Kako je Krimeja dobila ime i fotogalerija iz parka

[zokxy]

Kako je Krimeja dobila ime

...Pa svi vi stari i novi Sušačani i Riječani znate o čemu se radi. To je dio grada kojim prolazite kad se spuštate od bolnice ili od igrališta (Orijentovog-o.p.) u grad - to je ona strma ulica koja nosi u našoj primorskoj sredini neobično ime - Krimeja. Da li ste se ikada zapitali kako je došlo do toga čudna, do toga neobična naziva - Krimeja.

"Krimeja" nije star, prvobitan naziv onoga dijela Sušaka što leži iznad željezničke pruge. To je područje bilo daleko izvan naselja - tamo su bili vinogradi, i u starini nije se zvalo "Krimeja" nego "Zagorje". ( )

"Krimeja" je novo ime, nastalo iz vica, iz šale, u prošlom stoljeću. Bilo je to nakon znamenitoga Krimskoga rata (od 1853. do 1858.), u kojem je Rusija u sukobu s Turskom težila da se domogne Carigrada i Dardanela i da istisne Tursku s Balkana... Taj rat - nazvan Krimski - jer su se glavne operacije vodile na poluotoku Krimu - zanimao
je cijeli svijet. Nakon duge i teške opsade, nakon 11 i pol mjeseci, pala je, godine
1855., glavna ruska utvrda Sevastopol. Događaj je postao upravo legendaran. Sevastopol i Krim postali su pojam i u našim krajevima.

Tih je godina na današnjoj sušačkoj "Krimeji" Adam Riccotti upravo gradio kuću, a kraj kuće je - osobenjak! - podigao i malu kulu, minijaturu, igračku! - na kojoj je dao uklesati u onaj čas tako aktualan natpis: CRIMEA. Crimea - prema talijanskom nazivu za poluotok Krim. Natpis je djelovao u općem raspoloženju onih godina senzacionalno i privlačno i odonda su Sušačani stali nazivati Riccottijevu kuću "Krimeja", a po nazivu kuće ostalo je do danas i ime cijelomu onomu kraju.

Branko Fučić, Terra incognita, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1997., str. 324.


Bacimo se malo u obilazak malog parka na raskršću ulice Krimeja i Kumičićeve gdje danas stoji taj natpis gdina Adama ...



U parkiću koji je danas asfaltiran većim dijelom uz uklesani znak Crimea 1855. ima i par klupica, nešto zimzelenih i listopadnih stabala, malo grmova, i spomenik antifašistima ovog područja

[zokxy]

[zokxy]

[zokxy]

[zokxy]

Kad se uspnemo ovim stepenicama na zapadnij strani ovog parkića, dolazimo do simpatičnog nesimetričnog malonogometnog igrališta   



Toliko od mene!   

[milić]

A ja bih nadodao da sam ovu Fučićevu priču znao. Pače imam i citiranu knjigu pa ako netko želi čitati mogu mu je posuditi.
Ali nisam znao da je ovaj grb - Crimea tu. A sto puta sam tu prolazio. Neki dan sam čak i, drugi put u životu,  sjedio na jednoj od klupica.
Hvala zokxy na novom saznanju.

[elvis]

Ali nisam znao da je ovaj grb - Crimea tu. A sto puta sam tu prolazio. Neki dan sam čak i, drugi put u životu,  sjedio na jednoj od klupica.

Također nisam imao pojma da taj grb ne samo postoji nego da je na tom mjestu, te nisam imao ni pojma za ovaj mini parkić a relativno često sam prolazio tome cestom.

 

[LLeon]

Na toj cesti od Tete Rože prema Parizu su moji nonići imali kuću. Negdje 60-tih godina, zbog izgradnje ceste, su im srušili kuću i u zamjenu dali stan u jednom od tada novoizgrađenih nebodera.

Koliko sam samo puta prošao tuda i nisam imao pojma za ovaj grb i spomenik. Čuo sam već podatak da je Krimeja (kako bi Milić rekao: mladosti moja) dobila ime po Krimu, ali nisam znao detalje toga. Hvala na ovoj priči.

