Autor Tema: Milićevih dvadesetak godina na navozima 3. maja (1974. - 1996.) - priče  (Posjeta: 651 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline milić

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • Datum registracije: Tra 2012
  • Postova: 9.179
Radnički savjet

      Radnički savjeti, čiji je akronim RS, u Jugoslaviji su osnivani 1950. godine kao rezultat spoznaje da je model državnog socijalizma, na sovjetski način, neprimjeren za naše uvjete. Vodstvo KPJ je bilo mišljenja da državno vlasništvo mora biti pretvoreno u društveno odnosno predati to vlasništvo u ruke neposrednih proizvođača - radnika. To je pak značilo ostvarenje Marksove parole Tvornice radnicima! Uloga radničkih savjeta bila je da, kao kolektivni organ upravljanja, usvaja najvažnije odluke o radu poduzeća poput financijskih i proizvodnih planova i izvjrštaja, postavljanje i smjenjivanje upravnog odbora i slično. Pretpostavljalo se da će na taj način radnci direktno upravljati poduzećima. To će povećati njihovu motiviranost a time i polučiti bolje rezultate nego u sovjetskom modelu. Nažalost, puno je prepreka bilo na tom putu, tako da se ovaj model samoupravljanja nikad nije u potpunosti uspio ostvariti.
      U 3. maju je prvi pokusni radnički savjet osnovan 11. veljače 1950. a operativni, nazovimo ga pravi, je izabran 30. rujna iste godine. Brojio je čak 120 članova, a prvi predsjednik je postao Albino Baćac. U to vrijeme je brodgradilište, kao pravni subjekt, poslovalo pod imenom Poduzeće 3. maj. To pak znači da je postojao samo jedan RS koji je doduše imao mnogo članova, ali je bio operativniji nego kad je bilo mnoštvo trećemajskih OOUR-a sa svojim radničkim savjetima. I tako nekako, s jednim RS, je bilo sve do takozvane ourizacije.
      Od 1973. kad se uvelo OOUR-e u organizacijsku strukturu poduzeća, nastali su Radnički savjeti u svakom OOUR-u i RZ-i te na nivou radnih organizacija i napokon, kao krovni RS, na nivou SOUR-a. Gledajući organizacijsku strukturu 3. maja 1981. godine nabrojao sam više od 30 RS-a. S jedne strane bilo je to dobro, jer je nivo odlučivanja spušten na skoro pojedinačni, radnički nivo, a s druge strane nastao je veliki problem kad se trebalo usuglasiti na nivou SOUR-a. Previše je subjekata trebalo odlučiti o nečemu gdje neki i nisu vidjeli svoj interes.
      Mnogi su mišljenja, pogotovo danas, da radničko upravljanje nema smisla, da radnici ne mogu kompetentno odlučivati o pitanjima o kojima pojma nemaju. Moj stav, onda i danas, je da to nije točno. Za stručne teme postoje stručnjaci koji prezentiraju svoje spoznaje radničkon savjetu na temelju kojih članovi RS donose ili ne donose odluku. Jasno da su mnogi uvaljivali svoje trule interese na pleća radničkih savjeta. Nadovezujem se na ovu rečenicu prisjećanjem kako da je neki pilanski radnik u Klani jednom prilikom rekao da je RS plot iza koga drug direktor sere. Ovo je jedna od boljih definicija uloge RS u poduzećima u kojima je radnički savjet imao ulogu dizanja ruku na direktorove odluke.
      Vjerujem da je tako bilo u mnogim poduzećima, ali u 3, maju sigurno ne. U mojih dvadesetak godina provedneih u 3. maju dobro znam kako se tesala svaka odluka pred velikim brojem članova, kasnije delegata, radničkih savjeta. I te kako se rukovodiocima OOUR-a pa nagore tresla stolica pri svakoj loše donesenoj odluci.
      Što se tiče mog sudjelovanja u aktivnostima radničkih savjeta u brodogradilištu, bio sam član RS OOUR-a Montaža oko 1985. te kasnije predsjednik IO i član istog RS. U isto vrijeme moj kolega Tomo postao je predsjednik RS na nivou SOUR-a, što bi rekli, centralnog RS. Puno smo pričali, a i vidjelo se koliko se oko rada RS kotrlja svega i svačega. Ali se ipak nije moglo bez i mimo njega, ma koliko to neki pokušavali.
      Početkom 1991. oformio se i posljednji RS na svim nivoima pa tako i na nivou SOUR-a  kojeg sam i ja bio član. Sjećam se i nečasnih radnji koje su poduzimale određene struje kako bi ojačale svoje pozicije u novom startu jer se ne samo uspostavljao novi upravni organ nego i nova država. Pa su tako zalutali i do mene nudeći mi mjesto predsjednika RS što sam energično odbio a na konstituirajućij sjednici taj pokušaj i javno osudio. Za predsjednika posljednjeg RS 3. maja izabran je moj dragi kolega Zorin Šanko, a uz nas su, iz iste sredine, bili još Miljenko Miškulin i Ervin Randić.
       I za kraj, možda je najbliže razlogu zašto samoupravljanje kroz radničko upravljanje poduzećima nije uspjelo, ova anegdota ispričana od Tome.
      Nakon porinuća gotovo uvijek predstavnici brodogradilišta počaste ručkom predstavnike naručitelja broda. Tom prigodom se jedan od njih obratio Tomi s pitanjem da tko je glavni u brodogradilištu kad njih dvoje (predsjednika Uprave i predsjednika RS) oslovljavaju predsjednikom? Na to je Tomo lukavo, kako on to zna, odgovorio:
- A pogledajte nan bušte pa će Vam bit sve jasno.

