Autor Tema: Bakar kronotaksa obnositelja vlasti  (Posjeta: 12620 vremena)

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline kobler

  • Global Moderator
  • Full Member
  • *****
  • Datum registracije: Sij 2013
  • Postova: 1.132
Bakar kronotaksa obnositelja vlasti
« u: 08.08.2015., 03:22:48 »
Frankopani
1118. Frankapani
* ili nešto kasnije knez Dujam

1223.
* hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. daruje knezovima Krčkim (kasnijim Frankopanima) Vinodolsku županiju, ali je do definitivne legalizacije došlo tek 1251. godine


Celjski
1405. - 1422. Friedrich Celjski
* Donijela mu u miraz Elizabeta Frankapan, Bakar, [[Bribir]] i [[Trsat]].

Frankopani
1422. - 1432. Nikola Frankapan
* Poslije ubistva kćeri, Nikola zauzima sve gradove koje je Elizabeta donijela u miraz Friedrichu.
* Sin Elizabetin, Urlich Celjski bezuspješno traži od Nikole da mu vrati majčin miraz.
* 1435. Spor je završio nagodbom nakon smrti Nikole, nakon više od deset godina. Sigismud je u travnju 1435. izvijestio zagrebački kaptol da je izglađen spor između Ivana i Stjepana s jedne strane i grofa Ulrika Celjskog s druge strane zbog polovice otoka Krka i posjeda Trsat, Bakar i Bribir za 32.000 florena miraza Ulrikove majke Elizabete. Ulrik je dobio spomenute posjede u zalog za svotu majčina miraza. Kad bi braća isplatila tu svotu, posjedi bi im bili vraćeni.35 (ARS AS CE III/140, B. Otorepec, Gradivo, 1435, april 4, Bratislava.)

1449. - 1479. Martin Frankapan
* U diobi Nikoline djece, Bakar je pripao Martinu Frankapanu.
* 1455., 15. svibnja utvrđene su granice (razvod) među gospoštijama Bakar, Trsat i Grobnik.

Matijaš Korvin
1479. - 1487.
* Martin je umro bez potomstva, a svoje posjede ostavio je kralju Matijašu Korvinu.

Cynthi
1487. - 1490. Francesco Cynthi
* Kralj Matijaš Korvin daruje Bakar svom dvorjaniku Cyntiju. Po smrti kralja, Bernardin Frankapan otme grad Cyntiju.

Frankopani
1490. - 1529. Bernardin Frankapan
* Bernardin drži grad sve do svoje smrti.

1529. - 1534. Stjepan i Katarina Frankapani
* Budući da su Bernardinovi unuci bili maloljetni, skrbnik im je car Ferdinand I.
** Nikola Rauber, kapetan
** Ivan Kacijaner, kapetan
** 1530. zbog ozbiljne opasnosti od Turaka i Mlečana, naredbom kralja Ferdinanda I., kaštel se utvrđuje, o čemu svjedoči natpis na novim ulaznim vratima pisan glagoljicom: /"1530. gda čini, učiniti ovu baštiju. gdin. e.(ro)lim. dezara. budušći. on tada. kapitan biš nad armadu. kraleve. s tlesti. nadunai i kapitan cetera a Žan Jakov de pani e (vic)e kapitan bakarski i vinodolski "/.
** Prema tom natpisu dakle, vrhovni zapovjednik kraljevske vojske Jerolim Zadarski (Girolamo da Zara) naredio je da se grad utvrdi kulama protiv eventualne navale Turaka. Podređen mu je bio vicekapetan bakarski i vinodolski Žan Jakov de Pani, koji je izvršio to naređenje. Grad je ojačan kulama, a pojačani su i povećani gradski bedemi.
** 1530. Jakov de Pani, kapetan bakarski i vinodolski

1534. - 1550. Stjepan Frankapan
* 1534. Stjepan preuzima svoja imanja.
* 1544. Stjepan sa šogorom Nikolom Zrinskim sklapa ugovor o uzajamnom nasljeđivanju.

