collapse collapse

* User Info

 
 
Dobrodošli, Gost. Molimo prijavite se ili se registrirajte.

* Calendar

Veljača 2018
Ned Pon Uto Sri Čet Pet Sub
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 [21] 22 23 24
25 26 27 28

No calendar events were found.

* Who's Online

  • Dot Gostiju: 12
  • Dot Pauci: 5
  • Dot Skriven: 0
  • Dot Korisnika: 0
  • Dot Korisnika online:
  • user Yahoo!
  • user Google (4)

* Latest members

* Top Member Stats

zokxy zokxy
22896 Odgovora
milić milić
9197 Odgovora
elvis elvis
8785 Odgovora
ilirija ilirija
7923 Odgovora
Magnum Magnum
5187 Odgovora
gorgoroth gorgoroth
4364 Odgovora
LLeon LLeon
2331 Odgovora
Rijeka Rijeka
2229 Odgovora
fusher fusher
2155 Odgovora
duskom duskom
2139 Odgovora
Asterix Asterix
1848 Odgovora
mikimiki mikimiki
1801 Odgovora
Kigor Kigor
1728 Odgovora
z355ko z355ko
1624 Odgovora
Sabina Sabina
1489 Odgovora
Kont Kont
1098 Odgovora
rijeka53 rijeka53
1042 Odgovora
lappino lappino
1027 Odgovora
jazbac jazbac
999 Odgovora
sandro sandro
914 Odgovora

* Total Time Logged In

ilirija ilirija
189d18h6m
zokxy zokxy
183d22h39m
milić milić
107d4h23m
mikimiki mikimiki
77d2h23m
Asterix Asterix
63d19h7m
elvis elvis
52d16h59m
LLeon LLeon
39d12h36m
Rijeka Rijeka
33d19h23m
Magnum Magnum
29d15h14m
gorgoroth gorgoroth
27d4h6m
Kont Kont
23d3h24m
sandro sandro
22d22h52m
andree
22d21h37m
mušica mušica
22d9h18m
fusher fusher
18d6h1m
z355ko z355ko
17d6h55m
lappino lappino
16d10h2m
duskom duskom
16d7h45m
jazbac jazbac
15d9h19m
jano jano
15d8h39m
15.02.2018., 17:59:40 mikimiki | Views: 357 | Comments: 28

Znači, polazak Rijeka, Rijeka, via Tunel Učka, Motovun, Limski kanal, Vodnjan i sv.Foška

Tko je za?

1. Mikimiki
2. Neđa
3. Rijeka
4. Milić
5. Elči
6. Bak
7. Brdar 1
8. Brdar 2
9. Ja moren
10. Sandro
11. kigor
12. Eso Ri
13. Suada
20.02.2018., 18:14:20 milić | Views: 18 | Comments: 5

Od 1950. izlazio je više-manje kvartalno časopis Brodogradnja. Ne znam izvore financiranja tada, ali osamdesetih je financiran iz sredstava Poslovne zajednice Jadranbrod. U toj zajednici bila su učlanjena sva "velika" brodogradilišta, valjda i sva mala a i neka poduzeća koja su surađivala s brodogradnjom. U časopisu su se objavljivali stručni radovi, ali ja sam ga volio prolistati jer je ukratko prikazivao stanje u jugoslavenskoj i svjetskoj brodogradnji.
Zahvaljujući Ešo Riju iskopirao sam par članaka iz nekoliko brojeva koje mi je posudio. Zanimljiv je časopis, ta Brodogradnja. Ne znam kad je imao pauzu u izlaženju i da li uopće, ali vidim da ga je Fakultet strojarstva i brodogradnje iz Zagreba opet počeo izdavati.

_______________________________________________________________

Naslovnica časopisa Brodogradnja br. 4-5 iz 1984. godine što znači da je u ovom periodu bilo 6 brojeva godišnje.
Na slici je, pretpostavljam jer nisam siguran, brodogradilište Punat.
19.02.2018., 15:10:31 zokxy | Views: 37 | Comments: 0

Evo otvaram temu pa ćemo je polako nadopunjavati kako se izleti i druženja budu odvijala ...

