Informacije - glasilo 3.maja

[milić]

U Sveučilišnoj knjižnici Rijeka posjeduju Informacije - glasilo koje je tjedno izlazilo u 3.maju. Negdje sam pronašao da su Informacije izlazile 0d 1963. godine pa do 1990. SVKRi posjeduje godišta 1977. - 1990. (ne baš sve brojeve).
 Prije toga je izlazio Brodograditelj, ali ne znam ni kada ni u kakvom ritmu.
Za moje potrebe dovoljne su i Informacije.
Zamislio sam ovu temu kao nešto što me ubolo u oko pa da malo prokomentiram(o).
Bit će tu i podataka o datumima porinuća, primopredaje i sl. pa molim Magnuma i pp1972 da obrate pozornost na to.

Informacije su se tiskale na A4 formatu i sadržavale su obično nekoliko stranica. Boja tiska je bila plava.
Evo loga:

[milić]

Kada i kamo ćemo na godišnji odmor?
 (Informacije br 19 od 20. svibnja 1977.g.)
Nadam se da ću uskoro saznati plaće jednog kolege, trasera na navozu, pa ćemo se ravnati prema tome, jer sada ove cijene ne znače puno. Na vlastiom primjeru znam da sam 1975. i 1976. bio na g.o. u Poreču, Plava laguna. Smještaj u dvokrevetnim bungalovioma i hrana u restoranu, bilo je dosta povoljno.

[milić]

...

[milić]

...

[milić]

24.svibnja 1977. porinut brod XUE HAI s 1. navoza,
 a 25.svibnja 1977. položena kobilica za gr. 582, Sudoimport SSSR također na 1. navozu.
Obično se kobilica postavljala odmah nakon porinuća , znači isti dan. Ali iz ovoga se da iščitati da odnosi SSSR i Kine u to doba i nisu bili baš prijateljski.
P.S.
Iz notice o polaganju kobilice gr. 582 da se pročitati da su radovi na prvom brodu iz serije tankera za SSSR (gr.581) otpočeli 10.03.1977. na navozu 2. Brod je kasnije nazvan JOHN REED, nosivosti 39870 t, isporučen 1978. g.

[milić]

25.svibnja 1977. matuljski Mikron je postao OOUR RO TIBO tj. dio ZROBI-ja 3.maj.
30 godina Radničkog kulturnog umjetničkog društva Brodograditelj. Znači osnovano je 1947.

[milić]

31.svibnja 1977. potpisan ugovor za gradnju dva kontejnerska RO-RO broda za Jugoliniju. To su bile gradnje  587 i 588 kasnije nazvane Ledenice i Bribir.
Na  njima je moj dragi prijatelj Jure Barbalić najprije bio inspektor, a kasnije upravitelj stroja.

[milić]

Interni natječaj za dodjelu olakšica za školovanje uz rad.

Pažljivo pročitajte ove uvjete. Ima ih samo nekoliko. Ukoliko ti RS OOUR-a odobri znači da imaš plaćene troškove upisa i 30 radnih dana slobodnih (plaćenih) po šk. godini za pripremu ispita. Ja sam jedan od trećemajskih korisnika olakšica. Naredne tj. 1978. godine sam upisao Ekonomski fakultet u Rijeci te sam najprije završio I stupanj, a kasnije i II.
30 radnih dana to je više od godišnjeg odmora u ono doba. Jasno imao si i g.o. kao i svi drugi zaposlenici, pardon radnici su onda bili u 3,maju.

[ilirija]

25.svibnja 1977. matuljski Mikron je postao OOUR RO TIBO tj. dio ZROBI-ja 3.maj.
30 godina Radničkog kulturnog umjetničkog društva Brodograditelj. Znači osnovano je 1947.

Uvedeno

[milić]

Kako na liječenje u toplice

Prema određenim skalama primanja, propisanim od strane Sindikata, plaćalo se liječenje u toplicama, gdje su  odlazili radnici kojima je to propisala komisija 3.maja u čijem sastavu su bili liječnik, socijalna radnica i pretpostavljam sindikalac.

[milić]

Članovi DALUM-a 3.maja izlagali u Umagu, Rijeci i Kraljevici
I ta vrsta slobodne aktivnosti njegovala se u 3.maju. Poznavao sam neke umjetnike kao npr. ovdje navedenog Lilića, ali najviše mi je prirastao srcu Petar Nenadić, naš brodomonter koji mi je poklonio nekoliko akvarela koji su završili u mojoj garsonjeri u Marčeljevoj Dragi. Hm, možda su još tamo, zavučeni u kakvom ormaru?
P.S. Vidim, nakon pažljivijeg čitanja članka, da je i Dalibor Laginja, današnji eminentni riječki (saršonski ) umjetnik, scenograf HNK I. Zajc, bio član DALUM-a 3.maj. Bio je dobar prijatelj s mojim pok. bratom, ali nisam znao da je ikad radio u 3.maju. Hm, moguće je bila to otvorena grupa. Treba pitati Nenadića.

