collapse collapse

* User Info

 
 
Dobrodošli, Gost. Molimo prijavite se ili se registrirajte.

* Calendar

Veljača 2018
Ned Pon Uto Sri Čet Pet Sub
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 [22] 23 24
25 26 27 28

No calendar events were found.

* Who's Online

  • Dot Gostiju: 10
  • Dot Pauci: 3
  • Dot Skriven: 0
  • Dot Korisnika: 0
  • Dot Korisnika online:
  • user Yahoo!
  • user Google
  • user Baidu

* Latest members

* Top Member Stats

zokxy zokxy
22911 Odgovora
milić milić
9197 Odgovora
elvis elvis
8789 Odgovora
ilirija ilirija
7923 Odgovora
Magnum Magnum
5187 Odgovora
gorgoroth gorgoroth
4364 Odgovora
LLeon LLeon
2331 Odgovora
Rijeka Rijeka
2230 Odgovora
fusher fusher
2155 Odgovora
duskom duskom
2139 Odgovora
Asterix Asterix
1848 Odgovora
mikimiki mikimiki
1807 Odgovora
Kigor Kigor
1731 Odgovora
z355ko z355ko
1624 Odgovora
Sabina Sabina
1489 Odgovora
Kont Kont
1135 Odgovora
rijeka53 rijeka53
1042 Odgovora
lappino lappino
1027 Odgovora
jazbac jazbac
999 Odgovora
sandro sandro
914 Odgovora

* Total Time Logged In

ilirija ilirija
189d18h55m
zokxy zokxy
184d1h12m
milić milić
107d5h19m
mikimiki mikimiki
77d4h32m
Asterix Asterix
63d19h21m
elvis elvis
52d17h26m
LLeon LLeon
39d12h42m
Rijeka Rijeka
33d19h32m
Magnum Magnum
29d15h14m
gorgoroth gorgoroth
27d4h6m
Kont Kont
23d4h35m
sandro sandro
22d23h2m
andree
22d22h30m
mušica mušica
22d9h18m
fusher fusher
18d6h1m
z355ko z355ko
17d6h58m
lappino lappino
16d10h16m
duskom duskom
16d7h45m
jazbac jazbac
15d9h34m
jano jano
15d8h59m
15.02.2018., 17:59:40 mikimiki | Views: 511 | Comments: 41

Znači, polazak Rijeka, Rijeka, via Tunel Učka, Motovun, Limski kanal, Vodnjan i sv.Foška

Tko je za?

1. Mikimiki
2. Neđa
3. Rijeka
4. Milić
5. Elči
6. Bak
7. Brdar 1
8. Brdar 2
9. Ja moren
10. Sandro
11. kigor
12. Eso Ri
13. Suada
Danas u 01:13:16 Kont | Views: 66 | Comments: 36

Constantino Padovani, 1940. godine projekt urbane vile s pekarom u prizemlju. Naručitelj i vlasnik je  Ernesto Romano koji je u to doba bio vlasnik nekoliko pekara u gradu i okolici. Nakon 1945.  proglašen je za kolaboracionistu te mu je imovina nacionalizirana. Kasnije je u tom prostoru do 1984. bila JNA pekara u kojoj se pekao kruh za kasarne na riječkom području. Nakon njih je tu do nedavno bila PIKova pekara i slastičarna. Navodno su već pronašli kupca, a pretpostavljam da se i nasljednici Ernesta Romana sudski bore za povrat nacionalizirane imovine.
21.02.2018., 10:47:21 zokxy | Views: 98 | Comments: 3

Parobrod Avala, vlasništvo jugoslavenskog Lloyda iz Splita, bio je u to vrijeme naš najveći i najmoderniji parobrod. Brod je bio dugačak 130 metara, širok 17, s 6.402 bruto registarskih tona, pokretao ga je parni stroj jačine 3.000 KS. Sagrađen je 1929. godine u brodogradilištu William Daxford and Sons Ltd. u Sunderlandu i bio je opremljen uz radiopostaju i radiogoniometrom i autoalarmom.
Na jednom sušačkom šufitu otkrili smo niz dokumenata koji svjedoče o događaju koji se zbio prije skoro osamdeset godina, a radi se o potonuću parobroda Avala na kojem je zapovjednik bio Kostrenjanin, kapetan Josip Šikić. Uz pomoć tih dokumenata i razgovora s rodbinom sudionika pokušali smo rekonstruirati događanja na brodu neposredno pred samo nasukavanje.