1. Izlet u Istru ostvarila su 4 člana foruma dana 06.01.2018. - Posjetili smo Buje, Grožnjan, Momjan, Završje, Šternu te stari grad Buzet, a završili na šurlicama u Danilei ... Reportaža u nastanku ...  :wavey

2. Najposjećenije druženje do sada bilo je za Skupštinu Udruge 27.01.2017. u konobi Kume. Bilo nas je prisutno 39 članova Udruge i jedan svirac van Udruge (naš Jazbac). Link - http://croinfo.net/forum/index.php?topic=3500.msg93796#msg93796

3. Uslijedio je izlet u Istru - nedjelja 04.02.2018., sa 15 sudionika. Vrlo lijepo vrijeme omogućilo je posjet i više lokacija od prvotno planiranih. Opsežna reportaža sastavljena od više dijelova je na linku - http://croinfo.net/forum/index.php?topic=3520.msg94738#msg94738

19.02.2018., 13:38:14 zokxy | Views: 220 | Comments: 75

Nakon Dvigrada zaputili smo se u Sveti Petar u šumi, mjesto koje me oduvijek zanimalo vidjeti, prvo zbog svog imena, a drugo da vidim mjesto koje je neko vrijeme bilo jedina utvrda HDZ-a u Istri, da bi mu se nedavno priključilo i Lanišće, a izgleda ekspresno i isključilo (pao HDZ?).  Uglavnom, sve što je vrijedno vidjeti uz cestu je veliki samostan i crkva sa obližnjim raspelom i par povijesnih zgrada, te spomenici. Možda ima i kakva vinarija, ali to nismo imali vremena obilaziti. Krenimo ...
16.02.2018., 12:14:03 zokxy | Views: 320 | Comments: 119

Arheološko područje srednjevjekovnog grada Dvigrada najvažnije je kulturno dobro cijelog područja Općine Kanfanar te zasigurno i najposjećenije, te na određeni način predstavlja temelj kulturnog identiteta ovog područja. Samo naselje, smješeno na koti 150-175 m.n.v., zapravo je jedinstven grad, iz povijesnih izvora poznat kao Moncastel, koji se još od 9.-10.st. spominje zajedno s kaštel Parentinom kao Duo Castra, Due Castelli, Dvegrad. Nakon propasti kaštel Parentina, ovom naselju ostaje zajednički naziv, kojeg će zadržati do današnjih dana. Linija širenja naselja, od kasnoantičkog praesidiuma s vanjskim bedemom na tragu prapovijesne gradine, zadržava se i kroz ranobizantsko razdoblje stvaranjem castruma, izduženog oblika s tupim kutevima na longitudinalnim stranama.

Izvjesno je da je Moncastel građen kao predstraža u ageru kolonije Pula, te je u početku izvorno pripadao Puljskoj biskupiji, ali već od 929.g. zasigurno pripada Porečkoj biskupiji.

Drugu fazu proširenja naselje doživljava u vrijeme vladavine akvilejskih patrijarha, u što se ubraja proširenje fortifikacija, veći dio naselja, romanička i gotizirana faza crkve sv.Sofije i pretorova palača.

Treću fazu proširenja i dodatnog utvrđivanja naselja može se smjestiti nakon razaranja od strane genovežana 1354.g., i Venecije 1381.g., provedenu od Venecije kao novog vlasnika (nakon 1413.g.), početkom 15.st. Tijekom 15.i 16.st. može govoriti o proširenju suburbija do crkve BDM od Lakuća, i tu otprilike završava prostorni razvoj Dvigrada kao naselja.

Crkva sv.Sofije je najreprezentativniji pojedinačni objekt u području, s četiri utvrđene razvojne faze (kasnoantička - 5./6.st., predromanička 8 st.-770.g., romanička 12.st., gotička 14./15.st.). U svom sadašnjem korpusu, poglavito nosi obilježja rane romaničke trobrodne bazilike s uzidanim apsidama, ali su istraživanjima otkriveni ostaci manjih prethodnih crkvi (jednobrodna s izbačenom apsidom u kasnoj antici, jednobrodna s tri upisane apside u predromanici). Zvonik i krstionica nastali su potkraj romaničkog razdoblja (1249.g.), a u gotici je dodana bočna sakristija i izmijenjen je mobilijar, od čega posebno treba spomenuti krstionicu iz 14.st.

O Dvigradu su mnogi pisali a mi smo za Vas odabrali tekst akademika Josipa Bratulića:

Malo ima tako lijepih i uzbudljivih mrtvih gradova u neposrednom susjedstvu naseljenih mjesta, kao što je Dvigrad u Istri. Postoje brojne ruševine kula, kaštela i gradina, ali samo jedan je Dvigrad - on nije srušen vojnom silom ni ognjem, već je napušten da sam proživljava svoje umiranje. Prolaznicima na opomenu, a posjetiocima koji mu dolaze kao gosti na spoznaju kako su jednom izgledali istarski srednjovjekovni gradovi.