1550. - 1566. Katarina (+1560) i Nikola Zrinski (1508-1566)
* 1550., 13. srpnja, knez Stjepan III. u ime njenog dijela nasljedstva ustupa sestri Katarini Frankopan udanoj Zrinski Grobnik, [[Bakar]] i [[Hreljin]].
* 1550. Stjepan izdaje sestri Katarini očitovanje o izručenju gradova u svom posjedu.
* 1560. Umire Katarina Zrinska.
* 1566. Nikola IV. Zrinski pogiba junački u obrani Sigeta
* 1566. Priznaje pravo nasljeđivanja svojim nećacima Jurju (1549.-1603.), Krsti (1553.-1573.) i Nikoli (1559.-1605.).
** 1570. Mihajlo Dešić, kapetan bakarski i vinodolski

Zrinski
1577. - 1671. Juraj IV. (1549.-1603.) i Nikola V. Zrinski (1559.-1605.)
* oko 1577. godine dolazi Bakar pod vlast Stjepanovih nećaka, knezova Zrinskih, koji ga drže sve do propasti obitelji 1671. Nakon toga kaštel ostaje zapušten.
** 1592.-1593. Marko Oršić, upravitelj Bakra
** 1599.-1599. Lodovico Čikulin, kapetan
** 1600.-1612. Julije Čikulin, Gubernator i kapetan primorskih gradova i svega Vinodola; brat Ludovikov.

1603. - 1605. Nikola V. Zrinski
** 1611.-1644. pl. Budarski, kapetan

1605. - 1625. Juraj V. Zrinski (1599.-1626)
* Sin Jurja IV. Zrinskog.

1626. - 1649. Petar IV. (1621-1671) i Nikola Zrinski (1620-1664)
* 1638. Dioba posjeda među braćom, no Bakar ostaje zajednički posjed, o čemu je sastavljen i ugovor (1641.).
** 1644.-1660. barun Čikulin

1649. - 1670. Petar IV. Zrinski (1621-1671)
* 1649. Nova dioba među braćom, a Bakar pripadne Petru Zrinskom.
** 1660.-1666. barun Čikulin
** 1666.-1678. Aggelter (? – v. dalje Affelter)

Ugarska komora
1672. do 1692. Ugarska komora
* 1671.-? Matija Turina, vikar
** 1671.-? Miho Benčić, kaštelan
* 1672.-1672. Ernest Paradeisser, kapetan bakarski i vinodolski
* 1673.-1675. Matija Strassoldo, kapetan bakarski
* 1675.-1678. Andrija pl. Koderman (Mažić 1896:78)
* 1678.-1680. Ivan Juraj Affelter (Mažić 1896:77)
** 1679. Ivan Fridrik pl. Geysler, administrator (Mažić 1896:78)

Rigoni
1685.- Francesco Rigoni
* zakupio Bakar od komore.

Austrijska komora
1692. do 1786. Austrijska komora
* Bakar je založen gradačkoj gornjoaustrijskoj dvorskoj komori za f. 50.000 kao Bona fiscalia Frangepano-Zriniana.
* U cijelom periodu naslov glavnog predstavnika centralnih vlasti je kapetan, dok administrator i vice-administrator upravljaju lukom.
** 1698. Lorenzo Federico Pellosio, vikar i fiškal  (Mažić 1896:80), supruga Maria r. De Denaro
* 1699. Ludovik grof Coronini pl. Kronberg (Mažić 1896:78)
* 1702.-1712. Ottaviano barun de Terzy, kapetan grada Rijeke i upravitelj Vinodola (Mažić 1896:78)
** 1708.-1730. Ferdinando de Zanchi, vikar i fiškal (Mažić 1896:80)
** 1712. Antun Maria de Raffaelis, administrator
* 1716.-1722. Antonio Adelmo grof Petazzi (Mažić 1896:78)
** 1724. Josef Ernesto d'Leneberg, potkapetan i dohodarnik (Rendmeister) (Mažić 1896:79)
** 1724.-1753. Pietro Felice de Denaro, administrator (Mažić 1896:80)
** 1724. Antun Maria de Raffaelis, podadministrator (Mažić 1896:80)
** 1731. Sigismund de Parmon, potkapetan i dohodarnik (Rendmeister) (Mažić 1896:79)
* 1735.-1740. Sigismund Xaver Sartori (Mažić 1896:78)
** 1735. Pietro Felice de Denaro, potkapetan i dohodarnik (Rendmeister) te administrator (1747. luogotenet za Rijeku, Trsat i Bakar (Mažić 1896:79)
** 1736.-1755. Antonio Sebastiano Rossi Sabbatini, vikar i fiškal (Mažić 1896:80)
* 1741.-1746. Ivan Felix de Gerliczi (Mažić 1896:78)
** 1745. Andrija Novak, potkapetan, a još od 1735. dohodarnik (Mažić 1896:79)