-----------------------------------------------------------------------------------------

Fotografija snimljena 1986. godine na svečanoj sjednici RS OOUR-a Montaža, oko 1. svibnja. Na slici desno je Paolo Stančić koji prima plaketu povodom 25 godina neprekidnog rada u brodogradilištu. Nagrada se sastojala još i od novčanog dijela (obično prosječna trećemajska plaća) i statue Brodograditelj, popularno nazvane Kvisko.
Nagradu mu uručuje Nedjeljko Gudelj tada predsjednik RS OOUR-a, a na fotografiji sam i ja, vjerojatno kao predsjednik IO RS ili OOUR-ski sekretar SKH.

« Zadnja izmjena: 15.02.2018., 14:43:26 milić »
Prošeći se z manun okolo Trsata.

Offline elvis

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • Datum registracije: Vel 2012
  • Postova: 8.779
Radnički savjet

      Mnogi su mišljenja, pogotovo danas, da radničko upravljanje nema smisla, da radnici ne mogu kompetentno odlučivati o pitanjima o kojima pojma nemaju. Moj stav, onda i danas, je da to nije točno.

Dovoljno da pogledamo npr Agrokor pa se složimo s tobom.  :palacgore

Radnike nitko ništa nije pitao, pa je firma otišla pod ledinu s možda većim dugom od svojedobnog zloglasnog Obrovca.

Offline kobler

  • Global Moderator
  • Sr. Member
  • *****
  • Datum registracije: Sij 2013
  • Postova: 487
Agrokor je žrtva zvjerokradica i lešinara a ne političarske megalomanije, kao Obrovac. Za RS se slažem.

Offline elvis

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • Datum registracije: Vel 2012
  • Postova: 8.779
Agrokor je žrtva zvjerokradica i lešinara a ne političarske megalomanije, kao Obrovac. Za RS se slažem.

Smatraš da Todorićevo (pre)zaduživanje nije posljedica megalomanije?

Offline kobler

  • Global Moderator
  • Sr. Member
  • *****
  • Datum registracije: Sij 2013
  • Postova: 487
Mislim, dakle, da je Todorićeva inflatorna teorija rasta Agrokora jedan par čarapica, a otmica Agrokora by poachers and voltures nekaj sasvim drugo, jedino što se odvija pred našim očima, a završit će čupanjem posljednjeg miligrama zdrave supstance iz Agrokora, tako da vladi RH zbilja preostane samo prazan oklop Agrokora i u njemu brižni Konzum sa 40.000 radnih mjesta koja će moći bezbrižno spašavati do mile volje, bez ikakvog troška za hrvatske porezne obveznike!

Tako nekako ja mislim.

A Todorićeva megalomanija je pitanje ukusa, zavisi kako se gleda. U nekom trenutku je mogao usisati dovoljno "fiskalne energije" da otkupi sve svoje snabdjevače i vjerovnike skupa. Rusi nisu počeli cendrati jer su odjednom progledali, nego im je netko zapriječio pristup sisi.

Offline elvis

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • Datum registracije: Vel 2012
  • Postova: 8.779
Agrokor sam uzeo kao primjer "idealno" vođene kapitalističke tvrtke, gdje se zna tko je Gazda, a radnike se ništa ne pita pa je opet propala gore nego potpuno politički Obrovac.

A samo to je dio  kojim možemo uspoređivati sa dobom RS-ova.

Nema Radničkog savjeta koji bi napravio ovo što se nakon propasti dešava Agrokoru.

Offline kobler

  • Global Moderator
  • Sr. Member
  • *****
  • Datum registracije: Sij 2013
  • Postova: 487
Naravno da si u pravu! Ja sam se samo zaigrao, pardon!

Offline milić

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • Datum registracije: Tra 2012
  • Postova: 9.179
Vi gospodo niste članovi RS pa da možete pričati o Agrokoru. Niste educirani za to!  :vahidrk
Prošeći se z manun okolo Trsata.