[Sabina]

Nisam ni ja znala ovu pricicu. Da Zagorje?! mislim jeste na uzbrdici koja je s obzirom na centar i bila neka gora.
A naziv iz zezancije koji je postao uspjela sala.
Šteta što ne znamo koji su događaji i svjetska zbivanja bili vazni i zanimljivi nasim starima.
Hvala milicu

[zokxy]

Vedrana na ReFu:

"Iako zaslužuje posebnu temu, evo dijela priče o tom krimejskom inventoru, "osobenjaku" Adamu, o njegovoj ženi i tragovima koje su ostavili u našem gradu : Supružnici Adam i Catterina Ricotti otvorili su 1845. godine hotel Re d'Ungheria (Ugarski kralj). Plesačica Catterina Keser, rođena u Anconi 1818., jedna je od najvažnijih figura riječkog društvenog života tijekom XIX. stoljeća, kraljica pučke zabave i veselja. Udala se za Adama Ricottija mlađeg, gostioničara, hotelijera i trgovca, a dokazala je svoju samosvojnost kad je nakon njegove smrti 1871. godine nastavila razvijati obiteljski posao, sve do svoje smrti 1894. godine. Godine 1874. teren na Dolcu kupila je udovica Catterina Ricotti, koja je sagradila obiteljsku kuću po projektu Jakova Matića, a skladište građevnog drva pretvorila je u kazališnu dvoranu nazvanu Teatro Ricotti. Riječ je o građevini odmah uz željezničku prugu koja je povezala Zagreb i Rijeku 1873. godine. Godine 1888. na Dolcu je obnovljen Teatro Ricotti, tada već Teatro Fenice, a to novo ime, koje priziva ugledno venecijansko kazalište, ukazuje na narasle ambicije vlasnice. Po projektu Nicole Predonzanyja temeljito je obnovljena i povišena pozornica, izveden je novi dekorativni portal te radna galerijaza manipulaciju kulisama. U dvorišnom dijelu, uz južni red loža sagrađene su prostorije za glumce, članove zbora i osoblje te sanitarije. Stolice su tapecirane, uređen je prostor ispod pozornice za orkestar i uvedena je plinska rasvjeta. Tako se u kazalište moglo smjestiti 500 ljudi u parteru, te 200 na galeriji i ložama. Kazalište je i dalje bilo nepokriveno i takvo će ostati do 1901. godine, kad je napokon dobilo platneni krov, koji je dekorativno oslikao Giovanni Fumi 1900. godine, kao jedan od zadnjih svojih radova.
Kazalište je imalo dramske i operetne predstave s glasovitim izvođačima (Zago, Benini), ali i cirkuse s dresiranim konjima, mađioničare, varieté, lutkarske družine s marionetama (Riccardini, Gorno-Dall Aqua), mađarske operetne družine, a ponekad su se priređivali i borilački spektakli.
Radovi na rušenju starog kazališta i kopanju za temelje novog kazališta započeli su 20.svibnja 1912. godine."

[FiumeRi]

Dodat ću i ja nešto off topic:
Umberto Ricotti (po godinama ni mogao biti sin) je u burnim godinama nakon 1. sv. rata bio predsjednik Riječkog filatelističkog društva i jedan je od najzaslužnijih za razna privremena izdanja riječkih maraka, pogotovo prvih maraka koje su nastale pretiskivanjem mađarskih poštanskih maraka pretiskom FIUME.

[zokxy]

A koje su granice Krimeje pogledajte na karti MO Grada Rijeke:

[mušica]

Negdje sam pročitao verziju nastanka imena Krimeja u smislu da su na tom području kuće gradili trgovci koji su se obogatili trgujući robom za potrebe Krimskog rata, znači to nije istinita verzija.

BTW koja je kuća bila Ricottieva?

[milić]

Ja sam čuo, ustvari pročitao, samo ovu Fučićevu verziju. To ne znači da je ovo šta je napisao Fučić istina. Ali lijepo zvuči pa se lako prihvaća. A znaš ono da višestruko ponovljena laž brzo postane istina. Pitaj pokojnega Goebbelsa za to.
A sad sam malo pažljivije pogledao ovu podjelu grada na MO. Pa igralište Krimeja ne spada pod MO Krimeja.

[zokxy]

Mušica, nemam pojma koja je bila Adamova kuća ... a ta verzija o bogatim trgovcima stoji na službenoj stranici MO Krimeja. Kome vjerovati?
Milić, da, Orijentovo je igralište pod Podvežicom, iako ga mi svi stavljamo u Krimeju!!