[milić]

Sa sjednice RS RO Brodogradilište
Ostvarenje plana u svibnju zadovoljavajuće

Po tim planovima se jašilo do ludila. Jasno samo na fizičkim pokazateljima. Ugovorene cijene brodova bile su službena tajna, ako se dobro sjećam, i malo ljudi je znalo cijenu po kojoj su brodovi ugovoreni kao i pravi, ugovoreni rokovi.
Ja sam nekako krajem sedamdesetih postao planer u OOUR-u Montaža (to su navozi) i bio sam službeno na svakom RS koji se mjesečno održavao, a obično 1. točka dnevnog reda bila je ostvarenje plana u prethodnom mjesecu i plan za tekući mjesec.
(Nakon duuuugo godina bavljenja planiranjem moja konstatacija je da se najvažnije stvari ne mogu planirati.
Na faksu sam imao seminarski rad na 3. godini s temom Planiranje proizvodnje u RO Brodogradilište 3.maj. Jasno da sam to dobro napravio i prof. Starčević je bio jako zadovoljan i nahvalio je 3.maj i inž. Dimitrovskog, koji je bio vrhunski teoretičar u planiranju. Ja zadovoljan, profa zadovoljan prava studentska ekstaza)

Ima ovdje i još jedan zanimljiv članak.

Brodotesari i skelari također otvorili samoposlugu za topli obrok

Nekako u to doba bilo je in otvarati menze samo za ''svoje'' radnike. Doduše to su bila manje prostorije pa su djelovale ugodnije nego ona velika menza uz glavnu prometnicu. Ova menza je bila smještena ispod staze dizalice br. 9, koja pokriva 1. navoz sa sjeverne strane. Zli jezici su govorili da je to Pero Sitvuk, onda jak čovjek, član Sabora SRH, napravio za svoju ženu radno mjesto. Pero je bio gl. poslovođa RJ 145, baš ovima - skelarima, brodotesarima i brodotraserima. Baš sam ga danas spominjao prijtelju dok smo šetali kostrenskim lungo marem i prošli pokraj Ronilačkog centra. Kako je Pero isprobavao opremu za ronioce u lučici Brgudi. To vam moram ispričati, ne napisati. Da, i ronioci su bili pod njegovom kapom. Inače Pero je bio drag čovjek. Kad je otišao u penziju živio je u Perušiću i bio pacijent kolegici moje žene. Redovito me je pozdravljao, dok nije otišao u - priču.

[elvis]

(Nakon duuuugo godina bavljenja planiranjem moja konstatacija je da se najvažnije stvari ne mogu planirati.

Zaboravio sam kojem se generalu pripisuje izreka: "Planovi su beskorisni, a planiranje neprocjenjivo" 

[milić]

Bo, prvi put čujem. Si pito gugla?

[milić]

Ugovorena 4 brodska motora za NR Kinu

RO TDM (Radna organizacija Tvornica dizel motora) je, po mojemu skromom mišljenju, bila prekapacitirana za 3.majske potrebe. Ne znam kakva je bila koncepcija. Možda je bila građena za cijelu jugoslavensku brodogradnju, što mi se čini dosta izvedivo. Međutim, splitsko brodogradilište je imalo licencu MAN-a, a pulsko B&W odnosno tako nekako. TDM je imala licencu Sulzera. (Moja sestrična je radila u Sulzeru u Winterthuru - Švicarska pa bi trećemajce, koji su dolazili poslom tamo, pitala za mene. Nitko me nije poznavao, kao ni ja njih  . TDM bi predao motor, po mogućnosti dok je brod još na navozu, mornari bi ga uvukli u trup i tu je bila jedina poslovna dodirna točka s TDM kojoj ja i nisam prisustvovao.)
No, ukratko, dosta motora se u ono vrijeme prodavalo na stranom tržištu, odnosno za drugog kupca, a ne RO Brodogradilište 3.maj. (Pazite ovdje morate napraviti razliku između brodogradilišta 3.maj kao cjeline i ondašnje RO Brodogradilište 3.maj. Pored RO Brodogradiliša postojali su i RO TDM. RO TIBO i RO Energetila i održavanje te krunska RZ Zajednički poslovi (ZP)