Povijest Dvigrada obično oko vidi u njenoj konačnici: ruševinama. Ali upravo te ruševine, to golemo kamenje želi namjerniku govoriti svoju priču.
Dvigrad je smješten u Drazi - dubokoj udolini koja se od Pazina proteže do mora, gdje završava u morskom kanalu - Limu. Lim je bio limes, granica između puljskog i porečkoj agera. U predhistoriji kao i u antici Dragom je vodio put od mora prema unutrašnjosti Istre. Dvigrad - i sama riječ govori - to su dva grada. Danas je vidljiv samo jedan, na sjevernoj strani u Drazi, a i taj u ruševinama. Drugi grad, s južne strane, nazvan Parentin danas se uopće ne vidi - ostao je samo zaravnak. Dvigrad je postojao već u prethistoriji, i njegovu povijest možemo pratiti i prema arheološkim nalazima i kasnije prema pisanim dokumentima. U okviru rimske provincije Istre Dvigrad je na graničnom području puljskog i porečkog agera. Bio je na odličnom mjestu, na sjecištu puteva. Arheološki nalazi govore da je mjesto cvalo dok je rimsko carstvo napredovalo, a kad je ono nestalo udarcima barbarskih naroda, i gradovi su se počeli osipati, osobito nakon teških i opakih bolesti koje su na nezdravom terenu, kakav je bio i Dvigrad, česte i pogubne.

Nakon velikog pomora stanovništva Istre u VI. i VII. st. na istarski se prostor spušta novo stanovništvo - Slaveni, Hrvati. Državna uprava još nije organizirana, a i zemlja je zapuštena. U to vrijeme zapuštenu zemlju kultiviraju benediktinci koji su upravo oko Lima ostavili traga u ranom srednjem vijeku.
Dolazi do oštrih i bespoštednih borbi između akvilejskih patrijarha i Mlečana koji su početkom XIV. st. već imali snažan utjecaj na zapadnoj obali Istre. U tu borbu upliće se i poznata obitelj puljskih plemića Castropola, na strani Goričkih knezova kao patrijarhovih odvjetnika. U borbama između Đenovežana i Mlečana, Dvigrad je opsjedao đenoveški admiral Paganin Doria i razorio ga 1354. godine.
U daljnjim borbama Dvigrad je ponovno nastradao 1381., sada od Mlečana, koji su ga spalili, stanovništvo poklali, a moći iz bazilike Sv. Sofije odnijeli u Sveti Lovreč Pazenatički. Unatoč tome Dvigrad nije postao njihov posjed. Zaokružujući sustavno svoj istarski posjed Mlečani su obećavanjima i silom, već početkom XV. st., nastojali sve veće i jače istarske gradove podvesti pod svoj utjecaj.

Dvigrad je postao mletačkim posjedom 1413. godine kada je Venecija odredila da na čelu Dvigrada stoji podeštat, izabran između plemića grada Kopra, a kome će grad kao godišnju nagradu davati 390 lira. Prvo stoljeće mletačke uprave vrijeme je uspona Dvigrada: nakon toga dolazi do čestih kuga, stalnih malarija, što je i uzrokovalo tragičan pomor stanovništva, a s tim u vezi i smjene cjelokupnog stanovništva Dvigrada.
Od sredine 1544. do kraja stoljeća stalni su sukobi između Mlečana i Austrijanaca. Stanovništvo Istre nesigurno je i u selima i u gradovima. Nakon mletačko-austrijskog rata 1615. godine tkz. uskočkog rata, Dvigrad je doživio teške dane. Opsjedaju ga razjareni uskoci koji, ne mogavši ga osvojiti, osvetu okreću prema okolnim selima koje pale, robe i uništavaju.
Oko 1630. grad je posve napušten, u njemu borave samo najsiromašnije porodice, čekajući smrt grada koji ih okružuje. 1650. biskup Tommasini posjetio je Dvigrad i tu našao samo tri obitelji. Kad je 1714. napuštena bazilika Sv. Sofije, grad je prepušten umiranju bez priziva. Zidovi kuća su se srušili, zidine popadale, bunar u gradu bio je zagađen. U grad su se uselile zmije, korov i makija. Tako je do danas.

