vode 198,68 m.n.m – 100 godišnji povratni period
Kota temeljnog ispusta 193,25 m.n.m
Retencija je ujedno i potporni zid buduće prometnice
Temeljni ispust na sanduku - 0,80 x 0,80 m
Ispust u trupu pregrade - 1,00 x 1,50 m
Kota preljeva 198,50 m.n.m.
Podizanje vode preko kote 198,68 m.n.m. moguće samo ako u retenciju pristigne vodni val veći od 100 godišnjeg ili ako dođe do začepljenja temeljnog ispusta

 


Slika br. 23. Gotova retencija

 


Slika br. 24. Nizvodna strana – mjesto buduće prometnice

 


Slika br. 25. Sandučasti preljev

 


Slika br. 26. Temeljni ispust na sanduku

 


Slika br. 27. Ispust u trupu pregrade

 

Proračun istjecanja evakuacijskih organa pregrade

 

Tablica br.3. Proračun istjecanja kroz temeljni ispust na sanduku

 

Tablica br.4. Proračun istjecanja kroz  ispust u trupu pregrade

 

Tablica br.5. Poprečni presjek evakuacijske građevine

 

Tablica br.6. Grafikon istjecanja kroz ispust u trupu pregrade

 

 

Zaključak – procjena postojećeg stanja:

 

Donji zatvoreni tok, dijelovi kojeg su izgrađeni prije 250 god. svojim kapacitetom ni približno više ne odgovara sadašnjem stanju, a pogotovo budućim predviđenim planovima urbanizacije Škurinjskog područja. Sustavnim neodržavanjem, spajanjem oborinskih i fekalnih kanalizacija, smanjenjem poprečnog profila prodorima raznih instalacija njegov je protok maximalno ograničen. Kako prolazi kroz gusto izgrađeno područje, osim redovitijeg čišćenja i popravaka uočenih oštećenja nije moguće izvesti veće zahvate te bitnije utjecati na njegovu protočnu moć.
Da bi se ograničio dotok vode u donji dio krenulo se je u projektiranje i izgradnju retencija koje će svojim djelovanjem vodu zadržati i infiltrirati u podzemlje.
Prvoizgrađena retencija R 3 radi kompromisa (uklapanja u kružni tok u Osječkoj ulici) bitno je manjeg kapaciteta  od planiranog te ne postiže planirani efekat smanjenja vodenog vala. Doduše, još nisu uočeni nikakvi problemi zbog njenog smanjenog kapaciteta, ali skorom izgradnjom većeg industrijskog platoa na poziciji ispod Getroa značajno će se povećati dotok vode u retenciju te će se tek tada moći realno procijeniti pravo stanje.
Retencija R 2 izgrađena je 2011. godine. Njeni kapaciteti su u skladu sa planovima, a njena funkcija, kao i izgradnja retencije R 3 ovisit će o brzini urbanizacije područja uzvodno od njih.Dodajmo ovome i malo novije fotografije o radnoj zoni Bodulovo - ispod Getroa (klik na link:  http://www.croinfo.net/rijeka-danas/8256-radna-zona-r9-bodulovo-kurinjski-potok-i-njegov-stari-most), koja je pred oko godinu dana pripremljena i nasuta. Dakle urbanizacija je kročila velikim koracima preko gornjeg toka Škurinjskog potoka. Jedino što je nebrigom jednog od izvođača, namjerno ili slučajno, nažalost stari most za kojeg većina Riječana nije ni znala da postoji, i koji doduše nije ni bio pod konzervatorskom zaštitom, srušen od nespretnog ili plaćenog bageriste! Mislim da je po planovima most trebao ostati vidljiv, ili ako ne vidljiv, zatrpan čitav, ne razvaljen!

(Autori D.G.&B.M, Građevinski fakultet u Rijeci, croinfo.net water team)

 

Share

Udruga 051

PRETRAŽIVANJE

Jezici

Posjećenost

8629384
Danas
Jučer
Ovaj tjedan
Prošli tjedan
Ovaj mjesec
Prošli mjesec
2450
2794
11365
8595877
72710
111967

Vaš IP: 54.162.114.84
Sad je 22.06.2017 20:36:25