KRONOLOGIJA DOGAĐAJA Brod je u Cardiffu krcao ugljen za Rangoon (Indokina) to je nakon ukrcaja tereta i pripreme broda za plovidbu isplovio 5. siječnja 1939. godine. Na putu za Rangoon bilo je predviđeno usputno ticanje Durbana, zbog krcanja ugljena za vlastitu potrebu (bunker). U Durbanu je brod očekivan 4. veljače 1939., dok je dolazak na konačno odredište bio predviđen oko 27. veljače 1939. godine. Medutim, Avala nikada nije stigla niti u Durban, niti na konačno odredište. U zoru 3. veljače 1939. godine, na samom jugu Afrike, brod se nasukao, a nedugo nakon toga i potonuo. Pedvečer 2. veljače 1939. godine brod se približavao obalama Južne Afrike, a kasno navečer nalazio se subočice Capetownu. Zapovjednik je s dežurnim trećim časnikom palube bio na komandnom mostu do predaje straže drugom časniku, točno u ponoć. "Za svaku sigurnost", piše u svom pismu kap. Šikić, "držao sam kurs 4 stupnja put vani da se brod ne približi kopnu. Na četiri ure sam dignut i vidjeh da smo udaljeni od kraja 11 milja, baš onoliko koliko prilike zahtijevaju." U četiri sata stražu na komandnom mostu je preuzeo prvi časnik. "U četiri i pol prvi časnik bez ičije naredbe krenuo je brodom za 24 stupnja na lijevo tj. put kraja, ne samo da on nije imao zato nalog, već me nije niti obavijestio što je napravio. U toj nesretnoj roti putovao je 2 ure i pet minuta, a sigurno nije posvećivao ni vele pažnje pramcu i u 6 uri i 55 minuta naletio je svom silom na grote samo jednu milju od kraja.
20.02.2018., 18:14:20 milić | Views: 46 | Comments: 5

Od 1950. izlazio je više-manje kvartalno časopis Brodogradnja. Ne znam izvore financiranja tada, ali osamdesetih je financiran iz sredstava Poslovne zajednice Jadranbrod. U toj zajednici bila su učlanjena sva "velika" brodogradilišta, valjda i sva mala a i neka poduzeća koja su surađivala s brodogradnjom. U časopisu su se objavljivali stručni radovi, ali ja sam ga volio prolistati jer je ukratko prikazivao stanje u jugoslavenskoj i svjetskoj brodogradnji.
Zahvaljujući Ešo Riju iskopirao sam par članaka iz nekoliko brojeva koje mi je posudio. Zanimljiv je časopis, ta Brodogradnja. Ne znam kad je imao pauzu u izlaženju i da li uopće, ali vidim da ga je Fakultet strojarstva i brodogradnje iz Zagreba opet počeo izdavati.

_______________________________________________________________

Naslovnica časopisa Brodogradnja br. 4-5 iz 1984. godine što znači da je u ovom periodu bilo 6 brojeva godišnje.
Na slici je, pretpostavljam jer nisam siguran, brodogradilište Punat.
19.02.2018., 15:10:31 zokxy | Views: 44 | Comments: 0

Evo otvaram temu pa ćemo je polako nadopunjavati kako se izleti i druženja budu odvijala ...