U Dvigrad ulazimo kroz gradska vrata koja i danas stoje, te stižemo u potgrađe koje je bilo zaštićeno prvim pojasom gradskih zidina. Putem, kojim su stoljećima prolazili Dvegrajci, kako ih zove Istarski razvod, stižemo do drugih vrata koja su izgrađena u drugom prstenu gradskih zidina. Tako se i ulazilo u grad: od vrata do vrata. Uz golemu branič-kulu s južne strane grada penjemo se putem koji nas vodi do trećih, posljednjih vrata, koja nas konačno puštaju u samo središte grada. Na vrhu, na živoj stijeni sagrađena je ranokršćanska crkva Sv. Sofije. Crkva je dominirala gradom svojom visinom, širinom i ljepotom. Crkva je imala tri lađe, a u sredini oslonjena na stupovlje srednje lađe, bila je u XIII. ili XIV. st. izgrađena propovjedaonica koja ima lijepe reljefe na ogradi, od kojih se posebno ističe onaj sa Sv. Sofijom koja u svakoj ruci drži po jedan grad. To je simbol Dvigrada. Bazilika se početkom XIX. st. urušila, propao je krov i od toga vremena zub vremena dokrajčio je ovu veličanstvenu građevinu. Na kraju, pitanje je samo dokle će još ovaj minuli grad svjedočiti vremenu, koliko mu još treba do konačne propasti...

Taj smo Dvigrad posjetili 04.02.2018.
14.02.2018., 14:40:46 zokxy | Views: 202 | Comments: 87

Stigosmo i u Feštinsko kraljevstvo ...  :wavey
Parkiralo se direktno ispred ulaza
05.02.2018., 15:29:51 Rijeka | Views: 311 | Comments: 61

 U Žminju
05.02.2018., 12:20:32 zokxy | Views: 414 | Comments: 5

Izlet u Istru održan je u nedjelju 04.02.2018. Vrijeme nije moglo biti bolje. Sunčano, a ne previše toplo.  :greensmile
Početak je izgledao ovako - okupljanje pred tunelom Učka. Sudionika 15. Auta 4. Pasa 3.  :wavey

Itinerer je bio ovakav:

Prvo smo posjetili Žminj, nakon toga spilju Feštinsko kraljevstvo u obližnjim Feštinima gdje smo bili baš domaćinski usluženi domaćom rakijom, kolačima, te degustacijom vina koje su neki i kupili za doma, a neki su i rakijicu ponijeli.  :greensmile
Nakon spilje zaputili smo se za Dvigrad.
Nakon Dvigrada slijedio je posjet Sv. Petru u šumi, te Kringi. Vampira nismo našli.
U Kringi je pao dogovor, umjesto u Kanfanar odlučili smo potegnuti do slapa Sopot kod Pićna, a zatim i posjetili Pićan.
Za kraj 10 nas je odabralo Danileu i druženje uz klopu.
Ponovilo se!

Slobodno šibajte svoje fotke u ovu temu.  :bravo5


---< korekcija toponima.
« Zadnja izmjena: Veljača 08, 2018, 21:46:15 Kobler
05.02.2018., 12:16:57 zokxy | Views: 212 | Comments: 7

Počnimo!  :wavey

What a wonderful day
29.01.2018., 12:52:42 zokxy | Views: 255 | Comments: 8

U novoj Tarsatici, glasilu Kluba prijatelja Grada Trsata, krenuo je novi serijal o čakavskom narječju i njegovoj rasprostranjenosti. Pa da ga popratimo na ovim stranicama ...  :wavey
28.01.2018., 18:24:56 zokxy | Views: 324 | Comments: 12

Na malo istraživanje po riječkoj okolici, točnije Krasici, potakao me članak Darka Paravića u Sušačkoj reviji br. 18/19 na str. 87 – 89. – naslova  Već skroz pozabljeno.

Naime, u članku se spominje za to doba velika i nesvakidašnja zrakoplovna nesreća dana 23. studenog 1909. godine. Mali je Darko odrastao u Krasici, gdje je sa zanimanjem slušao priče starijih o prošlim vremenima i događajima iz svog kraja. Tako je čuo i priču kod stare Uršice (Uršule Subotinčić) o tom kako je ona davno bila našla dva Nijemca koji su pali sa balonom iznad Krasice. Darka je to zaintrigiralo  pa se dalje propitkivao kod starijih mještana o tom događaju, a oni su mu svi potvrdili tu priču, čak i njegov sada pokojni otac. Povrh toga, na krasičarskom groblju (cimiteru) i dan-danas stoji spomenik na kojem piše da je tu zakopan jedan od ta dva Nijemca koji su nastradali.

Privitak: fotografija groba pilota s groblja Krasica iz 1997. godine

* Udruga 051

* Board Stats

  • stats Ukupno Članova: 295
  • stats Ukupno Postova: 92.129
  • stats Ukupno Tema: 3.311
  • stats Ukupno Kategorija: 15
  • stats Ukupno Foruma: 75
  • stats Najviše online: 185

* Search


* Top Boards