Ministerijalna Bankovna Deputacija
1750-1754. Bakar prelazi na Ministerijalnu Bankovnu Deputaciju u Ljubljani
* Poznati potresi 1750. i 1751. jako oštećuju kaštel. Stradali su gornji katovi i visoka kula s kruništem. Zidovi su napukli, a na krovovima su se pojavile mnoge rupe. Nakon popravka pričinjenih šteta, kaštel poprima današnji izgled. Tada ga koristi komorska uprava, a kasnije vojska.
* 1750.-1768. pl. Zandonati  (Mažić 1896:79)

Trgovačka intendanca
1754-1776. pod upravom Trgovačke intendance u Trstu

Vojna uprava
1776.-1778. pod Vojnom upravom u Karlovcu
* 1768.-1776. Franjo Mihajlo pl. Mikulić (Mažić 1896:79)
** 1770.-Josip Vrinjanin, vikar i fiškal (Mažić 1896:80)
* 1776.-1778. Franjo pl. Pavlić (Mažić 1896:79)

Municipij
1778-1786. Bakar postaje slobodna luka s upravom poput riječke. Time prestaje komorska uprava i ne upravljaju carski kapetani, već grad dobiva svoj Magistrat i Kapetanatsko vijeće (ujedno i gradski senat) od 50 članova.
Mjesto civilnog kapetana po poziciji sljeduje guverneru primorja, pa je prvi civilni kapetan bio Josip grof Maylath, a vicekapetan Pavao Almassy, gubernijalni podupravitelj.
* Prvo zasjedanje Municipija održano je 5. 5. 1778. kad su izabrani (Mažić 1896:82):
** Gašpar pl. Jaketić, kapetanatski sudac (judex-rector capitanealis)
** Antun pl. Paravić, komunalni sudac (judex-rector communitatis)
** Vinko Josip de Marochino, sudbeni pristav
** Josip Matija Paravić, tajnik
** Sebastijan Sablić, prvi kancelist
** Ivan pl. Thianić, tržni nadglednik
** Ignacij Warle, ranarnik
** Franjo Ostrogović, gradski liječnik

23. 4. 1779. MT proglašava Bakar slobodnim kraljevskim gradom. Municipij čine: Grad Bakar sa Sv. Kuzmom, Vitoševom, Škrljevom i Kukuljanovim; općina Kraljevica sa Šmrikom, Bakarac, Hreljin doljnji, Praputnjak doljnji, Krasica doljnja, Kostrena Sv. Barbara, Kostrena Sv. Lucija, Draga doljnja i gornja, te Trsat s Podvežicom. (Mažić 1896:81)

** 1779-1780. Vinko Josip de Marochino, kapetanatski sudac (judex-rector capitanealis)
** 1779-1780. Ivan pl. Thianić, komunalni sudac (judex-rector communitatis)
** 1780-1781. Vinko Josip de Marochino, kapetanatski sudac (judex-rector capitanealis)
** 1780-1781. Ivan pl. Thianić, komunalni sudac (judex-rector communitatis)
** 1781-1782. Marko pl. Orebić, kapetanatski sudac (judex-rector capitanealis)
** 1781-1782. Antun Marija pl. Orebić, komunalni sudac (judex-rector communitatis)

Poslove vodi Biaggio Vincenzo Marochini, kr. komornik. Podređen je Komorskom uredu u Zagrebu.
* Početkom XIX. stoljeća bila je u kaštelu je Platnara, a 1849. godine i nautički kabinet.

Ugarsko-hrvatsko primorje
1786. - 1848. riječki guverner
* kaštelanati Bakar i [[Vinodol]] budu priključeni novoformiranom Ugarskom primorju.

** 1803-1804. Ivan pl. Thianić, kapetanatski sudac (judex-rector capitanealis)
** 1803-1804. Adam Zaccharia, komunalni sudac (judex-rector communitatis)
** 1808-1809. Ivan Krstitelj pl. Thianić, kapetanatski sudac (judex-rector capitanealis)
** 1808-1809. Adam Zaccharia, komunalni sudac (judex-rector communitatis)
** 1809-1810. Ivan Krstitelj pl. Thianić, kapetanatski sudac (judex-rector capitanealis)
** 1809-1810. Pavao Antun Bizzaro, komunalni sudac (judex-rector communitatis)

* 1848. na istočnoj strani kaštela probijena su nova vrata po naredbi bana Jelačića, pa se po njemu i zovu Banska vrata.
* ukinut je bakarski patricijat.