1. Izlet u Istru ostvarila su 4 člana foruma dana 06.01.2018. - Posjetili smo Buje, Grožnjan, Momjan, Završje, Šternu te stari grad Buzet, a završili na šurlicama u Danilei ... Reportaža u nastanku ...  :wavey

2. Najposjećenije druženje do sada bilo je za Skupštinu Udruge 27.01.2017. u konobi Kume. Bilo nas je prisutno 39 članova Udruge i jedan svirac van Udruge (naš Jazbac). Link - http://croinfo.net/forum/index.php?topic=3500.msg93796#msg93796

3. Uslijedio je izlet u Istru - nedjelja 04.02.2018., sa 15 sudionika. Vrlo lijepo vrijeme omogućilo je posjet i više lokacija od prvotno planiranih. Opsežna reportaža sastavljena od više dijelova je na linku - http://croinfo.net/forum/index.php?topic=3520.msg94738#msg94738

19.02.2018., 13:38:14 zokxy | Views: 225 | Comments: 75

Nakon Dvigrada zaputili smo se u Sveti Petar u šumi, mjesto koje me oduvijek zanimalo vidjeti, prvo zbog svog imena, a drugo da vidim mjesto koje je neko vrijeme bilo jedina utvrda HDZ-a u Istri, da bi mu se nedavno priključilo i Lanišće, a izgleda ekspresno i isključilo (pao HDZ?).  Uglavnom, sve što je vrijedno vidjeti uz cestu je veliki samostan i crkva sa obližnjim raspelom i par povijesnih zgrada, te spomenici. Možda ima i kakva vinarija, ali to nismo imali vremena obilaziti. Krenimo ...
16.02.2018., 12:14:03 zokxy | Views: 329 | Comments: 119

Arheološko područje srednjevjekovnog grada Dvigrada najvažnije je kulturno dobro cijelog područja Općine Kanfanar te zasigurno i najposjećenije, te na određeni način predstavlja temelj kulturnog identiteta ovog područja. Samo naselje, smješeno na koti 150-175 m.n.v., zapravo je jedinstven grad, iz povijesnih izvora poznat kao Moncastel, koji se još od 9.-10.st. spominje zajedno s kaštel Parentinom kao Duo Castra, Due Castelli, Dvegrad. Nakon propasti kaštel Parentina, ovom naselju ostaje zajednički naziv, kojeg će zadržati do današnjih dana. Linija širenja naselja, od kasnoantičkog praesidiuma s vanjskim bedemom na tragu prapovijesne gradine, zadržava se i kroz ranobizantsko razdoblje stvaranjem castruma, izduženog oblika s tupim kutevima na longitudinalnim stranama.

Izvjesno je da je Moncastel građen kao predstraža u ageru kolonije Pula, te je u početku izvorno pripadao Puljskoj biskupiji, ali već od 929.g. zasigurno pripada Porečkoj biskupiji.

Drugu fazu proširenja naselje doživljava u vrijeme vladavine akvilejskih patrijarha, u što se ubraja proširenje fortifikacija, veći dio naselja, romanička i gotizirana faza crkve sv.Sofije i pretorova palača.

Treću fazu proširenja i dodatnog utvrđivanja naselja može se smjestiti nakon razaranja od strane genovežana 1354.g., i Venecije 1381.g., provedenu od Venecije kao novog vlasnika (nakon 1413.g.), početkom 15.st. Tijekom 15.i 16.st. može govoriti o proširenju suburbija do crkve BDM od Lakuća, i tu otprilike završava prostorni razvoj Dvigrada kao naselja.

Crkva sv.Sofije je najreprezentativniji pojedinačni objekt u području, s četiri utvrđene razvojne faze (kasnoantička - 5./6.st., predromanička 8 st.-770.g., romanička 12.st., gotička 14./15.st.). U svom sadašnjem korpusu, poglavito nosi obilježja rane romaničke trobrodne bazilike s uzidanim apsidama, ali su istraživanjima otkriveni ostaci manjih prethodnih crkvi (jednobrodna s izbačenom apsidom u kasnoj antici, jednobrodna s tri upisane apside u predromanici). Zvonik i krstionica nastali su potkraj romaničkog razdoblja (1249.g.), a u gotici je dodana bočna sakristija i izmijenjen je mobilijar, od čega posebno treba spomenuti krstionicu iz 14.st.

