Konačno sam se i do nje uspentrao. Moram priznati da uopće nije ni naporno ni daleko, a to mi je uvijek i bila skuža da ne idem gore - kao, blizu je, mogu to kad god hoću. I nisam već jako dugo, a kraj nje sam prošao bar 300 puta
Opet malo povijesti:
U neposrednoj blizini Crikvenice, uz tok Dubračine, postoji nevelika, ali strateški izvrsno postavljena gradina - Badanj,
najstariji spomenik srednjovjekovnog fortifikacijskog graditeljstva u Vinodolu. Nije poznat izvorni naziv utvrde, napuštene nakon velikog potresa u 14. stoljeću. Dio vojne posade se vjerojatno preselio u obližnje naselje Kostelj, a funkcije nadzora nad ušćem rječice Dubračine je preuzeo drevni Kotor. Utvrda Badanj je nepravilnog kružnog tlocrtnog oblika, a sastoji se od prostrane središnje kule, u kojoj se nalaze prostorije za boravak posade i vodosprema. Do središnje kule se moglo pristupiti samo prolazom kroz uski kružni ophod, koji je bio omeđen jakim bedemom, djelomično ojačanim pravokutnim kontraforima. Uz vijugavi pristupni put nalazi se podgrađe s više pravokutnih stambenih objekata. Pojedinačni nalazi antičkih opeka ugrađenih u zidove Badnja mogu značiti da je jezgra utvrde nastala još u razdoblju sutona antike, odnosno ranobizantskome dobu, između 4. i 6. stoljeća. Uz povijest Badnja se vezuje legenda o zakopanom blagu koje čuva velika zmija, a Hrvati su je čuli od starosjedilaca koje su tamo zatekli. Zmija je staromediteranski božanski simbol, a legende o zakopanom blagu su česte na području crikveničke rivijere i Vinodola.
Badanj je vrlo važan i na prostoru Vinodola jedinstven objekt fortifikacijskoga karaktera, koji kontinuirano vrši svoju obrambenu funkciju od razdoblja kasne antike, vjerojatno 4. stoljeća, do kasnoga srednjeg vijeka, odnosno 14. stoljeća, kada je i napušten.
Osim tlocrtno zanimljive arhitekture,
posebnost su ove utvrde dobro sačuvani sanitarni čvorovi smješteni u vanjskom prstenu bedema, koji predstavljaju vrlo rijedak primjer visokoga higijenskog standarda u razdoblju ranoga srednjeg vijeka.
Unutrašnjost gradine Badanj arheološki je istraživana od 1966. do 1974. godine pod vodstvom Radmile Matejčić iz Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja u Rijeci.
Nažalost, od tog je vremena utvrda prepuštena propadanju pa je danas u iznimno lošem stanju. Iz tog je razloga muzej 2012. godine pokrenuo nove radove na utvrdi, koji će se provoditi idućih nekoliko godina s ciljem dokumentacije, zaštite, prezentacije i dobivanja novih podataka o ovome važnom lokalitetu.
Radovi su se, kako ćemo vidjeti iz mojih fotografija, sastojali uglavnom od dozidavanja manjih dijelova konstruktivne naravi, te kompletnog zatvaranje gornjeg sloja bedema žbukom, da bi se onemogućio prodor vode u zidove i razarajuće djelovanje s time povezano.
Pa, pođimo u obilazak!
Auto se parkira stotinjak metara od odvojka za Ljubavnu cesticu u pravcu Triblja, jer nigdje prije nema ugibališta ... Badanj se vidi iznad ceste na uzvisini
Ovdje je odvojak staze koja vodi prema utvrdi Badanj
A ovo generalni plan Ljubavne cestice, u sklopu koje je i obilazak utvrde Badanj