O Dvigradu su mnogi pisali a mi smo za Vas odabrali tekst akademika Josipa Bratulića:

Malo ima tako lijepih i uzbudljivih mrtvih gradova u neposrednom susjedstvu naseljenih mjesta, kao što je Dvigrad u Istri. Postoje brojne ruševine kula, kaštela i gradina, ali samo jedan je Dvigrad - on nije srušen vojnom silom ni ognjem, već je napušten da sam proživljava svoje umiranje. Prolaznicima na opomenu, a posjetiocima koji mu dolaze kao gosti na spoznaju kako su jednom izgledali istarski srednjovjekovni gradovi.

Povijest Dvigrada obično oko vidi u njenoj konačnici: ruševinama. Ali upravo te ruševine, to golemo kamenje želi namjerniku govoriti svoju priču.
Dvigrad je smješten u Drazi - dubokoj udolini koja se od Pazina proteže do mora, gdje završava u morskom kanalu - Limu. Lim je bio limes, granica između puljskog i porečkoj agera. U predhistoriji kao i u antici Dragom je vodio put od mora prema unutrašnjosti Istre. Dvigrad - i sama riječ govori - to su dva grada. Danas je vidljiv samo jedan, na sjevernoj strani u Drazi, a i taj u ruševinama. Drugi grad, s južne strane, nazvan Parentin danas se uopće ne vidi - ostao je samo zaravnak. Dvigrad je postojao već u prethistoriji, i njegovu povijest možemo pratiti i prema arheološkim nalazima i kasnije prema pisanim dokumentima. U okviru rimske provincije Istre Dvigrad je na graničnom području puljskog i porečkog agera. Bio je na odličnom mjestu, na sjecištu puteva. Arheološki nalazi govore da je mjesto cvalo dok je rimsko carstvo napredovalo, a kad je ono nestalo udarcima barbarskih naroda, i gradovi su se počeli osipati, osobito nakon teških i opakih bolesti koje su na nezdravom terenu, kakav je bio i Dvigrad, česte i pogubne.

Nakon velikog pomora stanovništva Istre u VI. i VII. st. na istarski se prostor spušta novo stanovništvo - Slaveni, Hrvati. Državna uprava još nije organizirana, a i zemlja je zapuštena. U to vrijeme zapuštenu zemlju kultiviraju benediktinci koji su upravo oko Lima ostavili traga u ranom srednjem vijeku.
Dolazi do oštrih i bespoštednih borbi između akvilejskih patrijarha i Mlečana koji su početkom XIV. st. već imali snažan utjecaj na zapadnoj obali Istre. U tu borbu upliće se i poznata obitelj puljskih plemića Castropola, na strani Goričkih knezova kao patrijarhovih odvjetnika. U borbama između Đenovežana i Mlečana, Dvigrad je opsjedao đenoveški admiral Paganin Doria i razorio ga 1354. godine.
U daljnjim borbama Dvigrad je ponovno nastradao 1381., sada od Mlečana, koji su ga spalili, stanovništvo poklali, a moći iz bazilike Sv. Sofije odnijeli u Sveti Lovreč Pazenatički. Unatoč tome Dvigrad nije postao njihov posjed. Zaokružujući sustavno svoj istarski posjed Mlečani su obećavanjima i silom, već početkom XV. st., nastojali sve veće i jače istarske gradove podvesti pod svoj utjecaj.

Dvigrad je postao mletačkim posjedom 1413. godine kada je Venecija odredila da na čelu Dvigrada stoji podeštat, izabran između plemića grada Kopra, a kome će grad kao godišnju nagradu davati 390 lira. Prvo stoljeće mletačke uprave vrijeme je uspona Dvigrada: nakon toga dolazi do čestih kuga, stalnih malarija, što je i uzrokovalo tragičan pomor stanovništva, a s tim u vezi i smjene cjelokupnog stanovništva Dvigrada.
Od sredine 1544. do kraja stoljeća stalni su sukobi između Mlečana i Austrijanaca. Stanovništvo Istre nesigurno je i u selima i u gradovima. Nakon mletačko-austrijskog rata 1615. godine tkz. uskočkog rata, Dvigrad je doživio teške dane. Opsjedaju ga razjareni uskoci koji, ne mogavši ga osvojiti, osvetu okreću prema okolnim selima koje pale, robe i uništavaju.
Oko 1630. grad je posve napušten, u njemu borave samo najsiromašnije porodice, čekajući smrt grada koji ih okružuje. 1650. biskup Tommasini posjetio je Dvigrad i tu našao samo tri obitelji. Kad je 1714. napuštena bazilika Sv. Sofije, grad je prepušten umiranju bez priziva. Zidovi kuća su se srušili, zidine popadale, bunar u gradu bio je zagađen. U grad su se uselile zmije, korov i makija. Tako je do danas.

U Dvigrad ulazimo kroz gradska vrata koja i danas stoje, te stižemo u potgrađe koje je bilo zaštićeno prvim pojasom gradskih zidina. Putem, kojim su stoljećima prolazili Dvegrajci, kako ih zove Istarski razvod, stižemo do drugih vrata koja su izgrađena u drugom prstenu gradskih zidina. Tako se i ulazilo u grad: od vrata do vrata. Uz golemu branič-kulu s južne strane grada penjemo se putem koji nas vodi do trećih, posljednjih vrata, koja nas konačno puštaju u samo središte grada. Na vrhu, na živoj stijeni sagrađena je ranokršćanska crkva Sv. Sofije. Crkva je dominirala gradom svojom visinom, širinom i ljepotom. Crkva je imala tri lađe, a u sredini oslonjena na stupovlje srednje lađe, bila je u XIII. ili XIV. st. izgrađena propovjedaonica koja ima lijepe reljefe na ogradi, od kojih se posebno ističe onaj sa Sv. Sofijom koja u svakoj ruci drži po jedan grad. To je simbol Dvigrada. Bazilika se početkom XIX. st. urušila, propao je krov i od toga vremena zub vremena dokrajčio je ovu veličanstvenu građevinu. Na kraju, pitanje je samo dokle će još ovaj minuli grad svjedočiti vremenu, koliko mu još treba do konačne propasti...

Taj smo Dvigrad posjetili 04.02.2018.
14.02.2018., 14:40:46 zokxy | Views: 206 | Comments: 87

Stigosmo i u Feštinsko kraljevstvo ...  :wavey
Parkiralo se direktno ispred ulaza
05.02.2018., 15:29:51 Rijeka | Views: 315 | Comments: 61

 U Žminju
05.02.2018., 12:20:32 zokxy | Views: 417 | Comments: 5

Izlet u Istru održan je u nedjelju 04.02.2018. Vrijeme nije moglo biti bolje. Sunčano, a ne previše toplo.  :greensmile
Početak je izgledao ovako - okupljanje pred tunelom Učka. Sudionika 15. Auta 4. Pasa 3.  :wavey

Itinerer je bio ovakav:

Prvo smo posjetili Žminj, nakon toga spilju Feštinsko kraljevstvo u obližnjim Feštinima gdje smo bili baš domaćinski usluženi domaćom rakijom, kolačima, te degustacijom vina koje su neki i kupili za doma, a neki su i rakijicu ponijeli.  :greensmile
Nakon spilje zaputili smo se za Dvigrad.
Nakon Dvigrada slijedio je posjet Sv. Petru u šumi, te Kringi. Vampira nismo našli.
U Kringi je pao dogovor, umjesto u Kanfanar odlučili smo potegnuti do slapa Sopot kod Pićna, a zatim i posjetili Pićan.
Za kraj 10 nas je odabralo Danileu i druženje uz klopu.
Ponovilo se!

Slobodno šibajte svoje fotke u ovu temu.  :bravo5


---< korekcija toponima.
« Zadnja izmjena: Veljača 08, 2018, 21:46:15 Kobler
05.02.2018., 12:16:57 zokxy | Views: 215 | Comments: 7

Počnimo!  :wavey

What a wonderful day

* Udruga 051

* Board Stats

  • stats Ukupno Članova: 295
  • stats Ukupno Postova: 92.212
  • stats Ukupno Tema: 3.313
  • stats Ukupno Kategorija: 15
  • stats Ukupno Foruma: 75
  • stats Najviše online: 185

* Search


* Top Boards